Naziv predmeta: Socijalna filozofija

Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.

Izvoditelji: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić; doc. dr. sc. Luka Perušić

Status: obavezni predmet

Trajanje: 1 semestar (zimski semestar), 4 sata tjedno

ECTS-bodovi: 6 bodova

Oblik nastave: predavanja

Jezik nastave: hrvatski

Metode rada: predavanja, diskusije, interaktivne i participativne metode rada

Uvjeti upisa: odslušan 4. semestar studija

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Način provjere znanja: usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija
Cilj: Stjecanje općeg i historijski utemeljenog poznavanja teorijskih problema i aktualnih sadržaja socijalne filozofije; razvoj sposobnosti samostalnog prepoznavanja, argumentiranog vrednovanja i korištenja analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofijske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, etike, ontologije, filozofijske antropologije, sociologije, politologije, kulturologije, rodne teorije i sl.).

Ishodi: Moći prepoznati ključne teze pojedinih autora i autorica u kontekstu socijalne filozofije; objasniti različite postupke socijalnofilozofijskog argumentiranja, izvođenja i dokazivanja; moći sintetizirati filozofijske nazore i tematske cjeline ključnih razdoblja antičke, novovjekovne i suvremene socijalne filozofije; moći artikulirati socijalnofilozofijske ideje i probleme u učionici; moći komentirati u javnim istupima (u učionici) probleme i prijeporne društvene teme sa stajališta socijalne filozofije; znati primijeniti metodologiju znanstvenog rada u području filozofije.

Sadržaj

1. Uvodno predavanje: pojam i tematsko-problemsko polje socijalne filozofije
2. Ja, drugi, mi: od epistemologije i ontologije, preko filozofijske antropologije i etike, do socijalne i političke filozofije
3. Zajednica, društvo, država: pojmovna određenja i njihove implikacije (1) – „neutralni“, enciklopedijski pristupi
4. Zajednica, društvo, država: pojmovna određenja i njihove implikacije (2) – kritički, marksistički i anarhistički pristupi
5. Antičke osnove suvremenih socijalnofilozofijskih rasprava: Platon, Aristotel, stoici
6. Prirodno stanje i društveni ugovor (1): Thomas Hobbes
7. Prirodno stanje i društveni ugovor (2): John Locke
8. Prirodno stanje i društveni ugovor (3): Jean-Jacques Rousseau
9. Georg Wilhelm Friedrich Hegel
10. Karl Marx i marksizam (1)
11. Karl Marx i marksizam (2)
12. Hannah Arendt
13. Michel Foucault
14. Spol, rod i društvo: feministički pristupi
15. Zaključno predavanje i diskusija

Literatura

Obvezna ispitna literatura

• Thomas Hobbes, Levijatan ili Građa, oblik i moć crkvene i građanske države, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2004.
• John Locke, Dvije rasprave o vladi, Zagreb: Naklada Jurčić, 2013.
• Jean-Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor, Zagreb: Školska knjiga, 1978.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo: Veselin Masleša, 1989.
• Karl Marx, Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije (Grundrisse), Zagreb: Naprijed, 1977.
• Hannah Arendt, Vita activa, Zagreb: August Cesarec, 1991.
• Michel Foucault, Povijest seksualnosti 1: Volja za znanjem, Zagreb: Domino, 2013.

Preporučena literatura

• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države, Zagreb: Arkzin, 2018.
• Aristotel, Politika, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
• Mihail Bakunjin, Država i sloboda, Zagreb: Globus, 1979.
• Pierre Bourdieu, Distinkcija: društvena kritika suđenja, Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2011.
• Judith Butler, Ernesto Laclau, Slavoj Žižek, Kontingencija, hegemonija, univerzalnost: suvremene rasprave na ljevici, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2007.
• Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije, Zagreb: Arkzin, Naklada Jesenski i Turk, 2021.
• Frantz Fanon, Prezreni na svijetu, Zagreb: Stvarnost, 1973.
• Michel Foucault, Znanje i moć, Zagreb: Nakladni zavod Globus, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1994.
• Sigmund Freud, „Nelagodnost u kulturi”, u: Sigmund Freud, Iz kulture i umetnosti, Novi Sad: Matica Srpska, 1984.
• Milan Galović, Socijalna filozofija: društvenost i povijesnost čovjeka u razdoblju kraja moderne, Zagreb: Demetra, 1996.
• Antonio Gramsci, Problemi revolucije: intelektualci i revolucija, Beograd: BIGZ, 1973.
• Jürgen Habermas, Teorija komunikativnog delovanja I-II, Novi Sad: Akademska knjiga, 2017.
• Hrvoje Jurić, Iskušenja humanizma: drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2023.
• Immanuel Kant, Pravno-politički spisi, Zagreb: Politička kultura, 2000.
• György Lukács, Povijest i klasna svijest: studija o marksističkoj dijalektici, Zagreb: Naprijed, 1977.
• Niklas Luhmann, Društvo društva I-II, Zagreb: Naklada Breza, 2011.
• Niccolò Machiavelli, Vladar, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2018.
• Herbert Marcuse, Kultura i društvo, Beograd: BIGZ, 1977.
• Karl Marx, Friedrich Engels, Rani radovi, Zagreb: Naprijed, 1989.
• Jean-Luc Nancy, Dva ogleda: Razdjelovljena zajednica & O singularnom pluralnom bitku, Zagreb: Multimedijalni institut, Arkzin, 2004.
• Žarana Papić, Polnost i kultura: telo i znanje u socijalnoj antropologiji, Beograd: Čigoja štampa, 1997.
• Carole Pateman, Spolni ugovor, Zagreb: Ženska infoteka, 2000.
• Platon, Država, Zagreb: Naklada Jurčić, 2004.
• Helmuth Plessner, Granice zajednice: kritika društvenog radikalizma, Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2004.
• Goran Sunajko: Metafizika i suverenost: analiza modernih teorija suverenosti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2015.
• Ferdinand Tönnies, Zajednica i društvo: osnovni pojmovi čiste sociologije, Zagreb: Kultura i društvo, 2012.
• Robert Paul Wolff, U obranu anarhizma, Zagreb: DAF, 2001.