Naziv predmeta: Teorija spoznaje (ISVU 66427)
Nositelj i nastavnik: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof
ECTS: 6 bodova
Status: obavezan
Oblik nastave: predavanja s diskusijom
Trajanje: 1 semestar, 4 (2+2) sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost praćenja i razumijevanja literature na suvremenim stranim jezicima: engleski, njemački, francuski)
Uvjeti upisa: odslušana Logika IV
Obaveze studenata: Redovito pohađanje i praćenje nastave (za najviše 3 izostanka obavezan pismeni izvještaj o radu i usmeni kolokvij); obavezne usmene konzultacije o ispitnom programu; pismena priprema (najmanje) jedne ispitne cjeline.
Način provjere znanja: Usmeni ispit (polaže se nakon odslušanog kolegija). Studenti odabiru teme iz četiri tematska područja, uz konzultacije s nastavnikom; najmanje jedno pitanje u obliku pismenog referata obavezan uvjet za pristup završnom usmenom ispitu.
Način praćenja kvalitete nastave: poticanje na kontinuirani samostalan rad kroz čitanje tekstova o temama koje se obrađuju u kolegiju i na praćenje rada kroz diskusiju; poticanje na pismenu obradu nastavnih tema u svrhu polaganja ispita.
Sadržaj: (1) Uvodna razmatranja: terminološka razjašnjenja (‘teorija spoznaje’ vs. ‘gnoseologija’ vs. ‘epistemologija’); predfilozofska i filozofsko-teorijska geneza pitanja o spoznaji i znanju; teorija spoznaje (‘Erkenntnistheorie’) kao posebna, utemeljujuća filozofska disciplina, njezine znanstveno-teorijske granice i odnos sa srodnim disciplinama (psihologija spoznaje, sociologija znanja, kognitivne znanosti). (2) Suvremena kritika tradicionalne epistemologije i pokušaji rekonceptualizacije (‘fundacionalistički koherentizam’ vs. naturalizirana epistemologija, folks-epistemologija, aretološka teorija znanja, socijalna i feministička epistemologija). (3) Tradicionalna epistemologija: fundacionalizam, reprezentacionalizam, apriorizam vs. historijski jezični zaokret (hermeneutika, pragmatizam, strukturalizam, semiotika); klasične epistemologije zamjedbe i njihova eksplicitna semiološka podloga (Platon, Aristotel, Locke, Hegel, Peirce); teorije istine i znanstvenog diskursa (adekvacija vs. koherencija vs. jezična teorija istine); znanstvena spoznaja i ideološka tvorba.
Cilj: Stjecanje općeg, višedisciplinarno i analitički utemeljenog poznavanja povijesti problema i aktualnih sadržaja recentne epistemologije; razvoj sposobnosti kod studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje resursa epistemologije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput logike, povijesti ideja, psihologije spoznaje, sociologije znanja, filozofije jezika, semiologije, psihoanalitičke teorije subjekta, kulturalnih studija i tsl.).
Ispit i način polaganja: usmeni; studenti biraju glavne i prateće reference iz četiri tematska područja; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

Sadržaji i raspored rada u kolegiju

1. Pojam ‘teorije spoznaje’: odnos s tradicionalnim i novijim terminima (gnoseologija, epistemologija)
2. Jezično polje termina ‘spoznaja’ i ‘znanje’, načini pitanja o znanju u filozofiji i izvan nje (2 sjednice)
3. Pitanje historijskog početka epistemologije i njegova sistematska važnost; uloga i značenje skepticizma (1-2 sjednice)
4. Standardne definicije epistemologije: pojmovne pretpostavke definiranih dijelova, neodređenost definiranja (2 sjednice)
5. Nedefinirani ostatak epistemologije: izvorni habitus pitanja o znanju, mit o neznanju, mjesto subjekta i postulatorni karakter spoznaje (2 sjednice)
6. Destrukcije epistemologije: teza o kraju epistemologije, suvremeni predstavnici i izvori krize (2 sjednice)
7. Preispitivanje idejno-historijske i sistematske utemeljenosti destrukcije: noviji projekti rekonstrukcije epistemologije u analitičkoj i kontinentalnoj tradiciji (2 sjednice)
8. Kritika modela ogledala i neiskorišteno pitanje jezične konstitucije znanja
9. Historijsko-jezični zaokret u teorijama reprezentacije i njegove posljedice u suvremenim filozofijama jezika (2 sjednice)
10. Semiotički materijalizam u teoriji perceptivne spoznaje (odabrani primjerci: Platon, Locke, Hegel, Peirce) (3-4 sjednice)
11. Suvremene epistemološke teorije: perceptivno znanje, pamćenje, svjedodžbeno znanje; znanje vs. ‘kognicija’ (3-5 sjednica)
12. Odnos ‘inferencije’ i ‘indukcije’ u teoriji percepcije, njezin historijski izvor i posljedice za epistemologiju znanosti (2-3 sjednice)
13. Pojam iskustva u suvremenim teorijama: pragmatizam, hermeneutika
14. Epistemologija i psihoanaliza
15. Suvremene epistemologije znanosti i problem ideologije (2-3 sjednice)

Ispitna literatura