Naziv kolegija: Uvod u filozofiju povijesti
Nastavnik: prof. dr. sc. Lino Veljak
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje
Cilj kolegija: Studenti/ice će se ponuditi temeljne informacije o pretpšostavkama i modalitetima filozofijskog pristupa povijesti i povijesnosti, te o  filozofiji povijesti kao disciplini i kao interdisciplinarnom području istraživanja, te i o relevantnim orijentacijama filozofijskog pristupa povijesti u antičkoj filozofiji i  novovjekovlju; uvodno se informiraju o pretpostavkama za samostalan istraživački rad i promišljanje problematike, a posebno o važnosti interdisciplinarnoga i multidisciplinarnog pristupa temama filozofije povijesti. Mogu očekivati da će precizirati pojmovnu aparaturu, koja će im koristiti za snalaženje u sadržajno i terminologijski heterogenoj literaturi, kako u području teorijske, tako napose i u području praktičke filozofije.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij se tematski i problematski dodiruje ne samo s poviješću filozofije, nego i s filozofijom politike, socijalnom filozofijom, filozofskom antropologijom, filozofijom znanosti (posebno filozofijom socijalnih znanosti) i etikom. Preporuča se i studentima/icama filozofije, povijesti, sociologije i srodnih studijskih smjerova.
Korištene metode: Predavanja s diskusijom, postupno uvođenje interaktivnih metoda
Način polaganja ispita: vrednovanje aktivnosti u nastavi, pozitivno ocijenjen esej
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija

Sadržaj kolegija:

1.     definicija predmeta: filozofija povijesti kao disciplina i filozofijsko mišljenje povijesti i povijesnosti u cjelini filozofije; odnos disciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa

2.     razlika između historije (povjesnice; historia rerum gestarum, res gestae) i povijesti (Historie/Geschichte)

3.     problematično pitanje: znaju li Grci za povijest? Demokrit, sofisti, Platon, Aristotel…Herodot i Tukidid

4.     cikličko razumijevanje povijesti kao rezultat kozmologije: ljudski svijet kao organski dio kozmosa

5.     početak povijesti: grčko, rimsko i židovsko računanje vremena kao izraz dva međusobno diferencirana razumijevanja historije i povijesti

6.     starozavjetna proročka tradicija i pojava kršćanstva: novo računanje vremena kao izraz transcendentno utemeljene koncepcije povijesti kao napretka

7.     Aurelije Augustin: utemeljitelj teologijske filozofije povijesti ili utemeljitelj teologije povijesti?

8.     Arapska tradicija: Ibn Haldun i klasična ciklička teorija povijesti

9.     Renesansa i novovjekovlje: pomak k imanentističkom poimanju povijesti

10.   Novovjekovne antiteze cikličkog i progresističkog poimanja povijesti: Vico i francuski prosvjetitelji

11.   Uloga Machiavellija, F. Bacona i Descartesa u oblikovanju pretpostavki novovjekovnog poimanja povijesti

12.   Utemeljenje filozofije povijesti kao teorije napretka ljudskog roda