Naziv kolegija: Estetika – opći predmet

Nastavnik nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Goran Sunajko (Odsjek za filozofiju)

ECTS: 6 bodova

Jezik: hrvatski

Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente

Trajanje: ljetni semestar (4 sata tjedno)

Oblik nastave: predavanje

Uvjeti za upis: nema

Studentske obveze: Pisani ispit i redovito pohađanje nastave

Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima filozofijske discipline – estetike, koja pruža opći uvid u ukupan filozofski pristup umjetnosti koji se može primijeniti u pristupima zasebnim poetikama, poput književnosti, slikarstva, muzike, arhitekture, filma itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, doživljaja i ukusa. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika) u kojima se navedeni odnosi i kategorije razmatraju.

Za ispit je propisana primarna ispitna literatura (A), a student/ica sam izabire jedno od djela s popisa sekundarne ispitne literature (B).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije humanističkih i društvenih znanosti u cjelini, napose za studij komparativne književnosti, povijesti umjetnosti i sve filološke studije.

Korištene metode: predavanje, rasprava i pisana provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

 I. Antička filozofija umjetnosti

 2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i kozmologijski pojam lijepoga

 3. Aristotelov hilemorfizam i smisao katarze

II. Novovjekovna i moderna estetika

 4. Novovjekovna i moderna estetika

 5. Kantova estetika 1: estetika kao teorija osjetilne spoznaje

 6. Kantova estetika 2 (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)

 7. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije

 8. Hegelova estetika 1: odnos estetike prema drugim teorijama umjetnosti

 9. Hegelova estetika 2: forme umjetnosti

 10. Schopenhauerov pojam genija

 11. Kierkegaardova estetika zavođenja

 12. Nietzscheova dionizijsko-apolonska dijalektika umjetnosti

III. Suvremena i postmoderna estetika

 12. Benjaminova i Marcuseova estetička razmatranja (marksistička estetika)

 13. Foucaultova teorija similarnosti umjetničkog djela

 14. Dantova konceptualistička estetika

 15. Ponavljanje nastavnih cjelina i priprema za ispit

Primarna (ispitna) literatura (ukupno 412 stranica):

• Platon, Država (X. knjiga), bilo koje izdanje,
• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005 (do XXVI – bez
• „Komentara“) ili Aristotelova Poetika, izdanje iz 1912.
• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prva i Druga knjiga: str. 85-197) te za pojašnjenje (po želji) u istom izdanju: Goran Sunajko,
• »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50.
• Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221- 314)
• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012., str. 27-55.
• Kierkegaard, Søren, Ili-ili, (bilo koje izdanje, poglavlje “Neposredno erotski stadijumi” – ako je izdanje 1979., str. 42-122).
• Benjamin, Walter, Estetički ogledi (samo Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151), Školska knjiga 1986.
• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007., str. 7-152.

Sekundarna ispitna literatura (izbor jednog od djela za ispit):

• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod).
• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
• Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija, Školska knjiga 1981 (jedno od poglavlja po izboru).
• Foucault, Michel, Ovo nije lula? Meandarmedia, Zagreb 2011.

Pomoćna literatura (služi nadopuni znanja uz primarnu i sekundarnu literaturu)

• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto)
• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.
• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.