Naziv predmeta: Socijalna filozofija (ISVU: 51256)

Nositeljica/izvođačica kolegija: doc. dr. Ankica Čakardić

Status: obavezan predmet

Trajanje: nastava se odvija u prvom semestru (4 sata tjedno)

Oblici nastave: uvodna izlaganja i dijaloška nastava

Jezik: hrvatski (Očekuje se i sposobnost razumijevanja nastavne građe na engleskom jeziku)

ECTS: 6 bodova

Uvjeti za upis kolegija: odslušan 4. semestar studija

Opis: Program kolegija nastoji obuhvatiti dva aspekta. (A) U prvom dijelu se razmatra problemsko-historijski pregled pretpostavki nastanka građanskog društva, specifično određenje pojmovnosti društva i njegovo razlikovanje od države, kako se ono nagoviješta u Hobbesa, provodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, specificira u Kanta i Hegela te se u raznim filozofemima razvija do danas. (B) U drugom dijelu kolegija razvija se socijalno-historijski pristup filozofiji, uz glavnu tezu da društveni odnosi i historija bitno oblikuju mišljenja, teze ili ideje. Centralne teme kolegija su: izvori građanskog društva i posjedničkog individualizma, predlošci društveno-ugovornih filozofija i njihove kritike, „tranzicija“ feudalizma u kapitalizam, kao i analiza različitih novovjekovnih i suvremenih primjera socijalne filozofije. Predavanja ćemo sistematizirati u sljedećih 5 teza:

1. socijalna filozofija je usko povezana s praktičkim društveno-historijskim kontekstom u kojem je koncipirana;
2. socijalna filozofija predstavlja, pored ostaloga, važan odraz vremena u kojem nastaje i govori nam mnogo o kontekstu nekog specifičnog društva;
3. socijalna filozofija nastaje u okviru specifičnih društvenih odnosa i u analizi kojom joj pristupamo možemo istraživati i političke pozicije koje teoretičar brani i kojima se predstavlja, nudeći rješenja za određeni društveni sukob vremena u kojem živi;
4. socijalnu filozofiju možemo promatrati i okviru određenog ideološkog obrasca i kada artikulira određene društveno-političke prijedloge i upute – teorijski utemeljenim argumentacijama iz područja prirodnih znanosti, religije, teologije, metafizike, epistemologije, psihologije, etike itd. – koje su uvijek u interesu određene društvene grupe ili klase;
5. socijalna filozofija je uronjena u svakodnevni život, zaokupljena je odnosima pojedinaca i društvenih grupa koje djeluju u javnom prostoru kako bi realizirale vlastite interese.

Cilj kolegija: Stjecanje općeg i historijski utemeljenog poznavanja teorijskih problema i aktualnih sadržaja socijalne filozofije; razvoj sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, intelektualne historije, rodne teorije, etike, kulturalnih studija i sl.).

Ishodi: Moći prepoznati ključne teze pojedinačnih autora i autorica u kontekstu socijalne filozofije; objasniti različite postupke socijalno-filozofijskog argumentiranja, izvođenja i dokazivanja; moći sintetizirati filozofijske nazore i tematske cjeline ključnih razdoblja novovjekovne i suvremene socijalne filozofije; moći artikulirati socijalno-filozofijske ideje i probleme u učionici; moći komentirati u javnim istupima (u učionici) probleme i prijeporne društvene teme sa stajališta socijalne filozofije.

Primijeniti metodologiju znanstvenog rada u području filozofije.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, 3 kolokvija, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.

Provjera znanja: Nužno je osobno doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije prijavljivanja ispita (najkasnije tri tjedna prije prijave ispita) dogovorila ispitna literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi koja se sastoji iz dva dijela: izborna (4 naslova koja studentice i studenti samo izabiru) i obavezna literatura (svih sedam naslova, bilo koje izdanje):

• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi
• Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Grundrisse (Osnovi kritike političke ekonomije)
• Hannah Arendt, Vita activa
• Michel Foucault, Historija seksualnosti 1: Volja za znanjem

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, uspješno polaganje kolokvija i sudjelovanje u raspravi.

Sadržaj ovogodišnjega kolegija:

1.) Uvodne napomene o ciljevima kolegija, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline

2.) Socijalna historija: Neal Wood i Ellen Meiksins Wood

3.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: “Osnovne crte filozofije prava”

4.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba

5.) Karl Marx: historijski materijalizam

6.) Karl Marx: društvo i proizvodni odnosi

7.) Michel Foucault: društvo i struktura

8.) Louis Althusser: “Ideologija i ideološki aparati države”

9.) Niccolo Machiavelli: analiza “Vladara” Antonija Gramscija

10.) Christopher Hill: “Engleska revolucija”

11.) Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam

12.) Thomas Hobbes: posjednički individualizam

13.) John Locke: teorija vlasništva

14.) John Locke: agrarni kapitalizam

15.) Zaključno izlaganje i diskusija

Obavezna literatura (za kolegij, ne ispit):

• Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Kapital 1 i Grundrisse
• Michel Foucault, Historija seksualnosti 1: Volja za znanjem
• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države
• Niccolò Machiavelli, Vladar
• Antonio Gramsci, Problemi revolucije. Intelektualci i revolucija
• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi

Dopunska literatura (za kolegij, ne ispit):

• Ankica Čakardić, Sablasti tranzicije: socijalna historija kapitalizma, Zg/Ri: Jesenski i Turk/Drugo more, 2019.
• Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property, Verso, London/New York, 2012.
• Ellen Meiksins Wood, The Pristine Culture of Capitalism, Verso, London/New York, 1992.
• Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View, Verso, London/New York 2002.
• Ellen Meiksins Wood, “Radicalism, Capitalism and Historical Contexts: Not Only a Reply to Richard Ashcraft on John Locke” (pdf)
• Ellen Meiksins Wood, Democracy Against Capitalism. Renewing Historical Materialism, CUP, Cambridge 2000.
• Ellen Meiksins Wood i Neal Wood, A Trumpet of Sedition, Political Theory and the Rise of Capitalism, 1509-1688, NYUP, New York 1997.
• Ellen Meiksins Wood, Citizens to Lords. A Social History of Western Political Thought. From Antiquity to the Middle Ages, Verso, London/New York 2008.
• Neal Wood, “Baconian Character of Locke’s ‘Essay'” (pdf)
• Maurice Dobb, Studies in the Development of Capitalism, Routledge and Paul Kegan, London 1950.
• Robert Brenner, “Agrarian class structure and economic development in pre-industrial Europe” (pdf)
• Vivek Chibber, Postcolonial Theory and the Specter of Capital, Verso, London/New York 2013.
• Perry Anderson, Passages from Antiquity to Feudalism, NLB, London 1974.
• Georges Lefebvre, The French Revolution. From its origins to 1793, Routledge. London/New York 2001.
• Geoff Kennedy, “Capitalism, contextualisation and the political theory of possessive individualism”
• B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma, Naklada CDD, Zagreb 1981.
• Džon Lok (John Locke), „Pismo o toleranciji“.
• Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm
• Ishay Landa, The Apprentice’s Sorcerer, Haymarket Books, 2012.
• Sheldon S. Wolin, Politics and Vison, PUP, Princeton/Oxford, 2004.
• David Hume, Political Essays, ur. K. Haakonssen, CUP, Cambridge, 1994.