Naziv predmeta: Filozofija politike

Naziv kolegija: Filozofija politike II

ECTS: 3 boda

Nastavnik:  dr. sc. Raul Raunić, doc.

Jezik: hrvatski

Trajanje: ljetni semestar  2020/21,  2 sata tjedno

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: predavanja

Uvjeti za upis u kolegij: odslušana Filozofija politike I 

Ispit: usmeni

Cilj kolegija:

1. Razložiti osnovne argumentacijske i povijesne načine legitimacije političkog autoriteta;
2. Oblikovati razboriti normativni okvir za prosudbu političkih institucija i političkog djelovanja.
3. Odrediti i analizirati temeljne vrednote političke moralnosti modernog i suvremenog doba
4. Refleksivno i kritički razmotriti orijentire modernoga političkog djelovanja;
5. Njegovati i razvijati načela demokratske kulture, emancipacijskog mišljenja te kompetencije aktivnog građanstva.

Sadržaj kolegija:

1. Hugenotske teorije opravdanog otpora i Bodinova teorija suverenosti
2. Hobbesovo programsko i sistemsko utemeljenje novovjekovne filozofije politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst. Hobbesova antropomehanička metoda i koncepcija prirodnog prava.
3. Hobbesova kontraktualistička legitimacija države: opravdanje političkog autoriteta i političke obveze putem racionalnog izbora pojedinca. Koncepcija darovnog društvenog ugovora.
4. Lockeova filozofija politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst.
5. Lockeova teorija prirodnog stanja i geneza ideje vlasničkog prava pojedinaca.
6. Lockeova teorija zastupničkog društvenog ugovora: koncept racionalnog pristanka, političkog povjerenja, konstitucionalizma i teorija opravdanog otpora vladaru.
7. Javno-moralna i politička vrednota tolerancije: konceptualna analiza i povijesna geneza ideje.
8. Filozofija politike J. J. Rousseaua: ishodišna dijagnoza moralne patologije modernoga doba. Razvojne etape Rousseauove misli i osnovne intencije cjeline njegova djela. Rousseauov normativni pojam ljudske prirode.
9. Rousseauovi emancipacijski projekti u moralnoj terapije čovjeka modernoga doba: pedagoški, politički i naturalistički projekt.
10. Rousseauov transformativni društveni ugovor i načela političkog prava u republikanski ustrojenoj demokratskoj političkoj zajednici.
11. Filozofsko-politička vrednota slobode.
12. Filozofsko-politička vrednota jednakosti i solidarnosti.
13. Filozofsko-politička vrednota pravednosti.
14. Rawlsova teorija pravednosti.
15. Suvremene filozofsko-političke doktrine.

Literatura:

I. Obvezatna:

1. Strauss, J. Cropsey, Povijest političke filozofije ( poglavlja: Montesquieu, Burke, Tocqueville), Golden marketing, Zagreb 2006.
2. Platon, Država,više izdanja.
3. Aristotel, Politika, više izdanja.
4. Machiavelli, N., Vladar, više izdanja.
5. More, T., Utopija ( I knjiga: u cijelosti, str. 151-231; II. knjiga: od početka tj. str.233. do str. 297.: do odlomka „Ispraznost plemstva“ i od str. 375. – odlomak unutar poglavlja „Glazba u Utopljana“ koji počinje : „Opisao sam vam što sam vjernije mogao ustroj države …“ pa do kraja – str. 385. Postoji više izdanja, a ovdje navedene stranice su prema bilingvalnom izdanju Globus, Zagreb 2003.
6. Hobbes, T., Levijatan (I. i II. dio knjige), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
7. Spinoza, B., Politička rasprava; Teologijsko politička rasprava (Spinozin Predgovor, str. 3-17. te poglavlja od XVI. do XX. više izdanja, a prema bilingvalnom izdanju Demetra, Zagreb 2006. str. 371-487.
8. Locke, J., Dvije rasprave o vladi, više izdanja ( samo Knjiga II.); Pismo o toleranciji, SNV, Zagreb 2015.
9. Rousseau, J. J., Društveni ugovor; Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, više izdanja.
10. Kant, I., Pravno – politički spisi, (spisi: „Što je prosvjetiteljstvo“; „ O općoj izreci to bi u teoriji moglo biti ispravno, ali ne vrijedi u praksi“, „Prema vječnom miru“)
11. Hegel, G.W.F., Osnovne crte filozofije prava (Hegelov Predgovor i Uvod (par. 1-33.); par. 182. – 189.; 202 – 205; par. 257 – do kraja knjige –  par. 360.
12. Mill, J. S., O slobodi, više izdanja.
13. Marx, „Otuđeni rad“, „Privatno vlasništvo i komunizam“, „Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće“, „Teze o Feuerbachu“ u: Marx /Engels, Rani radovi, str. 244-258; 272-287; 313-336; 337-339. (ili isto u: Marx Filozofsko politički spisi.)
    

II. Preporučena literatura:

Moderna politička teorija (ur. E. Kulenović), Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2013,

Wolff, J., Uvod u političku filozofiju, Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2011.

The Oxford Handbook of the History of Political Philosphy (ed.G. Klosko), Oxford U.P. 2013.

A Companion to Contemporary Political Philosophy (ed. Goodin/. Pettit), Blackwell 1995.

Hinsley, J. H., Suverenitet, A. Cesarec, Zagreb 1992.

Arendt, Hannah, Vita Activa, A. Cesarec, Zagreb 1991; Politički eseji, Antibarbarus, Zagreb 1996.  i „Što je politika?“,  Disput, Zagreb 2013.

Bodin, J., Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb2002.

Raz, J., Moralnost slobode, Kruzak, Hrv. Leskovac 2007.

Skinner, Q., The Foundations of Modern Political Thought, I-II, C.O.P. 1978.

Simmons, J., On the Edge of Anarchy: Locke, Consent, and the Limits of Society, P.U.P. 1992

Simmons, J., Moral Principles and Political Obligations, Princeton U. P. 1979.

Coicaud, J.M., Legitimacy and Politics, C.U. P., Cambridge, 2004.

Ward, C., Anarchism, O.U.P., Oxford 2004.

Edmundson, W., Three Anarchical Fallacies: An Essay on Political Authority, C.U. P. 1998.

Green, L., The Authority of the State, Clarendon Press, Oxford 1988.

Gilbert,  M., A Theory of Political Obligation, O.U.P. Oxford 2006.

The Social Contract from Hobbes to Rawls, (ed. Boucher D. and Kelly P.), Routledge, 1994.

Rawls, John, A Theory of Justice, Belknap Press of Harvard U. P. Camb. 1999.

Rawls, John, Politički liberalizam, Kruzak, Zagreb 2000.

Rawls, John, Lectures on the History of Political Philosophy, (ed. S. Freeman), The Belknap Press of Harvard U. P. Cambridge/Massachusetts 2007.

Passarin D’Entreves, A., The Notion of  the State, Clarendon Press, Oxford 1967.

Sovereignty in Fragments, (ed. Kalmo H and Skinner Q.) C.U.P. 2010.

Weinert M., Democratic Sovereignty, UCL Press, London 2007.

Studentske obveze: pohađanje predavanja i usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa.