Naziv predmeta: Socijalna filozofija (ISVU: 51256)

Naziv predmeta na engleskom jeziku: Social Philosophy

Nositeljica/izvođačica kolegija: doc. dr.  sc. Ankica Čakardić

Status: obavezan predmet

Trajanje: nastava se odvija u prvom semestru (4 sata tjedno)

Oblici nastave: uvodna izlaganja i dijaloška nastava

Jezik: hrvatski (Očekuje se i sposobnost razumijevanja nastavne građe na engleskom jeziku)

ECTS: 6 bodova

Uvjeti za upis kolegija: odslušan 4. semestar studija i položen kolegij Suvremena filozofska terminologija II

Opis: Program kolegija nastoji obuhvatiti dva aspekta. (A) U prvom dijelu se razmatra problemsko-historijski pregled pretpostavki nastanka građanskog društva, specifično određenje pojmovnosti društva i njegovo razlikovanje od države, kako se ono nagoviješta u Hobbesa, provodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, specificira u Kanta i Hegela te se u raznim filozofemima razvija do danas. (B) U drugom dijelu kolegija razvija se socijalno-historijski pristup filozofiji, uz glavnu tezu da društveni odnosi i historija bitno oblikuju mišljenja, teze ili ideje. Centralne teme kolegija su: izvori građanskog društva i posjedničkog individualizma, predlošci društveno-ugovornih filozofija i njihove kritike, „tranzicija“ feudalizma u kapitalizam, kao i analiza različitih novovjekovnih i suvremenih primjera socijalne filozofije. Predavanja ćemo sistematizirati u sljedećih 5 teza:

1. socijalna filozofija je tijesno povezana s praktičkim društveno-historijskim kontekstom u kojem je koncipirana;

2. socijalna filozofija predstavlja, pored ostaloga, važan odraz vremena u kojem nastaje i govori nam mnogo o kontekstu nekog specifičnog društva;

3. socijalna filozofija nastaje u okviru specifičnih društvenih odnosa i u analizi kojom joj pristupamo možemo istraživati i političke pozicije koje teoretičar brani i kojima se predstavlja, nudeći rješenja za određeni društveni sukob vremena u kojem živi;

4. socijalna filozofija mahom je ideološka, a kao takva sastoji se od određenih društveno-političkih prijedloga i uputa – teorijski utemeljenih argumentacijama iz područja prirodnih znanosti, religije, teologije, metafizike, epistemologije, psihologije, etike itd. – koje su uvijek u interesu određene društvene grupe ili klase;

5. socijalna filozofija je uronjena u svakodnevni život, zaokupljena je odnosima pojedinaca i društvenih/klasnih grupa koje djeluju u javnom prostoru kako bi opstale i nerijetko realizirale vlastite prednosti često označene u terminima „javnog interesa” ili „zajedničkog dobra”.

Cilj kolegija: Stjecanje općeg i historijski utemeljenog poznavanja teorijskih problema i aktualnih sadržaja društvene teorije; razvoj sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, intelektualne historije, rodne teorije, etike, kulturalnih studija i sl.).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, 3 kolokvija, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.

Provjera znanja: nužno je osobno doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije samoga prijavljivanja ispita (najkasnije tri tjedna prije prijave ispita) dogovorila literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi koja se sastoji iz dva dijela: obavezna (7 naslova) i izborna (4 naslova). Popis literature i ostale ispitne propozicije pogledati u Općem opisu predmeta.

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, uspješno polaganje kolokvija i sudjelovanje u raspravi.

Sadržaj kolegija:

1. Uvodne napomene o ciljevima kolegija, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline

2. Socijalna historija: Neal Wood i Ellen Meiksins Wood
3. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
4. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba
5. Karl Marx: historijski materijalizam
6. Karl Marx: društvo i proizvodni odnosi
7. Michel Foucault: društvo i struktura
8. Louis Althusser: Ideologija i ideološki aparati države

9. Niccolo Machiavelli: analiza Vladara Antonija Gramscija

10. Christopher Hill: Engleska revolucija

11. Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam
12. Thomas Hobbes: posjednički individualizam
13. John Locke: teorija vlasništva
14. John Locke: agrarni kapitalizam

15. Zaključno izlaganje i diskusija

Obavezna literatura (izbor iz), bilo koje izdanje:

• Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava

• Karl Marx, Kapital 1 i Grundrisse

• Michel Foucault, Historija seksualnosti 1: Volja za znanjem

• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države

• Niccolò Machiavelli, Vladar

• Antonio Gramsci, Problemi revolucije. Intelektualci i revolucija

• Thomas Hobbes, Levijatan

• John Locke, Dvije rasprave o vladi

Dopunska literatura:

• Ankica Čakardić, “Radna teorija vrijednosti u temeljima agrarnog kapitalizma: Socijalno-historijsko tumačenje Lockeove teorije vlasništva”, u: Inačice materijalizma, (ur. B. Mikulić i M. Žitko), link: http://filoz.ffzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2017/06/Inacice-materijalizma-zbornik-2017.pdf

• Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property, Verso, London/New York, 2012.

• Ellen Meiksins Wood, The Pristine Culture of Capitalism, Verso, London/New York, 1992.

• Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View, Verso, London/New York 2002.

• Ellen Meiksins Wood, “Radicalism, Capitalism and Historical Contexts: Not Only a Reply to Richard Ashcraft on John Locke” (pdf)

• Ellen Meiksins Wood, Democracy Against Capitalism. Renewing Historical Materialism, CUP, Cambridge 2000.

• Ellen Meiksins Wood i Neal Wood, A Trumpet of Sedition, Political Theory and the Rise of Capitalism, 1509-1688, NYUP, New York 1997.

• Ellen Meiksins Wood, Citizens to Lords. A Social History of Western Political Thought. From Antiquity to the Middle Ages, Verso, London/New York 2008.

• Neal Wood, “Baconian Character of Locke’s ‘Essay'” (pdf)

• Maurice Dobb, Studies in the Development of Capitalism, Routledge and Paul Kegan, London 1950.

• Robert Brenner, “Agrarian class structure and economic development in pre-industrial Europe” (pdf)

• Vivek Chibber, Postcolonial Theory and the Specter of Capital, Verso, London/New York 2013.

• Perry Anderson, Passages from Antiquity to Feudalism, NLB, London 1974.

• Georges Lefebvre, The French Revolution. From its origins to 1793, Routledge. London/New York 2001.

• Geoff Kennedy, “Capitalism, contextualisation and the political theory of possessive individualism”

• C. B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma, Naklada CDD, Zagreb 1981.

• Džon Lok (John Locke), „Pismo o toleranciji“.

• Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm

• Ishay Landa, The Apprentice’s Sorcerer, Haymarket Books, 2012.

• Sheldon S. Wolin, Politics and Vison, PUP, Princeton/Oxford, 2004.

• David Hume, Political Essays, ur. K. Haakonssen, CUP, Cambridge, 1994.