Filozofija roda (2022./2023. – 2024./2025.)
Naziv kolegija: Filozofija roda
Nositeljica i izvođačica kolegija: izv. prof. Ankica Čakardić
ECTS: 4 boda (nastava: 1 bod, redovito praćenje: 1 bod, izloženi referat na nastavi: 2 boda)
Šifra kolegija: 37082
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar, 2 sata tjedno
Status: izborni
Uvjeti za upis kolegija: nema
Sadržaj: Kolegij analizira pitanje je li filozofija, povijesno ili aktualno, rodno pristrana i što su razlozi asimetričnog sudjelovanja žena u historiji filozofije. Radom na tekstovima filozofskih klasika i feminističkih teoretičarki – koje su unatoč preprekama dale svoj doprinos filozofiji i različitim teorijskim disciplinama – te na suvremenim tekstovima o pitanjima odnosa roda i klase, kao i o moguće rodno uvjetovanoj proizvodnji znanja, temom postaje i pitanje opravdanosti univerzalističkih aspiracija filozofije. Pored obrađivanja teorija konkretnih autorica i autora, zanimat će nas feministička epistemologija, marksistička analiza opresije i eksploatacije i sljedeće teme: odnos feminizma i filozofije, historija feminizma, debata o kućanskom radu, teorija socijalne reprodukcije, intersekcionalnost, prvobitna akumulacija kapitala i imperijalizam, rodna podjela rada, uloga obitelji u reprodukciji društva, rodne pretpostavke kapitalizma i neoliberalizma
Cilj: Stjecanje potrebnih znanja i uvježbavanje validnih argumentacijskih postupaka vezanih uz rodne aspekte teorije. Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije povezivanje filozofije roda s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput socijalne filozofije, političke filozofije, antropologije, epistemologije, kulturalnih studija, sociologije, historijskih znanosti, politologije, pravnih znanosti itd.)
Korištene metode: uvodna predavanja, rad na tekstovima i dijaloška nastava (referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa
Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi (najviše 3 izostanka), izlaganja, tjedne bilješke pročitanih tekstova, sudjelovanje u raspravi
Sadržaj kolegija:
- Uvodne napomene o ciljevima kolegija i sadržaju pojedine izvedbene cjeline. Dogovor o obavezama i literaturi te načinu rada.
- Feministička epistemologija i intersekcionalna metodologija.
- Osnovni koncepti i pojmovi: opresija i eksploatacija.
- Povijest feminizma: prvi val.
- Povijest feminizma: drugi val.
- Povijest feminizma: treći i četvrti val.
- Queer i teorija performativnosti.
- Marksistički feminizam: teorija socijalne reprodukcije.
- Autonomistički feminizam i kućanski rad.
- Unitarna teorija.
- Crni feminizam i dekolonijalna teorija.
- Transrodni i queer marksizam.
- Neoliberalizam i feminizam.
- Reproduktivna prava.
- Zaključna sesija.
Osnovna literatura (izbor):
- Lise Vogel, Marxism and the Oppression of Women. Toward a Unitary Theory, Haymarket Books, Chicago 2014.
- Friedrich Engels, Poreklo porodice, privatne svojine i države, BIGZ, Beograd 1976.
- Silvia Federici, Revolution at the poiint Zero, PM Press 2012.
- Jules Joanne
Gleeson i Elle O’Rourke (ur.), Transgender Marxism, Pluto Press, London 2021.
- Simone de Beauvoir, Drugi pol I/II, BIGZ, Beograd 1982.
- Blaženka Despot, Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje, Zagreb 1987. Dostupno na: https://kok.memoryoftheworld.org/#text=Blaženka+Despot&property=authors&dvalue=Kenneth+Jungius
- Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb 2000.
- Nancy Fraser, Fortunes of Feminism: From State-Managed Capitalism to Neoliberal Crisis, Verso, London/New York 2013.
- Ankica Čakardić, „Marx i teorija socijalne reprodukcije”, u: Karl Marx: Zbornik radova povodom dvjestote obljetnice rođenja, G. Sunajko i M. Višić (ur.), Breza, Zagreb 2018, str. 111—131.
- Ankica Čakardić, Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg, RLS, Beograd 2019.
Dodatna literatura (izbor):
- Juliet Mitchell, “Women: The Longest Revolution,” New Left Review 40 (December 1966): 11-37.
- Alexandra Kollontai, “Sexual Relations and the Class Struggle” i “Communism and the Family”, u: Alexandra Kollontai, Selected Writings (W. W. Norton 1977).
- Susan Ferguson i David McNally, “Capital, Labour-Power, and Gender Relations,” u: Vogel, Marxism and the Oppression of Women: Toward a Unitary Theory (Brill, 2013)
- Hester Eisenstein, Feminism Seduced. How Global Elites Use Women’s Labour and Ideas to Exploit the World, Paradigm Publishers, Boulder/London 2009.
- Carole Pateman, Spolni ugovor, Ženska infoteka, Zagreb 2000.
- Tithi Bhattacharya (ur.), Social Reproduction Theory: Remaping Class, Recentering Oppression, Pluto Press, London: 2017.
- Sara R. Farris, In the Name of Women’s Rights: The Rise of Femonationalism, DUP, London 2017.
- Nadežda Čačinovič (ur.), Žene i filozofija, Centar za ženske studije, Zagreb 2006.
- Judith A. Nelson, Feminism, Objectivity and Economics, Routledge, New York, 2003.
- Janet Radcliffe Richards, The Sceptical Feminist. A philosophical Enquiry, Routledge, London 1980.
- Genevieve Loyd (ur.), Feminism and History of Philosophy, Oxford Readings in Feminism, Oxford, 2002.
11. Rosemarie Tong, Feminist Thought, Westview Press, Colorado, 2009. - Michèle Le Doeuff, Recherches sur l’imaginaire philosophique, Payot, Paris 1980.
- Mary Warnock (ur.), Women Philosophers, J. M. Dent & Sons Ltd, London 1996.
- Andrea Nye, Feminism and Modern Philosophy, Routledge, New York/London 2004
- Helen E. Longino, »Feministička epistemologija«, u: John Greco i Ernest Sosa (ur.): Epistemologija, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
- Genevieve Vaughan, For-Giving. A Feminist Criticism of Exchange, Anomaly Press and Plain View Press, 2002.
- Ben Fine, Women’s Employment and the Capitalist Family, Routledge, London/New York, 2002.
- Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije, Jesenski i Turk/Arkzin, Zagreb 2019.