Naziv kolegija: Seminar iz etike: Spinoza, Etika   

Naziv kolegija na engleskom jeziku: Ethics – Seminar: Spinoza, Ethics

Nositelj/nastavnik: red. prof. dr. sc. Ante Čović

Izvoditelj: Marko Kos, mag. phil.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje, jedan usmeno izloženi ili pisani rad te dva izvještaja o radu (eseja)

Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

Cilj kolegija: Upoznavanje s etičkom pozicijom koja polazi od slobode kao spoznate nužnosti. Spinozina etika uzima se kao paradigmatski oblik etike koja niječe djelatnu slobodu i prevodi je u spoznajnu funkciju. Premda je, u tom smislu, riječ o paradoksalnoj etičkoj poziciji, ona kao mogući etički pristup moralnom fenomenu ulazi u legitimne okvire etičkog pluralizma te predstavlja nezaobilazni element etičke obrazovanosti.

Sadržaj:

Rad je sadržajno strukturiran u sedam cjelina. Uvodno izlaganje nastavnika o povijesno-filozofijskom kontekstu Spinozine misli i posebice njegove etike. Sadržaj Spinozina etičkog učenja izlaže se i raspravlja u pet ciklusa koji slijede strukturu njegova glavnog djela (1. O Bogu; 2. O naravi i porijeklu duha; 3. O porijeklu i naravi afekata; 4. O ljudskome ropstvu ili o snazi afekata; 5. O moći razuma ili o ljudskoj slobodi). Svako poglavlje obrađuje se u formi okruglog stola pri čemu se po četiri studenta/ce pojavljuju naizmjence kao izlagači i pripremljeni komentatori u raspravi u koju se ravnopravno uključuju ostali sudionici rada u seminaru. Na kraju je predviđena završna rasprava o cjelini Spinozina etičkog učenja u sustavnom i povijesnom aspektu.

Literatura:

– Charlie Huenemann, Interpreting Spinoza, Cambridge University Press, Cambridge 2008.

– Steven Nadler, Spinoza’s Ethics: An Introduction, Cambridge University Press, New York 2006.

– Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000. (ili: Baruh de Spinoza, Etika, Kultura, Beograd 1970.).

– Radmila Šajković, “Filozofija Baruha de Spinoze”; u: Baruh de Spinoza, Etika, Kultura, Beograd 1970., str. V-LXXIX.

– Pavao Vuk-Pavlović, Spinozina nauka, Tipografija, Zagreb 1938.

– Ozren Žunec, “Benedikt de Spinoza”; u: Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000., str. 485-521.