Naziv predmeta: Teorija spoznaje
Nositelj: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof
ECTS: 6 bodova
Status: obvezan
Oblik nastave: predavanje s diskusijom
Trajanje: 1 semestar, 4 sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost praćenja i razumijevanja nastavne građe na suvremenim stranim jezicima: engleski, njemački, francuski)
Uvjeti upisa: odslušana Logika IV
Način provjere znanja: Usmeni ispit (polaže se nakon odslušanog kolegija). Studenti odabiru teme iz četiri tematska područja, uz konzultacije s nastavnikom; najmanje jedno pitanje u obliku pismenog referata obavezan uvjet za pristup završnom usmenom ispitu.
Način praćenja kvalitete nastave: poticanje na kontinuirani samostalan rad kroz čitanje tekstova koji se obrađuju u kolegiju i na sudjelovanje u diskusiji; poticanje na pismenu obradu nastavnih tema u svrhu polaganja ispita (ukupno 4 pismena referata ekvivalentna su ispitnom programu).
Cilj: Stjecanje općeg, višedisciplinarno i analitički utemeljenog poznavanja povijesti problema i aktualnih sadržaja recentne epistemologije; razvoj sposobnosti kod studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje resursa epistemologije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput logike, povijesti ideja, psihologije spoznaje, sociologije znanja, filozofije jezika, semiologije, psihoanalitičke teorije subjekta, kulturalnih studija i tsl.).
Sadržaj: (1) Uvodna razmatranja: terminološka razjašnjenja (‘teorija spoznaje’ vs. ‘gnoseologija’ vs. ‘epistemologija’); predfilozofska i filozofsko-teorijska geneza pitanja o spoznaji i znanju; teorija spoznaje (‘Erkenntnistheorie’) kao posebna, utemeljujuća filozofska disciplina, njezine znanstveno-teorijske granice i odnos sa srodnim disciplinama (psihologija spoznaje, sociologija znanja, kognitivne znanosti). (2) Suvremena kritika tradicionalne epistemologije i pokušaji rekonceptualizacije (‘fundacionalistički koherentizam’ vs. naturalizirana epistemologija, folks-epistemologija, aretološka teorija znanja, socijalna i feministička epistemologija). (3) Tradicionalna epistemologija: fundacionalizam, reprezentacionalizam, apriorizam vs. historijski jezični zaokret (hermeneutika, pragmatizam, strukturalizam, semiotika); klasične epistemologije zamjedbe i njihova eksplicitna semiološka podloga (Platon, Aristotel, Locke, Hegel, Peirce); teorije istine i znanstvenog diskursa (adekvacija vs. koherencija vs. jezična teorija istine); znanstvena spoznaja i ideološka tvorba.

Literatura za završni ispit

Struktura: Popis sadrži načelno literaturu u prijevodu, raspoređenu u četiri tematske cjeline. Svaka cjelina sadrži (A) primarne naslove, (B) specijalne pomoćne reference i (C) opće pomoćne reference. Obavezan ispitni program sadrži: 1 jedinicu iz rubrike A; 1 jedinicu iz rubrike B, sukladno primarnoj temi, ili alternativni izvor (studenti istražuju i biraju sami); rubrika C sadrži opću pomoćnu literaturu (bira se obavezno po 2 naslova, sukladno tematu).

Temat I: Epistemologija, psihologija i “psihologizam”

A. Primarna literatura (obavezna jedna od navedenih jedinica)

• Frege, G., Osnove aritmetike (Uvod); u: Frege, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, KruZak, Zagreb 1995.
• Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomeno­logija: Uvod u fenomenološku filozofiju, Globus, Zagreb 1990., osob. III. Dio, B. Put u fenomeno­lošku transcendentalnu filozofiju iz psihologije (§§ 56-73), str. 179-250.
• Heidegger, M., Prolegomena za povijest pojma vremena, Demetra, Zagreb 2000. (osob. §§ 4, 13)
• Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Veselin Masleša – Svjetlost, Sarajevo 1987.; osobito pogl.: Izgradnja psihičkog svijeta (str. 14-42); Jedinstvo duša-tijelo (str. 84-101).
• Merleau-Ponty, M., Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo …, osob. Uvod (I-IV), Prvi dio (II. Iskustvo tijela i klasična psihologija), Treći dio (I. Cogito); za kritiku v. J. Piaget.
• Freud, S., Uvod u psihoanalizu, u: Odabrana dela Sigmunda Frojda 1-8, Matica srpska, Novi Sad 1984, sv. 2, osob. predavanja 1-2, 16-17; Nova predavanja za uvod u psihoanalizu, nav. mj. sv. 8, pred. 34-35); također: “Nesvjesno” i “Ja i Ono” u Budućnost jedne iluzije i drugi spisi, Naprijed, Zagreb 1986.
• Piaget, J., Od genetičke psihologije ka epistemologiji, u: Poreklo saznanja. Studije iz genetičke epistemologije, Nolit, Beograd 1982.
• Quine, W. v. O., Priroda prirodne spoznaje, u: Dometi  4 (1984), str. 34-42.
• Quine, W. v. O., Naturalizirana epistemologija, u: Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje, Ibis grafika, Zagreb 2003., str. 373-385.

B. Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz grupe, ovisno o primarnoj refernci, ili alternativni izvori)

• Petrović, G., Suvremena filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1979, str. 21-101.
• Švob, G., Frege: Pojmovno pismo, Filozofski fakultet u Zagrebu – Naprijed, Zagreb 1992. (osob. pogl. 3)
• Savić, O. (ur.), Filozofsko čitanje Frojda, Beograd 1988. (odabrani prilozi).
• Piaget, J., Ambicije filozofske psihologije (Husserl, Sartre, Merleau-Ponty), u: Ž. Pijaže, Mudrosti i zablude filozofije, Beograd: Nolit, 1971, str. 137-179.
• Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Ibis grafika, Zagreb 2003. (odabrani prilozi o psihologiji i naturaliziranoj epistemologiji)

C. Opća pomoćna literatura (2 naslova ovisno o primarnom izboru u rubrici A ili alternativni izvori)

• “Psychologism” (Nicola Abbagnano), u: Encyclopedia of Philosophy (= EPh), vols. 1-8, ed. by P. Edwards, vol. 6, str. 520-521.
• “Psychologism”, članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Psychology and Epistemology” (Edward Erwin), u: A Companion to Epistemology, ed. by Jonathan Dancy and Ernest Sosa, Oxford: Blackwell Publishers, 1992 (repr. 1993-1999), str. 402-406.
• “Logical Status of Phychoanalytic Theories” (W. P. Alston), u: EPh, vol. 6, pp. 512-516).
• “Psychoanalyse” (R. Heinz), u: Historisches Wörterbuch der Philosophie (= HWdPh), Hrsg. J. Ritter u. K. Gründer, sv. 7, str. 1572-1590.
• “Psychologie” (E. Scheerer), u: HWdPh, sv. 7, str. 1599-1653;
• “Psychologismus” (HWdPH., sv. 7, str. 1653 -1678).

Temat II: Socijalni temelji znanja

(Spoznaja, društveno-povijesni kontekst i problem ideologije)

A. Primarna literatura

• Marx, K. i Engels, F., Njemačka ideologija, u: K. Marx/F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1978⁶.
• Mannheim, K., Ideologija i utopija, Nolit, Beograd 1978. (osobito pogl. I, II, V); Mannheim, K., Eseji o sociologiji kulture, Stvarnost, Zagreb (bez god. izd.), (osobito pogl. I, III);
• Althusser, L., Za Marksa, Nolit, Beograd 1971. (osob. studije III, V).
• Horkheimer, M./Adorno, Th. W., “Ideologija”, u: Sociološke studije, Školska knjiga, Zagreb 1980. (studije 1, 12).
• Dufrenne, M., Za čoveka, Nolit, Beograd 1973 (osobito prvi dio: Glavne teme suvremene filozofije); Dufrenne, M., “Napomena o ideologiji”, u: Dufrenne, M., Umjetnost i politika, Svjetlost, Sarajevo 1982, Dio II (str. 42-73).
• Foucault, M., Poredak diskursa, Mikrofizika moći, u: Foucault, M., Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994.
• Butler, J., Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb 2001.
• Habermas, J., Saznanje i interes, Nolit, Beograd 1975 (osob. studije 3, 6, 8); Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija” (izbor), Školska knjiga, Zagreb 1986., dio I.
• Luhmann, N., Znanost društva, Politička kultura, Zagreb 2001.

B. Specijalna izborna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnoj referenci, ili alternativni izvori)

• Boudon, R., L’idéologie. L’origine des idées reçues, Fayard, Paris 1986, pogl. 3, 5, 8 (engl. The Analysis of Ideology, 1989; njem.: Ideologie. Geschichte und Kritik eines Begriffs, Rowohlts Enzyklopädie, Reinbeck bei Hamburg 1988
• Močnik, R., 3 teorije. Ideologija, nacija, institucija, Založba/cf., Ljubljana 1999.
• Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Arkzin, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja)

C. Opća pomoćna literatura

(Obavezno: 1 prikaz socijalne epistemologije, 1 prikaz sociologije znanja)

• Schmitt, F., “Socijalna epistemologija”, u: J. Greco/E. Sosa (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
• Prijić-Samaržija, S., Društvo i spoznaja. Uvod u socijalnu spoznajnu teoriju, KruZak, Zagreb 2000. (osobito II. dio)
• Wolff, K. H., Uvod u sociologiju znanja, Naprijed, Zagreb 1984. (osobito studije 3, 4, 5)
• “Ideology” (David Bakhurst), u: A Companion to Epistemology (= CE), ed. J. Dancy/E. Sosa, Blackwell Publishers, Oxford 1992.
• “Ideologie”, u: Historisches Wörterbuch der Philosophie (= HWPh), Bd. 4.
• “Sociology of Knowledge” (D. Bloor), u: The Routledge Encyclopedia of Philosophy (= REPh), ed. E. Craig; v. također u CE.
• “Gender and Science” (S. G. Harding), u. REPh.
• “Feminist epistemology” (L. Code), u: REPh;

Temat III: Epistemologija znanosti

(Teorije racionalnosti, znanstvenosti i istinosnog diskursa)

A. Primarna literatura

• Platon, Sedmo pismo (“Filoz. ekskurs”, 340a-345c), Državnik (pogl. 19-23), u: Platon, Državnik, Sedmo pismo, Liber – FPN, Zagreb 1977; Država (knj. VI,15-VII,18); Sofist (osob. 1-3, 28, 38-40) u: Platon, Protagora / Sofist, Naprijed, Zagreb 1975.
• Aristotel, Druga Analitika, u: Aristotel, Organon, Kultura, Beograd 1970., Aristotel, Nikomahova etika (knj. VI), Kultura, Beograd 1973.
• Bacon, F., Novi organon, Naprijed, Zagreb 1986.
• Descartes, R., Rasprava o metodi, Matica hrvatska, Zagreb 1951.
• Vico, G., Načela nove znanosti, Naprijed, Zagreb, 1982.
• Helvétius, C.-A., O duhu, Naprijed, Zagreb 1978.
• Leibniz, G. W., Izabrani spisi, Naprijed, Zagreb 1980. (ogledi I-V).
• Kant, I., Kritika čistog uma (Uvod) [različita izdanja].
• Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Naprijed, Zagreb 1974.
• Fichte, J. G., O odnosu logike prema filozofiji ili transcendentalna logika, Demetra, Zagreb 1999.
• Hegel, G. W. F., Znanost logike (§§ 19-83), u: Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti, Veselin  Masleša – Svjetlost, Sarajevo 1987.
• Schelling, F. W. J., Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb: Naprijed, 1986.
• Mill, J. S., A System of Logic, London 1846. (osob. 6. knj., “O logici moralnih znanosti”)
• Dilthey, W., Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, BIGZ, Beograd 1980.
• Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija. Uvod u fenomenološku filozofiju, Globus, Zagreb 1990.
• Cassirer, E., Fenomenologija saznanja (III. sv., 3. dio), u: Cassirer, E., Filozofija simboličkih oblika I-III, Novi Sad, 1985.
• Heisenberg, W., Fizika i filozofija, KruZak, Zagreb 1997.
• Heisenberg, W., Promjene u osnovama prirodne znanosti. Slika svijeta suvremene fizike, KruZak, Zagreb 1998.
• Poincaré, H., Znanost i hipoteza, Globus, Zagreb 1989.
• Bachelard, G., Novi naučni duh, Novi Sad – Sremski Karlovci 1991.
• Nagel, E., Struktura nauke. Problemi logike naučnog objašnjenja, Nolit, Beograd 1974.
• Popper, K., Logika naučnog otkrića, Nolit, Beograd 1973.
• Wright, G. H. von, Objašnjenje i razumevanje, Nolit, Beograd 1975.
• Quine, W. v. O., “Dvije dogme empirizma”, u: Kontekst i značenje, ur. N. Miščević-M. Potrč, Izd. centar Rijeka, Rijeka 1987, str. 69-86.
• Kuhn, Th., Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999.
• Kuhn, Th., Naknadna razmišljanja o paradigmama, u: N. Sesardić (ur.) 1985.
• Horkheimer, M., Kritička teorija I-II. Stvarnost, Zagreb 1982, osob. sv. I: Primjedbe o znanosti i krizi. Uz spor o racionalizmu u suvremenoj filozofiji; sv. II: Najnoviji napad na metafiziku, Tradicionalna i kritička teorija, Društvena funkcija filozofije.
• Apel, K.-O., Transformacije filozofije, Veselin Masleša, Sarajevo 1980. (II. tom, I: Scientistika, hermeneutika, dijalektika)
• Sartre, J.-P., “Kritika dijalektičkog uma”, u: Sartre, J.-P., Egzistencijalizam i marksizam, Nolit, Beograd 1973.
• Lévi-Strauss, Cl., Divlja misao, Nolit, Beograd 1978. (osob. “Istorija i dijalektika”)
• Lévi-Strauss, Cl., “Znanstveni kriteriji u društvenim i humanističkim disciplinama”, u: Strukturalna antropologija 2, Školska knjiga, Zagreb 1988.
• Foucault, M., Riječi i stvari, Nolit, Beograd 1972; (osob. pogl X: Nauke o čovjeku).
• Foucault, M., L’archéologie du savoir, Gallimard, Paris 1969 (dio I, VI, VII).
• Bourdieu, P., Znanost o znanosti i refleksivnost, Zagreb: Jesenski i Turk/HDS, 2014.

B. Specijalna pomoćna literatura (jedan naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvor)

• Krämer, H. J., Platonovo utemeljenje metafizike (osobito Dio II i III), Demetra, Zagreb 1997.
• Szlezák, Th. A., Čitati Platona, Jesenski i Turk, Zagreb 2000.
• Ross, D., Platonova teorija ideja, KruZak, Zagreb 1998.
• Barnes, J., Aristotel, KruZak, Zagreb 1996.
• Petrović, G., Suvremena filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1979.
• Habermas, J., Saznanje i interes, Nolit, Beograd 1975., osob. pogl. 10: Samorefleksija kao nauka: Frojdova psihoanalitička kritika smisaonosti (str. 259-294).
• Piaget, J., Mudrost i zablude filozofije, Nolit, Beograd 1971. (pogl. II i III, Nauke i filozofija, Lažni ideal nadnaučnog saznanja); Epistemologija nauka o čoveku, Nolit, Beograd 1979.
• Piaget, J., Strukturalizam, BIGZ, Beograd 1978.
• Hypolite, J., Studije o Marxu i Hegelu, Školska knjiga, Zagreb 1977.
• Dreyfus, H. L./Rabinow P., Michel Foucault. Beyond Structuralism and Hermeneutics, The University of Chicago Press, Chicago 1982.
• Derrida, J., Struktura, znak i igra u diskursu humanističkih nauka, u: Derrida, J., Bela mitologija, Novi Sad, 1990.
• Rusconi, G. E., Kritička teorija društva, Stvarnost, Zagreb 1973, osob. “Uvod”, pogl. III, VII.
• Veljak, L., Marksizam i teorija odraza, Naprijed, Zagreb 1979.

C. Opća pomoćna literatura (1 izvor o filozofiji znanosti, 1 izvor o racionalnosti)

• Sesardić, N. (ur.), Filozofija nauke, Nolit, Beograd 1985.
• Lehrer, K., “Racionalnost” u: Epistemologija (ur. Greco i Sosa), Jesenski i Turk, Zageb 2004.
• Natuknica ‘Racionalism’ i vezani pojmovi u izvorima na stranim jezicima: Routledge Encyclopedia of Philosophy, ed. E. Craig; Stanford Encyclopedia of Philosophy (online), Historisches Wörterbuch der Philosophie ili usporedivi izvori na drugim stranim jezicima
• Natuknica: ‘Filozofija znanosti’ i vezani pojmovi u izvorima na stranim jezicima: Routledge Encyclopedia of Philosophy, ed. E. Craig; Stanford Encyclopedia of Philosophy (online), Historisches Wörterbuch der Philosophie ili usporedivi izvori na drugim stranim jezicima

Temat IV: Klasična djela filozofske teorije spoznaje

 A. Primarna literatura

• Platon, Teetet; Država (knj. VI) Sofist (pogl. 1-16); Menon (mogu se koristiti različita izdanja)
• Aristotel, O duši (osob. knj. III), Naprijed, Zagreb 1987; Aristotel, Metafizika I, 1, Globus, Zagreb 1985.
• Sextus Empiricus, Pironove postavke, u: Filozofska hrestomatija, sv. II, Matica hrvatska, Zagreb 1978.
• Toma Akvinski, Izbor iz djela I-II, Zagreb: Naprijed, 1990. (sv. I, dio A. Filozofija, psihologija, spoznaja, 1-5, str. 3-246.)
• Descartes, R., Meditacije o prvoj filozofiji, u: Edmund Husserl, Kartezijanske meditacije, Cekade, Zagreb 1975.
• Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I-II, Kultura, Beograd 1962. (osob. II. sv., knjiga IV, gl. i-xxi).
• Leibniz, G. W., Novi ogledi o ljudskom razumu, Veselin Masleša, Sarajevo 1986. (osob. Knjiga IV: O saznanju).
• Berkeley, G., Rasprava o načelima ljudske spoznaje, u: Berkeley, G., Odabrane filozofske rasprave, KruZak, Zagreb 1999. (ili: Rasprava o principima ljudskog znanja, BIGZ, Beograd 1977).
• Hume, D., Istraživanje o ljudskom razumu, Naprijed, Zagreb 1988.
• Kant, I., Kritika čistog uma, [različita izdanja] — osob. I. dio: Transcendentalna estetika §§ 1-8; II. dio: Transcendentalna logika, Drugi odsječak (B) (§§ 15-27); Drugi odsječak (A), Treći odsječak (A).
• Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb: 1987.
• Schopenhauer, A., Svet kao volja i predstava I-II, Grafos, Beograd 1981-84 (sv. II, pogl. 1-30).
• Hartmann, N., Osnovne crte jedne metafizike spoznaje, Naprijed, Zagreb 1976.
• Husserl, E., Kartezijanske meditacije. Uvod u fenomenologiju, Cekade, Zagreb 1975. (osob. I i III).
• Russell, B., Ljudsko znanje, njegov obim i granice, Nolit, Beograd 1961.
• Wittgenstein, L., O izvesnosti, Novi Sad, 1988.
• Wittgenstein, L., Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb 1998.
• Cassirer, E., Fenomenologija saznanja, u: Cassirer, E., Filozofija simboličkih oblika, sv. III, Novi Sad, 1985. (1. i 2. dio)
• Heidegger, M., Prolegomena za povijest pojma vremena, Demetra, Zagreb 2000., (osob. Treće poglavlje, §§ 18-26).
• Quine. W. v. O., Riječ i predmet, KruZak, Zagreb 1999. (osob. pogl. 1, 2, 7)
• Davidson, D., Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra, Zagreb 2000. (eseji 13-16: Jezik i realnost).

B. Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvori)

• Ayer, J. (A. Ž. Ejer), Problem saznanja, Nolit, Beograd 1963.
• Svest i saznanje. Ogledi iz savremene analitičke filosofije (ur. A. Pavković), Nolit, Beograd 1980.
• Cassirer, E., Descartes, Demetra, Zagreb 1997.
• Prijić-Samaržija, S., Oko i svijet. Teorija percepcije i dilema realizam-antirealizam, Hrvatski kulturni dom, Rijeka 1995.

C. Opća pomoćna literatura

(Obavezno: 1 izvor o suvremenoj epistemologiji, 1 historijski prikaz epistemologije)

• Macan, I., Filozofija spoznaje, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1997.
• Dancy, J., Uvod u suvremenu epistemologiju, Zagreb 2001.
• Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Suvremene teorije znanja i epistemičkoga opravdanja, Ibis grafika, Zagreb 2003.
• Greco J./Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
• Članak: “History of Epistemology”, by W. D. Hamlyn, in: The Encyclopedia of Philosophy (ed. P. Edwards), vol. VI.
• Članak: “History of Epistemology” (Peter D. Klein), in: The Routledge Encyclopedia of Philosophy, ed. E. Craig.

Dodatak

Novija literatura iz spoznajne teorije na stranim jezicima (antologije tekstova, zbornici radova, pregledi, prikazi (studenti mogu koristiti i druge izvore u dogovoru s nastavnikom)

• A Companion to Epistemology, ed. by Jonathan Dancy and Ernest Sosa, The Blackwell Publishers, 1992.
• Epistemology. The Classic Readings, ed. by David E. Cooper, Blackwell Publishers, Oxford 1999.
• Greco, J./Sosa, E. (eds.), A Guide to Epistemology. The Blackwell Publishers Ltd., 1999. (hrvatsko izdanje 2004.)
• Chisholm, R. M., Theory of Knowledge. Englewood Cliffs N. J.: Prentice-Hall Inc., 1977.
• Dancy, J., Introduction to Contemporary Epistemology.: Blackwell, Oxford – Cambridge 1985. (hrv. izd. 2001.)
• Brook, A./Stainton, R. J., Knowledge and Mind. A Philosophical Introduction. The MIT Press, Cambridge MA – London 2000.
• Williams, M., Problems of Knowledge. A Critical Introduction to Epistemology, Oxford University Press, Oxford 2001.
• Haack, S., Evidence and Inquiry. Towards Reconstruction in Epistemology, Blackwell, Oxford 1993.
• Erkenntnistheorie. Texte, hrsg. von Hans-Ulrich Baumgarten, Verlag Karl Alber, Freiburg – München 1999. Alber Texte Bd. 3. (zbirka klasičnih tekstova).
• Vollmer, G., Evolutionäre Erkenntnistheorie, S. Hirzel Verlag (1975), Stuttgart – Leipzig 1998⁷.
• Gabriel, G., Grundprobleme der Erkenntnistheorie. Von Descartes bis Wittgenstein, Schöningh (1993), Paderborn etc. 1998².
• Musgrave, A., Alltagswissen, Wissenschaft und Skeptizismus. Eine historische Einführung in die Erkenntnistheorie, Tübingen 1993.
• Lenk, H., Einführung in die Erkenntnistheorie. Interpretation-Interaktion-Intervention, W. Fink, München 1998.
• Philosophie der Skepsis (hrsg. von Th. Grundmann und K. Stüber), F. Schöningh, Paderborn etc. 1996. (zbornik radova o modernom skepticizmu)