Filozofija politike I (2019./2020.)
Naziv predmeta: Filozofija politike
Naziv kolegija: Filozofija politike I
ECTS: 3 boda
Nastavnik: dr. sc. Raul Raunić, doc.
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar 2019/20, 2 sata tjedno
Status: obvezatni kolegij
Oblik nastave: predavanja
Uvjeti za upis u kolegij: odslušan II. semestar
Ispit: usmeni
Opis i cilj kolegija: 1.) Uvesti u probleme i pitanja filozofije politike kroz raščlambu, propitivanje i utvrđivanje temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja političke zajednice (politički autoritet, politička obveza, politička sloboda, suverenitet ); 2.) Razložiti osnovne argumentacijske i povijesne načine legitimacije političkog autoriteta; 3.) Oblikovati razboriti normativni okvir za prosudbu političkih institucija.
Sadržaj kolegija: 1. Narav političke zajednice i temeljni problemi filozofije politike
- Osnovne zadaće suvremene filozofije politike
- Antička i novovjekovna razumijevanja političke zajednice
- Legitimnost i politički autoritet
- Narav autoriteta: politički autoritet, politička obveza i politička sloboda
- Crkveni i političke autoritet: problem dvostruke obveze
- Jean Bodin i pojam suverenosti
- Oblici legitimacije političkog autoriteta: božansko pravo monarha
- Tradicionalističke legitimacije političkog autoriteta
- Epistemološke i perfekcionističke legitimacije političkog autoriteta
- Machiavellijeva metodička revolucija u novovjekovnom razumijevanju politike
- Thomas Morus: utopija kao kritika i ispravna organizacija radnog društva
- Kontraktualističke legitimacije političkog autoriteta
- Darovni društveni ugovor: Hobbes
- Pretpostavke, metode, izvedba i posljedice Hobbesove apsolutističke filozofije politike
Literatura:
I. Obvezatna:
Strauss, J. Cropsey, Povijest političke filozofije (poglavlja: Ciceron, Augustin, M. Padovanski, Montesquieu, Hume, Federalisti, Burke, Tocqueville)
Platon, Država
Aristotel, Politika
Machiavelli, Vladar
Morus, Utopija
Hobbes, Levijatan
Spinoza, Politička rasprava; Teologijsko politička rasprava
Locke, Dvije rasprave o vladi; Pismo o toleranciji
Rousseau, Društveni ugovor; Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima
Kant, Pravno – politički spisi (spisi: Što je prosvjetiteljstvo; O općoj izreci, Prema vječnom miru)
Hegel, Osnovne crte filozofije prava
Mill, O slobodi, Razmatranja o predstavničkoj vladavini
Marx, Filozofsko – politički spisi (Ekonomsko-filozofski rukopisi str. 325-457)
II. Preporučena:
Moderna politička teorija (ur. E. Kulenović), Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2013,
Wolff, J., Uvod u političku filozofiju, Sveučilište u Zagrebu – hrvatski studiji, 2011.
The Oxford Handbook of the History of Political Philosphy (ed.G. Klosko),Oxford U.P. 2013.
A Companion to Contemporary Political Philosophy (ed. Goodin/. Pettit), Blackwell 1995.
Hinsley, J. H., Suverenitet, A. Cesarec, Zagreb 1992.
Arendt, Hannah, Politički eseji, Antibarbarus, Zagreb 1996. i „Što je politika?“ Disput, 2013.
Bodin, J., Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb2002.
Raz, J., Moralnost slobode, Kruzak, Hrv. Leskovac 2007.
Skinner, Q., The Foundations of Modern Political Thought, I-II, C.O.P. 1978.
Simmons, J., On the Edge of Anarchy: Locke, Consent, and the Limits of Society, P.U.P. 1992
Simmons, J., Moral Principles and Political Obligations, Princeton U. P. 1979.
Coicaud, J.M., Legitimacy and Politics, C.U. P., Cambridge, 2004.
Ward, C., Anarchism, O.U.P., Oxford 2004.
Edmundson, W., Three Anarchical Fallacies: An Essay on Political Authority, C.U. P. 1998.
Green, L., The Authority of the State, Clarendon Press, Oxford 1988.
Gilbert, M., A Theory of Political Obligation, O.U.P. Oxford 2006.
The Social Contract from Hobbes to Rawls, (ed. Boucher D. and Kelly P.), Routledge, 1994.
Rawls, John, A Theory of Justice, Belknap Press of Harvard U. P. Camb. 1999.
Rawls, John, Politički liberalizam, Kruzak, Zagreb 2000.
Passarin D’Entreves, A., The Notion of the State, Clarendon Press, Oxford 1967.
Sovereignty in Fragments, (ed. Kalmo H and Skinner Q.) C.U.P. 2010.
Weinert M., Democratic Sovereignty, UCL Press, London 2007.
Studentske obveze: pohađanje predavanja i usmeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa