Filozofska antropologija — opći predmet (2023./2024.)
Filozofska antropologija – opći predmet (2023./2024.)
Naziv kolegija: Problematike otuđenja i korijeni modernog materijalističkog humanizma
ECTS bodovi: 4 boda
Nositelj i izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić
Jezik: hrvatski
Trajanje:1 semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji, završni usmeni ispit.
Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi.
Način polaganja ispita: usmeni
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi rađanjem i razvitkom moderne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te problematikom otuđenja. Istovremeno, kolegiji daje povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, pri tome osobiti naglasak je na filozofijama koje su se bavile proučavanjem različitih oblika otuđenja (reifikacije i fetišizma). Kolegij problematizira aktualne oblike otuđenja danas te postavlja pitanje o odnosu između otuđenja, društvenog djelovanja i kulture općenito.
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku.
Sadržaj kolegija
- Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
- Pico della Mirandola o čovjeku (2 sj.)
- Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela ( 2 sj.)
- Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.)
- Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
- Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.)
- Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa (2 sj.)
- Čovjek kao »animal symbolicum«
- Suvremene teorije otuđenje
ISPITNA LITERATURA
OBAVEZNA:
- Pico della Mirandola: O dostojanstvu čovjeka, u: E. Banić-Pajnić (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
- Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50).
- Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima
- Feuerbach, L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
- Marx, K. – Engles F., Rani Radovi, (samo sljedeći tekstovi: Marx, K. (1844): Prilog jevrejskom pitanju; Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844, i Marx K., Teze o Feuerbachu, str., 187-337, Engels F., Feuerbach, str. 352-356, Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija, str. 357-428), Naprijed, Zagreb, 1975 (ili bilo koja druga godina izdanja).
- F. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka (1876), Kultura, Beograd/Zagreb, 1946.
JEDNA KNJIGA NA IZBOR
- Casirer E., Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978, od str. 1- 78.
- Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvaranost, Zagreb, 1980.
- Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].
IZBORNA (JEDNA KNJIGA OD NAVEDENIH):
- Althusser L., Za Marxa, Nolit, Beograd, 1971, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
- Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
- Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.
- Cerutti F. (ur.), Identitet i politika, Golden marketing–Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
- Lévi-Strauss, C., “Rasa i povijest”, u: Strukturalna antropologija 2, Zagreb: Školska knjiga, 1988, str. 297-334.
- Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
- Engles F., Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje) i Engels F, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951.
- Feuerbach, L., Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
- Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
- Freud S., Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Freud S., Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Fromm E., Begstvo od slobode, Nolit, Beograd 1989 (ili bilo koje drugo zdanje).
- Fromm E., Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.
- Ghelen A., Čovjek. Njegova priroda i njegov položaj u svijetu, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.
- Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
- Gramsci A., Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea, Zagreb, Naprijed, 1958 (dijelovi prema dogovoru).
- Habermas, J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici/Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
- Hartmut R.,Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.
- Herder J. G., Rasprava o porijeklu jezika, (bilo koje izdanje).
- Kant I., Antropologija u pragmatičnom pogledu Breza, Zagreb, 2003 (ili bilo koje izdanje).
- Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvarnost, Zagreb 1980.
- Löwith K., Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1988 ili bilo koje izdanje [Prvi dio – samo poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
- Lukács G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
- Lukács G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
- Marcuse H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1989, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Marx, K. – Engels F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975, (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja).
- Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986.
- Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
- Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
- Rothacker E., Filozofska antropologija, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1985.
- Schaff A. ,Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.
- Scheler M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
- Suchodolski B., Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972.