Naziv predmeta: Socijalna filozofija (ISVU: 51256)
Nositeljica/izvođačica kolegija: doc. dr. Ankica Čakardić
Status: obavezan predmet
Trajanje: nastava se odvija u prvom semestru (4 sata tjedno)
Oblici nastave: uvodna izlaganja i dijaloška nastava
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost razumijevanja nastavne građe na engleskom jeziku)
ECTS: 6 bodova
Uvjeti za upis kolegija: odslušan 4. semestar studija
Opis: Kolegij razvija problemsko-historijski pregled pretpostavki nastanka građanskog društva, specifično određenje pojmovnosti društva i njegovo razlikovanje od države, kako se ono nagoviješta u Hobbesa, provodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, specificira u Kanta i Hegela te se u raznim filozofemima razvija do danas. Društveni odnosi bitno oblikuju koncepciju društveno-političkog mišljenja, stoga analiza cjeline neke teorijske studije mora uključiti i ona pitanja koja se referiraju na političku svrhu studije, teze ili ideje. Upravo će ta intelektualno-historijska pitanja biti u fokusu predavanja. Centralne teme predmeta bit će: izvori građanskog društva i posjedničkog individualizma, predlošci društveno-ugovornih metoda, „tranzicija“ feudalizma u kapitalizam i polazišne točke modernističkog projekta. Predavanja ćemo sistematizirati u sljedećih 5 točaka:
1. klasična društvena teorija je tijesno povezana s praktičkim društveno-historijskim kontekstom u kojem je koncipirana;
2. svaki klasični tekst društvene teorije, između ostaloga, važan je odraz vremena u kojem nastaje i govori nam mnogo o prirodi nekog specifičnog društva;
3. društvena teorija nastaje u okviru nekih društvenih odnosa i u analizi kojom mu pristupamo možemo istraživati i poziciju koju teoretičar brani i kojom se predstavlja nudeći rješenja za određeni društveni sukob vremena u kojem živi;
4. društvena teorija mahom je ideološka, njezin se ključni dio sastoji od društveno-političkih prijedloga i uputa – teorijski utemeljenih argumentacijama iz područja prirodnih znanosti, religije, teologije, metafizike, epistemologije, psihologije, etike itd. – koje su uvijek u interesu određene društvene grupe ili klase.
5. politika je prije svega praktički posao uronjen u svakodnevni život, zaokupljen odnosima pojedinaca i društvenih grupa koji djeluju u javnom prostoru kako bi opstali i, uobičajeno govoreći, realizirali vlastite prednosti često označene u terminima javnog interesa ili “zajedničkog” dobra.
Cilj kolegija: Stjecanje općeg i historijsko-materijalistički utemeljenog poznavanja povijesnih problema i aktualnih sadržaja društvene teorije; razvoj sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, intelektualne historije, rodne teorije, etike, kulturalnih studija i sl.)
Korištene metode: uvodna izlaganja i dijaloška nastava.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, 3 kolokvija, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.
Provjera znanja: nužno je osobno doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije samoga prijavljivanja ispita (najkasnije tri tjedna prije prijave ispita) dogovorila literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi koja se sastoji iz dva dijela: obvezna 7 naslova i izborna 4 naslova. (Popis literature i ostale ispitne propozicije pogledati u Općem opisu predmeta.).
Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, uspješno polaganje kolokvija i sudjelovanje u raspravi.

Sadržaj kolegija:

1.) Uvodne napomene o ciljevima seminara, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline
2.) Socijalna historija: Neal Wood i Ellen Meiksins Wood
3.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
4.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba
5.) Karl Marx: historijski materijalizam
6.) Karl Marx: društvo i proizvodni odnosi
7.) Michel Foucault: društvo i struktura
8.) Louis Althusser: Ideologija i ideološki aparati države
9.) Niccolo Machiavelli: analiza Antonija Gramscija
10.) Jean Bodin: suverenitet i upravljanje
11.) Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam
12.) Thomas Hobbes: posjedndički individualizam
13.) John Locke: teorija vlasništva
14.) John Locke: agrarni kapitalizam
15.) Zaključno izlaganje i diskusija

Obavezna literatura (izbor iz), bilo koje izdanje:
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Kapital 1 i Grundrisse
• Michel Foucault, Volja za znanjem
• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države
• Niccolò Machiavelli, Vladar
• Antonio Gramsci, Problemi revolucije. Intelektualci i revolucija
• Jean Bodin, Šest knjiga o republici
• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi

Dopunska literatura:

• Ankica Čakardić, “Radna teorija vrijednosti u temeljima agrarnog kapitalizma: Socijalno-historijsko tumačenje Lockeove teorije vlasništva”, u: Inačice materijalizma (ur. B. Mikulić i M. Žitko), link: http://filoz.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2017/06/Inacice-materijalizma-zbornik-2017.pdf
• Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property, Verso, London/New York, 2012.
• Ellen Meiksins Wood, The Pristine Culture of Capitalism, Verso, London/New York, 1992.
• Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View, Verso, London/New York 2002.
• Ellen Meiksins Wood, “Radicalism, Capitalism and Historical Contexts: Not Only a Reply to Richard Ashcraft on John Locke” (pdf)
• Ellen Meiksins Wood, Democracy Against Capitalism. Renewing Historical Materialism, CUP, Cambridge 2000.
• Ellen Meiksins Wood i Neal Wood, A Trumpet of Sedition, Political Theory and the Rise of Capitalism, 1509-1688, NYUP, New York 1997.
• Ellen Meiksins Wood, Citizens to Lords. A Social History of Western Political Thought. From Antiquity to the Middle Ages, Verso, London/New York 2008.
• Neal Wood, “Baconian Character of Locke’s ‘Essay'” (pdf)
• Maurice Dobb, Studies in the Development of Capitalism, Routledge and Paul Kegan, London 1950.
• Robert Brenner, “Agrarian class structure and economic development in pre-industrial Europe” (pdf)
• Vivek Chibber, Postcolonial Theory and the Specter of Capital, Verso, London/New York 2013.
• Perry Anderson, Passages from Antiquity to Feudalism, NLB, London 1974.
• Georges Lefebvre, The French Revolution. From its origins to 1793, Routledge. London/New York 2001.
• Geoff Kennedy, “Capitalism, contextualisation and the political theory of possessive individualism”
• C. B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma, Naklada CDD, Zagreb 1981.
• Džon Lok (John Locke), „Pismo o toleranciji“, u: Dve rasprave o vladi.
• Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm
• Ishay Landa, The Apprentice’s Sorcerer, Haymarket Books, 2012.
• Sheldon S. Wolin, Politics and Vison, PUP, Princeton/Oxford, 2004.
• David Hume, Political Essays, ur. K. Haakonssen, CUP, Cambridge, 1994.