Naziv predmeta: Filozofija odgoja
Nastavnik: doc. dr. sc. Ivana Zagorac

ECTS: 4 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Status: obavezni kolegij
Oblik nastave: predavanje s diskusijom
Uvjeti: diplomski studij, nastavnički smjer

Obveze studenata: pohađanje nastave i usmeni ispit
Cilj kolegija: Potaknuti filozofske refleksije o odgoju i obrazovanju, koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja; a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih  kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost).
U kolegiju se razmatraju istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije: Sokrat, Platon, Aristotel, stoici, Augustin, renesansni filozofi, Descartes, Hobbes, Locke, Rousseau, Kant, Nietzsche, Mill, Dewey, Lyotard.

Sadržaj kolegija:

Pojam i svrhe odgoja

Analitički, kritički i preskriptivni pristupi filozofije odgoja

Praktički um, odgoj i autoritet

Sokratova majeutika, koncept poučavanja bez učitelja, regenerativna snaga filozofije

Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red

Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit, načini ljudskog života

Stoici: pojam moralnog napretka i filantropski kozmopolitizam

Augustinova iluminacijska teorija učenja, istina i značenja, moralna perfekcija

Humanistički odgojni ideali

Descartes i Locke: kultiviranje uma

Rousseau: odgojna transformacija čovjeka

Dewey i progresivizam

Postmoderna razumijevanja odgoja

Obavezna literatura:

• Nietzsche, F. ( 2003) Schopenhauer kao odgajatelj (Zagreb: Matica hrvatska)
• Hufnagel, E. (2002) Filozofija pedagogike (Zagreb: Demetra), do str. 137.
• Canivez, P. (1999) Odgojiti građanina? (Zagreb: Durieux).
• Lyotard   J. F. (2005) Postmoderno stanje: Izvještaj o znanju (Zagreb, Ibis)
• Morin, E. (2002) Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa).

1. b) Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

• Platon, Protagora, Država
• Aristotel, ( 1988) Nikomahova etika,  i Politika, (Zagreb: Globus i SNL).
• Kant, Schelling, Nietzsche  (1991) Ideja univerziteta (ur. Despot, B.) (Zagreb: Globus)
• Dewey, J. (1941) Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of Education (New York: The Macmillan Company).
• Gutmann, A. (1999) Democratic Education (Princeton: Princeton University Press).
• Macedo, S. (2000) Diversity and Distrust: Civic Education in a MulticulturalDemocracy  (Cambridge, MA: Harvard University Press).
• Barrow, R, Woods, R (1997) An Introduction to Philosophy of Education, Routledge).
• Nussbaum, M. (1997) Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press)
• Gutmann, A. (1994) What’s the use of going to school? The problem of education in utilitarianism   and rights theories , in: Sen, A., Williams B. (ed.) Utilitarianism and beyond (Cambridge: Cambridge University Press).
• Rorty O. A. (2003) (ed.) Philosophers on Education (London: Routledge)
• Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003) The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education (Oxford:   Blackwell Publishing)
• Legrand, L. (1995) Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla? (Zagreb: Educa).
• Vuk-Pavlović, P., (1996) Filozofija odgoja (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada).
• Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus).