Naziv kolegija: Filozofija, spekulacija i kritika (proseminar za uvod u filozofiju, ISVU 125572)
Nositelj/nastavnik: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof.
Status i vrsta kolegija: izborni proseminar za 1. godinu preddipl. studija filozofije
Trajanje: 2 sata tjedno, 1 semestar
ECTS bodovi: 3 ECTS
Jezik nastave: hrvatski
Sadržaj: Predmet kolegija je samorazumijevanje filozofije  u rasponu od klasične antike preko moderne do suvremenosti kako se ono očituje kroz povijest razumijevanja pojmova filozofija, teorija, spekulacija i dr. u opoziciji prema pojmovima kritike, analize, racionalnosti, znanosti te osobito prema pojmu ‘prakse’ kao najstarijoj opoziciji. Polazište čini Platonovo razumijevanje tzv. ‘živog logosa’ kao istinske forme i medija filozofiranja te filozofije shvaćene u rasponu od beskonačnog približavanja stvari znanja, preko kritike spoznaje do aspolutne forme znanja i prevrata u filozofiji prakse.
Cilj kolegija: svladavanje filozofske literature o autoreferencijalnosti istraživačkog subjekta i istinosnog diskursa; osposobljavanja za analizu, formuliranje, izlaganje, kritiku i tumačenje filozofskih problema
Metode rada: rasprava u kolegiju na temelju prethodne pripreme; pismeni i usmeni izvještaji studenata; predavanja nastavnika i referati studenata
Obaveze studenata: redovito prisustvovanje nastavi i sudjelovanje u radu (1 ECTS); pismeni izvještaji o radu (sinteze vlastite lektire i diskusije u kolegiju, 1 ECTS), završni pismeni esej o temi kolegija ili srodnim pitanjima u dogovoru s nastavnikom (1 ECTS)
Provjera kvalitete i uspješnosti rada u kolegiju: usmeni rezimei prethodnog rada u kolegiju, pismeni izvještaji o radu, konzultacije, studentska anketa

Sadržaj kolegija:

• Uvod: Diskusija o temi kolegija; očekivanje i prethodno znanje studenata o pojmu filozofije, njezino mjesto u kulturnom kontekstu, popularne predodžbe o filozofiji i filozofima, rodni moment u identitetu filozofije (1-2 sjednice)
• I. Klasično antičko razumijevanje filozofije: Platon, Teetet (pogl. 1-7): Sokrat kao “filolog”, “porodiljska metoda” filozofiranja; Dijalog Fedar i VI. pismo: kritika pisma, filozof kao dijalektičar — Aristotel i objektivistički zaokret u karakteru filozofije — Utjeha filozofiranja (3-4 sjednice; Obaveza: pismeni rezime/sinteza rasprave u kolegiju i vlastite lektire).
• II. dio (2 sjednica): Dvije linije u povijesti pojma teorije, pitanje prakse i egzistencije — Novovjekovne kritike:  G. Bruno, F. Bacon, Th. Hobbes
• III. dio (3-4) Kantov koncept kritičke upotrebe uma — Spekulativni idealizam: filozofija kao kritika, znanost, sistem i apsolutno znanje (Fichte, Schelling, Hegel)
• IV. dio (2-3 sjednice): Kritike idealizma: Kierkegaard i ‘egzistencijalizam’, Nietzsche i ‘kulturalizam’, Marx i ‘historijski materijalizam’
• V. dio: Suvremene koncepcije filozofije: analitička filozofija, hermeneutika, postmodernizam (odabrani tekstovi prema preferencijama studenata; izlaganja u kolegiji i pismeni sažeci o vlastitom radu)
• Završne diskusije i sinteza rada u proseminaru (1 sjednica)

Izvori za rad u kolegiju:

• Platon Obrana Sokratova, Teetet, Fedar, VII. pismo (različita izdanja)
• Aristotel, Nagovor na filozofiju, Metafizika I, Etika VI (različita izdanja)
• Augustin, Ispovijesti, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991.
• Toma Akvinski, Izabrana djela I (izbor), Zagreb: Naprijed 1990.
• G. Bruno, Optimizam slobodnog mišljenja, Zagreb: Naprijed, 1985.
• Thomas Hobbes, Levijatan, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004.
• Francis Bacon, Novi organon, Zagreb: Naprijed, 1986.
• I. Kant, Kritika čistog ima (Predgovor), Kritika praktičkog uma (Predgovor)
• J. G. Fichte, Osnovi cjelokupne nauke o znanosti, Zagreb: Naprijed, 1974.; Filozofija zidarstva, Zagreb: Jesenski i Turk, 2001.
• F. J. Schelling, Forma i princip filozofije. Rani spisi (izbor), Beograd: Nolit, 1988.; Sistem transcendentalnog idealizma (izbor), Zagreb: Naprijed, 1986.
• G. W. F. Hegel, Jenski spisi (izbor), Sarajevo:Veselin Masleša, 1983. (bibl. Logos)
• K. Marx/F. Engels, Rani radovi (izbor), Zagreb: Naprijed 1966.
• Friedrich Nietzsche, Radosna znanost, Zagreb: Demetra, 2003.

Prateća komentarska literatura (izbor):

• Th. W. Adorno, Filozofska terminologija, Sarajevo: Svjetlost, 1986.
• Milan Kangrga, Filozofija i spekulacija, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
• Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Zagreb: Jesenski i Turk, 2001.
• Th. A. Szlezák, Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Zagreb: Jesenski i Turk,  2000. (hrv. izdanje priredio B. Mikulić)
• Alain de Botton, Utjehe filozofije, Zagreb: Sysprint, 2000.

Priručnici

• Povijesti filozofije (suvremeni pregledi, različiti autori)
• Uvodi u filozofiju (različiti autori)
• Enciklopedije filozofije, Leksikoni