Naziv kolegija: Metafizika: zlo kao teorijski i praktički problem

Nositelj/nastavnici: dr. sc. Marija Selak, docentica
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 4 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Ispit.

Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: U prvom tematskom krugu razmotrit će se zlo kao metafizički problem, poglavito iz teološke perspektive. Na tom tragu sagledat će se različita tumačenja teodiceje u filozofiji Plotina, Augustina, Platona, Tome Akvinskoga i Leibniza. U drugom tematskom krugu pod nazivom »Antropologija zla« postavit će se pitanje je li zlo sastavni dio ljudske prirode. U tom smislu suprotstavit će se Kantova ideja radikalnog zla i banalnost zla Hannahe Arendt. Zatim će se otvoriti pitanje odnosa pojedinca i okoline gdje će se studente uputiti na Svendsenovo tumačenje zla kao djela »drugoga«, ali i na povezivanje zla s opscenim užitkom, što je podrobnije razradio Terry Eagleton. U trećem tematskom krugu zlo će se postaviti kao praktički problem. Levinasova filozofija hitlerizma, Bernsteinovo problematiziranje totalitarnih režima te inteligencija zla Jeana Baudrillarda poslužit će kao podloga za promišljanje zla u konkretnoj svjetskopovijesnoj situaciji te će se postaviti pitanje postoji li i kakva je odgovornost filozofa u njegovom suzbijanju.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije promišljanjem pojma zla u kontekstu problematizacije suvremene svjetskopovijesne situacije. Također, u pokušaju sagledavanju različitih tumačenja porijekla zla u povijesti filozofije, studenti će imati priliku postavljena pitanja proučiti iz perspektive metafizike, ali i iz perspektive filozofske antropologije i etike.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.

I. Teologija zla

2. Teodiceja privacije: Plotin i Augustin

3. Teodiceja slobodne volje: Platon i Toma Akvinski

4. Teodiceja cjeline: Leibniz

5. Teodicejski motivi u novovjekovnoj filozofiji (Marquard)

II. Antropologija zla

6. Radikalno zlo (Kant)

7. Banalnost zla (Arendt)

8. Zli su drugi (Svendsen)

9. Opsceni užitak (Eagleton)

III. Zlo kao praktički problem

10. Filozofija hitlerizma (Levinas, Jonas)

11. Totalitarizam i odgovornost filozofa (Bernstein)

12. Inteligencija zla (Baudrillard)

13. Završna rasprava i evaluacija.

Literatura

1. Primarna literatura

• Toma Akvinski, Izabrano djelo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005. (izabrani dijelovi)
• Hannah Arendt, O zlu, Naklada Breza, Zagreb, 2006.
• Sv. Aurelije Augustin, Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1973. (izabrani dijelovi)
• Sv. Aurelije Augustin, O državi Božjoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. (izabrani dijelovi)
• Jean Baudrillard, Inteligencija zla ili Pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
• Ričard Bernstin, Odgovornost filozofa, Beogradski krug, Beograd, 2000. (izabrani dijelovi)
• Terry Eagleton, O zlu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
• Immanuel Kant, Religija unutar granica pukoga uma, Naklada Breza, Zagreb, 2012.
• Gottfried Wilhelm Leibniz, Teodiceja: ogledi o dobroti božjoj, slobodi čovjekovoj i podrijetlu zla, Demetra, Zagreb, 2012.
• Emmanuel Levinas, Nekoliko refleksija o filozofiji hitlerizma, Filip Višnjić, Beograd, 2000.
• Platon, Država (knjiga 2), Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.
• Plotin, Eneade (1-2), Književne novine, Beograd, 1984. (izabrani dijelovi)
• Lars Fr. H. Svendsen, Filozofija zla, TIM press d.o.o., Zagreb, 2011.
• Ante Vučković (ur.), Bog i zlo: teodicejski ulomci, Hegelovo društvo, Zadar, 2008.

• Sekundarna literatura

• Hannah Arendt, Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996.
• Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Politička kultura, Zagreb, 2002.
• Richard J. Bernstein, The Abuse of Evil: The Corruption of Politics and Religion since 9/11, Polity Press, 2006.
• Susan Neiman, Evil in Modern Thought: An Alternative History of Philosophy, Princeton University Press, 2004.
• Paul Ricœur: »Sablazan zla«, Europski glasnik, (12/2007), str. 357-364.
• Paul Ricœur, The Symbolism of Evil, Harper & Row, 1967.