Naziv predmeta: Suvremena filozofska terminologija I

Nositeljica: izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić

Izvođačica: izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić

ECTS: 6 bodova (3+3)

Status: obavezni

Oblik nastave: kolegij

Trajanje: 2 semestra

Jezik: hrvatski

Uvjeti upisa: nema uvjeta

Cilj: Upoznavanje studentica i studenata prve godine filozofije sa specifičnom filozofskom terminologijom koja određuje različite suvremeno-filozofske pravce i discipline. Budući da je riječ o pretpostavkama za razumijevanje filozofije uopće kao i preciziranju vlastitoga mišljenja, naglasak je na razvoju sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje terminološko-analitičkog instrumentarija filozofije u odnosu na druge teorijske discipline i društveno-humanističke znanosti. 

Ishodi: Moći povezati određene filozofske pojmove i suvremene filozofske tradicije; moći objasniti različite filozofske pojmove; moći artikulirati određene suvremeno-filozofijske ideje i probleme; kritički artikulirati određeni suvremeno-filozofijski problem te prepoznati razliku takve artikulacije u odnosu na znanstvenu ili umjetničku. 

Sadržaj: Predmet je analiza relevantnih tekstova filozofije 20. i 21. stoljeća, čime se omogućuje ovladavanje osnovnom terminologijom, prije svega na osnovu uvida u način uporabe ključnih pojmova. Od samoga pojma filozofije, preko ontologijskih i epistemoloških, do praktičko-filozofijskih (etičkih, estetičkih, antropologijskih, epistemoloških, socijalno-filozofijskih, političko-filozofskih itd.) pojmova, radi se kako na njihovim osnovnim značenjima tako i na različitim, epohalno i orijentacijski zadanim, interpretacijama tih značenja. Kolegij je tematski podijeljen u nekoliko tematskih blokova, raspoređenih po semestrima:

Prvi dio:

1. a) Uvodna predavanja, suvremene filozofske discipline i terminologija
2. b) Fenomenologija (E. Husserl i M. Heidegger)
3. c) Egzistencijalizam (F. Nietzsche, J. P. Sartre, S. de Beauvoir)
4. d) Marksizam i kritička teorija (K. Marx, T. W. Adorno, H. Marcuse, W. Benjamin, J. Habermas, Praxis škola)

Drugi dio:

1. a) Psihoanaliza i kulturalna teorija (S. Freud, J. Lacan, S. Žižek, F. Jameson, T. Eagleton)
2. b) Strukturalizam i poststrukturalizam (F. de Saussure, R. Barthes, L. Althusser, M. Foucault)
3. c) Dekonstrukcija i feminizam i (J. Derrida, J. Butler, H. Cixous, S. Federici)
4. d) Analitički pravci i filozofija jezika

1) Uvodne napomene

2) Analitička i kontinentalna filozofija (Michel Foucault i Noam Chomsky)

3) Analitička i kontinentalna filozofija (Michel Foucault i Noam Chomsky)

4) Suvremene filozofske discipline i terminologija

5) Suvremene filozofske discipline i terminologija

6) Fenomenologija (Edmund Husserl)

7) Fenomenologija (Martin Heidegger)

8) Egzistencijalizam i nihilizam (Friedrich Nietzsche)

9) Egzistencijalizam i teorija subjekta (Jean-Paul Sartre)

10) Egzistencijalizam i filozofija roda (Simone de Beauvoir)

11) Marksizam i historijski materijalizam

12) Kritička teorija (Theodor W. Adorno)

13) Kritička teorija (Herbert Marcuse)

14) Suvremena filozofija i interdisciplinarnost

15) Zaključna diskusija

Način provjere znanja: usmeni ispit nakon odslušanog 2. semestra

Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave, sveučilišna anketa

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, redovito čitanje tekuće literature, sudjelovanje u raspravama

Ispit: nužno je doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije samoga prijavljivanja ispita dogovorila izborna literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi.

Literatura se sastoji iz dva dijela – obavezna (4 naslova, odabrana poglavlja) i izborna (1 naslov)

Postupak: Studentice i studenti pripremaju literaturu navedenu u popisu obavezne (četiri naslova) i prijavljuju  izbornu (1 naslov). Svu literaturu valja prije izlaska na ispit osobno prijaviti nastavnici Čakardić na konzultacijama. To valja učiniti najkasnije 3 tjedna prije izlaska na određeni ispitni rok. Ispitna literatura se može dogovarati već za trajanja nastave.

Literatura:

Obavezna

• Theodor W. Adorno: Filozofska terminologija. Uvod u filozofiju (prvih 10 predavanja)
• Thomas Nagel: Što sve to znači?
• Judith Butler: Nevolje s rodom (prvo poglavlje)
• Michel Foucault: Rođenje biopolitike (4 predavanja)

Izborna, prijedlozi (ili nešto drugo po dogovoru):

• Arendt, H., Izvori totalitarizma
• Althusser, L., Ideologija i ideološki aparati države
• Badiou A., Manifest za filozofiju
• Baudrillard, J., Simulacija i zbilja
• Beauvoir, S., Drugi spol
• Deleuze G. i Guatarri, F., Što je filozofija?
• Derrida, J., Politike prijateljstva
• Eagleton, T., Teorija i nakon nje
• Fanon, F., Prezreni na svijetu
• Federici, S., Kaliban i vještica: žene, tijelo i prvobitna akumulacija
• Hobsbawm, E. J., Nacije i nacionalizam
• Laclau, E., Butler, J. i Žižek, S., Kontingencija, hegemonija, univerzalnost
• Lefebvre, H., Preživljavanje kapitalizma: reprodukcija proizvodnih odnosa
• Ricoeur, P., O tumačenju: ogled o Freudu
• Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije

Dodatni prijedlozi za čitanje: “The Value of Knowledge. A Miniature Library of Philosophy”, https://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/index.htm