Naziv kolegija: Estetika – opći predmet
Nastavnik nositelj/izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 6 bodova
Jezik: hrvatski
Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente
Trajanje: zimski semestar (4 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u ukupan filozofski pristup umjetnosti koji se može primijeniti u pristupima zasebnim poetikama, poput književnosti, slikarstva, muzike, arhitekture, filma itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, doživljaja i ukusa. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika) u kojima se navedeni odnosi i kategorije razmatraju. Ispit je koncipiran tako da student/ica koristi obveznu literaturu i jedno djelo dopunske literature po vlastitu izboru (djelo u rubrici B).  

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije komparativne književnosti, povijesti umjetnosti te filozofiju kulture i suvremenu estetiku.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.

I. Antička i srednjovjekovna filozofija umjetnosti

2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i pojma lijepoga

3. Aristotelov hilemorfizam (metheksis i parousia)

4. Akvinčevo izjednačenje dobrog i lijepog (kalokagathía)

II. Novovjekovna i moderna estetika

5. Baumgartenovo osamostaljenje estetike (gnoseologia inferior)

6. Kantova estetika (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)

7. Hegelova estetika (umjetnost kao »za nas nešto prošlo«)

8. Schopenhauerov pojam genija i Nietzscheova dionizijsko-apolonijska napetost umjetnosti

9. Kierkegaardov estetički život (osamostaljenje estetičkoga od etičkoga)

III. Suvremena i postmoderna estetika

10. Adornova, Benjaminova i Blochova estetička razmatranja

11. Hartmannova fenomenologijska estetika

12. Lyotardova postmoderna estetika

13. Ranciereova estetika kao »raspodjela osjetilnoga« i »eksces«

14. Baudrillardova »singularnost« umjetničkog djela

15. Dantoov estetički obrat

A: Obvezna (ispitna) literatura:

• Platon, Fedar i Država (bilo koja izdanja)
• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb 1976.
• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (dio).
• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
• Adorno, Theodor, Estetička teorija, Nolit, Beograd 1979., ili Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986., ili Bloch, Ernst, O umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 1981. (jedno od djela)
• Ransijer, Žak, Sudbina slika / Podela čulnog, Univerzitet Singidunum, Beograd 2013. (Podela čulnog)
• Baudrillard, Jean i Nouvel, Jean, Singularni objekti: Arhitektura i filozofija, AGM, Zagreb 2007.
• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

B: Sekundarna literatura:

• Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005. (dio)
• Kierkegaard, Søren, Ili-ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1990 (dio)
• Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979.
• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
• Lukács, Gyorgy, Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
• Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
• Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
• Ransijer, Žak, Politika književnosti, Adresa, Novi Sad 2008.
• Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002.
• Michaud Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
• Baumgarten, Alexander Gottlieb, Ästhetik, Felix Meiner Verlag, Hamburg 2007.
• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.

C: Pomoćna literatura

• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.
• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
• Asunto, Rozario, Teorija o lepom u srednjem veku, Srpska književna zadruga, Beograd 1975.
• Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001
• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
• Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
• Čačinovič, Nadežda, Parvulla aesthetica, Antibarbarus, Zagreb 2004.
• Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.