Naziv kolegija: Suvremena filozofska terminologija II

Naziv predmeta: Suvremena filozofska terminologija I-II

Nositeljica: doc. dr. sc. Ankica Čakardić

                    doc. dr. sc. Luka Bogdanić (sunositelj)

Izvođači/ce: doc. dr. sc. Ankica Čakardić, doc. dr. sc. Luka Bogdanić, dr. sc. Mislav Žitko
ECTS: 6 bodova (3+3)
Status: obavezni
Oblik nastave: kolegij
Trajanje: ljetni semestar
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: nema uvjeta
Cilj: Upoznavanje studentica i studenata prve godine filozofije sa specifičnom stručnom terminologijom koja određuje različite suvremene teorijske pravce i discipline. To je pretpostavka za razumijevanje filozofije uopće kao i preciziranje vlastitog mišljenja. Naglasak je na razvoju sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje terminološko-analitičkog instrumentarija filozofije u odnosu na druge teorijske discipline i društveno-humanističke znanosti.  
Sadržaj: Predmet je analiza relevantnih tekstova filozofije 20. stoljeća, čime se omogućuje ovladavanje osnovnom terminologijom, prije svega na osnovu uvida u način uporabe ključnih pojmova. Od samoga pojma filozofije, preko ontologijskih i epistemoloških, do praktičko-filozofijskih (etičkih, estetičkih, antropologijskih, epistemoloških, socijalno-filozofijskih, političko-filozofskih itd.) pojmova, radi se kako na njihovim osnovnim značenjima tako i na različitim, epohalno i orijentacijski zadanim, interpretacijama tih značenja. Kolegij je tematski podijeljen u šest tematskih blokova, po tri u svakom semestru:

Način provjere znanja: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave, sveučilišna anketa

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, redovito čitanje tekuće literature, sudjelovanje u raspravama

Literatura se sastoji iz dva dijela – obavezna (4 naslova, odabrana poglavlja) i izborna (1 naslov)
Ispit: nužno je doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije samoga prijavljivanja ispita dogovorila izborna literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi.
Postupak: Studentice i studenti pripremaju literaturu navedenu u popisu obavezne (četiri naslova) i prijavljuju  izbornu (1 naslov). Svu literaturu valja prije izlaska na ispit osobno prijaviti nastavnici Čakardić na konzultacijama. To valja učiniti najkasnije 3 tjedna prije izlaska na određeni ispitni rok. Ispitna literatura se može dogovarati već za trajanja nastave.

1. Theodor W. Adorno i Frankfurtska škola kritičke teorije

2.  Theodor W. Adorno: Filozofska terminologija (odabrana poglavlja)

3. Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije

a) „Novi oblici kontrole”

b) „Paraliziranje kritike: društvo bez opozicije”

4. Perry Anderson, Razmatranja o „zapadnom marksizmu”

a) „Nastanak zapadnog marksizma”

b) „Formalne promene”

5. Michel Foucault, Rođenje biopolitike

a) „Predavanje od 10. siječnja 1979.”

b) „Predavanje od 17. siječnja 1979.”

6. Gostovanje — Mislav Žitko: Suvremena analitička filozofija

7. Gostovanje — Mislav Žitko: Suvremena epistemologija

8. Michael Hardt i Antonio Negri, Imperij

a) „Biopolitička proizvodnja”

b) „Svjetski poredak”

9. Jacques Derrida, Pisanje i razlika

a) „Struktura, znak i igra u diskurzu humanističkih znanosti”

b) „Od uže do opće ekonomije. Bezrezervni hegelijanizam”

10. Gostovanje — Luka Bogdanić: Suvremena antroplogija

11. Gostovanje — Luka Bogdanić: Marksizam i suvremena filozofija

12. Judith Butler, Nevolje s rodom

a) „’Žene’ kao subjekt feminizma”

b) „Prisilni poredak spola/roda/žudnje”

c) „Rod: kružne ruševine suvremenih rasprava”

e) „Teorijsko promišljanje binarnoga, jedinstvenosti i preko njih”

13. Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja

a) „Kritika političke ekonomije znaka”

b) „Simbolička razmjena i smrt”

14. Sistematizacija i zaključivanje kolegija

Literatura:

Obavezna

• Theodor W. Adorno: Filozofska terminologija. Uvod u filozofiju (prvih 10 poglavlja)
• Thomas Nagel: Što sve to znači?
• Judith Butler: Nevolje s rodom (prvo poglavlje)
• Michael Hardt i Antonio Negri: Imperij (1.1., „Svjetski poredak”, 1.2. „Biopolitička proizvodnja”, 1.3. „Alternative unutar imperija”, 2.1. „Dvije Europe, dvije modernosti”)

Izborna, prijedlozi (ili nešto drugo po dogovoru):

• Arendt, H., Izvori totalitarizma
• Althusser, L., Ideologija i ideološki aparati države
• Badiou A., Manifest za filozofiju
• Baudrillard, J., Simulacija i zbilja
• Beauvoir, S., Drugi spol
• Deleuze G. i Guatarri, F., Što je filozofija?
• Derrida, J., Politike prijateljstva
• Eagleton, T., Teorija i nakon nje
• Fanon, F., Prezreni na svijetu
• Federici, S., Kaliban i vještica: žene, tijelo i prvobitna akumulacija
• Foucault, M., Rođenje biopolitike
• Heinrich, M., Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije
• Hobsbawm, E. J., Nacije i nacionalizam
• Laclau, E., Butler, J. i Žižek, S., Kontingencija, hegemonija, univerzalnost
• Lefebvre, H., Preživljavanje kapitalizma: reprodukcija proizvodnih odnosa
• Ricoeur, P., O tumačenju: ogled o Freudu

Dodatni prijedlozi za čitanje: “The Value of Knowledge. A Miniature Library of Philosophy”, https://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/index.htm