Naziv kolegija: Seminar iz etike: Etika i tehnika

Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.

Izvoditelj: Marko Kos, mag. phil., asistent

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje,  dva pismena izvještaja o radu sredinom semestra i jedan usmeno izloženi ili pisani rad, te aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama.

Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referataCilj kolegija: Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom u povijesnom procesu prelamanja epoha; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području etike, bioetike i filozofije tehnike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s opasnostima znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike i za aktivno uključivanje u rasprave koje ona donosi.

Sadržaj: Rad u seminaru bit će strukturiran u četiri tematske cjeline. Predviđeno je da se svaka cjelina obrađuje na 3-4 seminarske sesije, ovisno o tijeku i širini rasprave, te o potrebi dodatnih razjašnjavanja. Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja »nove etičke kulture« okolnosti nastanka  bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra. Druga tematska cjelina bit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj prve tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima. U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici »novih kretanja« ne samo u etici nego i suvremenoj metafizici. Rasprava o toj temi bit će uvedena kroz filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike. Završna izlaganja bit će posvećena utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u svoja razmatranja budućnosti tehnike.

Literatura:

• Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American; Farrar, Straus and Giroux, New York, 2014.
• Bekon, Frensis, Eseji ili Saveti politički i moralni, Kultura, Beograd, 1967.
• Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-Kyrre Bergetal (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, Pallgrave McMillan, New York, 2007.
• Čatić, Igor, »Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije«, Nova prisutnost 11 (2013) 1, str. 126-140.
• Čović, Ante, Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb, 2004.
• Čović Ante, »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. Velimir Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76.
• Elil, Žak, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45; Bratstvo iz Erevona, Beograd, 2010.
• Engdahl, F. William, Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
• Filipović, Vladimir, Smisao i vrijednost tehnike, Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
• Gabriel, Markus, Why the World Does not Exist, Polity Press, Cambridge, Berlin, Malden, 2015.
• Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
• Heidegger, Martin, »Pitanje o tehnici«, u: Martin Heidegger, Kraj filo­zofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.
• Hösle, Vittorio, Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
• Jonas, Hans, Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
• Jurić, Hrvoje, »Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. Velimir Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99.
• Jurić, Hrvoje, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
• Kant, Immanuel, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990.
• Kangrga, Milan, »Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)«, Praxis 9 (1972) 3-4, str. 519-532.
• Kapp, Ernst, Grundlinien einer Philosophie der Technik, Druck und Verlag von George Westermann, Braunschweig, 1877.
• La Mettrie, Julien Offray, Čovjek stroj – Čovjek biljka, ArTresor, Zagreb, 2004.
• Löbl, Rudolf, TEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis Aristoteles, sv. 1–3, Könighausen & Neumann, Würzburg, 1997.
• Ortega y Gasset, José, O ljubavi – O tehnici, Jutriša i Sedmak, Zagreb, 1944.
• Rinčić, Iva; Muzur, Amir, Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb, 2012.
• Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Naklada Breza, Zagreb, 2013.
• Streitbörger, Wolfgang, TEXNH-TECHNE: Eine anwendungsorientierte terminologische Analyse dieses Wortes, Könighausen & Neumann, Würzburg, 2013.