Klasični njemački idealizam

Naziv predmeta: Klasični njemački idealizam
Nositelji: prof. dr. Borislav Mikulić
Status: izborni predmet za studente u jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju filozofije; izborni za druge studijske grupe
ECTS-bodovi: 4 boda
Oblik nastave: predavanja s participacijom studenata
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se poznavanje njemačkog jezika)
Uvjet upisa: odslušan Uvod u filozofiju; kolokvij za studente drugih grupa i upisan najmanje 3. semestar studija (preporučuje se od 5. semestra)
Način provjere znanja: praćenje referentne literature (za 4 izostanka obavezan nadoknadni izvještaj o radu), diskusija o referentnim tekstovima, ko-prezentacija studenata, pismeni rad (8-10 kartica = 1/4 ispitne obaveze) kao uvjet za završni ispit (izbor tema u dogovoru s nastavnikom), završni usmeni ispit (3/4 ispitne obaveze)
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave, diskusija, praćenje samostalnog rada studenata kroz vlastitu lektiru, konzultacije, sveučilišna anketa za studente
Cilj: kolegij treba pružiti uvid u filozofske, metafilozofske te, djelomice, kulturološke aspekte studija filozofije općenito te posebno klasičnog njemačkog nasljeđa; namijenjen primarno studentima filozofije, otvoren za studente komparativne književnosti, germanistike, kulturne antropologije; daje prikaz nastanka i osnovnog toka klasičnog njemačkog idealizma preko primarnih izvora, uvesti u čitanje tekstova i razumijevanje pojmovnika i stilskih tvorbi, motivira za čitanje suvremenih interpretacija, osposobljava za primjenu klasično-idealističkog filozofskog nasljeđa na suvremenost; njeguje nasljeđe zagrebačke škole filozofije prakse.
Sadržaj: Na tragu nasljeđa filozofije praxis, predmet je usmjeren na to da uz uvažavanje osnovnih crta historijskog slijeda filozofskih ideja u rasponu od Kantova transcendentalizma preko pozitivnih učenja spekulativnih idealista do uključivo Marxove kritike idealizma težište prikaza stavi, s jedne strane, na konceptualno revolucioniranje filozofije polazeći od prevrata u razumijevanju filozofije kroz kritiku spoznaje i metafizike, kroz ideju apsoluta, razuma, uma, duha, djelovanja i stvaranja, sistema i povijesnosti. S druge strane, interes kolegija je usmjeren na tvorbene procedure spekulativnog diskursa filozofije od imanentno-filozofskih kategorija do integracije “izvanjskih” epohalnih događaja u diskurs filozofije. Posebno mjesto u tome pripada s jedne strane autointerpretacijama idealizma kao što su Fichteove i Schellingove kritike suvremenih filozofskih pozicija i Hegelovi prikazi Kanta, Fichtea i Schellinga, i s druge strane, suvremenim interpretacijama klasičnog idealizma kao temelja kritičkog mišljenja suvremenosti.

Prikaz po tematskim jedinicama

1. Uvod: datiranje idealizma, autohistorizam, eshatološka misao, idealizam vs ideologija
2. Izvori idealizma: Kant i Francuska revolucija; Schelling, Hegel i “kraj filozofije”
3. Kantova ideja promatrača povijesti i entuzijazam. Kazalište, Lessing i Heine
4. Pojam idealizma vs realizma, razumsko vs umno, popularno vs spekulativno
5. Fichteovo ‘Ja-realiter’: ukidanje suprotnosti, jedinstvo bitak-mišljenje; teorija-praksa
6. Ideja “zbiljskog znanja”; sloboda kao apsolutno ishodište mišljenja.
7. Pojam spekulacije: porijeklo pojma kod Aurelija Augustina, doprinos Hildegard von Bingen i Leibniza
8. Kant i problem spekulacije: teorijski interes uma (pojam upotrebe i primjene uma; spekulativno-praktičko vs proizvodno, spekulacija kao sinteza)
9. Kantova kritika čistog uma: stvar po sebi vs pojava; jedinstvo osjetilnosti i jedinstvo Ja; transcendentalna dedukcija kategorija; istina kao objektivno važenje.
10. Um i jezik: kritike Kantova transcendentalizma (Herder, Hamann vs Fichte, Hegel)
11. Fichte: etika kao osnova teorijskog
12. Fichte: samorefleksija Jastva praktičko-spekulativno ishodište; Ja kao samoodređenje i samodjelatnost
13. Schelling: Ja kao princip i forma, sistem transcendentalnog idealizma:
14. Hegel i koncept dijalektike (Fenomenologija duha i Logika)
15. Materijalistička kritika idealizma: kasni Schelling, Feuerbach i Marx

Literatura: Obuhvaća sva izvorna djela njemačkog klasičnog idealizma (od Kanta do Hegela) dostupna u prijevodima; obavezan ispitni program obuhvaća

a) po jedno kapitalno djelo svakog filozofa po izboru studenata (ukupno četiri djela);

b) po 1 primjerak klasične suvremene interpretacije (monografije i sinteze, po izboru studenta), npr.

• Milan Kangrga, Spekulacija i filozofija, 2010.
• Merold Westphal, History and Truth in Hegel’s Fenomenology of Spirit, 1975.

c) filozofsko-povijesni pregledi (obavezan 1 naslov), npr.

• T. Pinkard, German Philosophy 1760-1860. The Legacy of Idealism 2002.
• Dieter Henrich, Between Kant and Hegel, 2008.
• Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam. Predavanja, 2007.