Naziv predmeta: Povijesti filozofije – seminar
Naziv kolegija: Njemački prosvjetiteljski spor oko panteizma
Nositelj i izvoditelj kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izv. prof.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2024./2025., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija: U seminaru se studenti uvode u rasprave zreloga njemačkoga prosvjetiteljstva koje su objedinjene pod nazivom spor oko panteizma (njem. Pantheismusstreit) ili spor oko Spinoze (njem. Spinozastreit). Nadovezujući se na polustoljetnu tradiciju suprotstavljenosti leibnizovsko-wolffovske racionalističke filozofije te thomasiusovsko-crusiusovske pietističke filozofije, 1785. i 1786. objavljena su četiri spisa u kojima se suprotstavljaju dva gledišta o Lessingovu navodnu spinozizmu, o naravi Spinozine filozofije i o odnosu vjere i uma. Prvo je gledište zastupao čuveni židovski prosvjetitelj i popularni racionalist Moses Mendelssohn u djelima Sati jutarnje pouke ili predavanja o Božjoj opstojnosti te Riječ Lessingovim prijateljima, a drugo tada još slabo poznati filozof Friedrich Heinrich Jacobi u djelima O Spinozinoj nauci u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu te Protiv Mendelssohnovih optužaba u njegovu spisu Lessingovim prijateljima. Te su rasprave snažno obilježile posljednja dva desetljeća 18. stoljeća vrativši ugled Spinozinoj filozofiji i uzdrmavši vladajuće prosvjetiteljske ideale, a njihov spor popratili su osvrtima ili raspravama neki od najuglednijih njemačkih filozofa, pa tako i Kant i Herder. U seminaru će se pažnja posvetiti spomenutim četirima raspravama Mendelssohna i Jacobija te osobito znatnim prikazima i presudama njihova spora u Wizenmanna (Rezultati Jacobijeve i Mendelssohnove filozofije kritički istražene dragovoljcem) i Kanta (Što znači orijentirati se u mišljenju?). Nakon njih je Herder u spisu Nekoliko razgovora o Bogu (1787.) ponudio svoje viđenje spora i Lessingova stava te na utjecajan način pretumačio ili pročistio Spinozin panteizam u vitalističkome duhu, a Karl Leonhard Reinhold u nizu (isprva osam anonimno objavljenih) Pisama o Kantovoj filozofiji (kolovoz 1786. – rujan 1787.) na za šire čitateljstvo utjecajan način pokazao da Kantova kritička filozofija i osobito njegova moralna teologija jedina nudi održiv odgovor na dvojbe oko Božje opstojnosti proizašle iz spora oko panteizma.
Na uvodnim predavanjima studenti su pozvani postavljati pitanja i sudjelovati u raspravi, a kasnije tijekom seminara, pored toga, prema vlastitu interesu i u dogovoru s nastavnikom odabrati neku temu u obzoru problematike spora oko panteizma te ju pod vodstvom nastavnika izložiti na satu ili obraditi u seminarskome radu. Svrha je kolegija razvijanje smisla za čitanje filozofijskoga teksta, prepoznavanje filozofijskih pitanja sadržanih u njem, razmišljanje i raspravljanje o njegovu značenju.
Uloga kolegija u ukupnome kurikulu: seminar iz povijesti filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI, osobito s poviješću klasične njemačke filozofije (Povijest filozofije V-VI). Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno na klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na dogovorenu temu ili pisanjem seminarskoga rada na dogovorenu temu.
Način provjere znanja: praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje pripremljenosti studenata za seminar po tumačenju teksta, rasprava i razgovor pod vodstvom nastavnika.

Okvirni sadržaj kolegija po tjednima:

1. Dogovor o načinu rada, pregled izabranih filozofskih djela, prvo i drugo izdanje Jacobijeva glavnoga djela.
2. Problematsko okružje spora oko panteizma u oprjeci leibnizovsko-wolffovske filozofije i njemačke pietističke filozofije, Wolffovo izlaganje i pobijanje spinozizma, Mendelssohnovi i Jacobijevi izvori za prosudbu naravi Spinozine filozofije i Lessingova spinozizma.
3. Mendelssohnova i Jacobijeva prepiska o Lessingovu spinozizmu i Spinozinoj filozofiji te o granicama metafizičkoga dokazivanja Božje opstojnosti.
4. Mendelssohn (1): o evidenciji u matematici i dokazima za Božju opstojnost, metode dokazivanja Božje opstojnosti, zdravi razum, spekulacija i um, orijentiranje u mišljenju.
5. Mendelssohn (2): što je spinozizam, dokle se wolffovac s njime slaže i kakva je narav Lessingova pročišćenoga panteizma?
6. Kantov Jedini mogući dokazni temelj za demonstraciju Božje opstojnosti (1763.) i uvod u Jacobijevu filozofiju, Jacobijevi švicarski i francuski prethodnici.
7. Jacobi (1): prikaz Spinozine filozofije i Lessingova spinozizma, Mendelssohnovo tumačenje Lessinga u Riječi Lessingovim prijateljima.
8. Jacobi (2): spinozizam je ateizam, leibnizovsko-wolffovska filozofija nije manje fatalistička od spinozističke te nepopustljiva istraživača vodi u spinozizam, svaki put demonstracije vodi u fatalizam; Jacobijev salto mortale u vjeru.
9. Wizenmannovi Rezultati: prvenstvo objave i iskustva pred umom, prosvjetiteljski deizam i kršćanski teizam, vjera u opstojnost Boga i vjera u opstojnost svijeta.
10. Jacobijevi i Wizenmannovi izvodi i rezultati u usporedbi s Kantovima u Kritici čistoga uma.
11. Kantov spis Što znači orijentirati se u mišljenju?: presuda između Mendelssohna i Jacobija, odnos vjere i uma.
12. Kant (2): vjera u Božju opstojnost iz umske potrebe.
13. Wizenmannovi prigovori Kantovu pojmu i izvodu umske vjere, Kantovi odgovori u Kritici praktičkoga uma. Jacobijevi prigovori.
14. Herder (Razgovori o Bogu) i Hamann u sporu oko panteizma.
15. Daljnji tijek rasprava i odjeci, osobito s obzirom na prijam Kantove filozofije, Reinholdova Pisma o Kantovoj filozofiji, završna rasprava u ovome kolegiju.

Literatura:

 Osnovna primarna literatura:

• Njemački prosvjetiteljski spor oko idealizma. Čitanka za studente (prir. i prev. Lj. F. Ježić)
• Jacobi, Friedrich Heinrich, O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.

Preporučeni njemački izvornici za primarnu literaturu:

• Scholz, Heinrich (ur.), Die Hauptschriften zum Pantheismusstreit zwischen Jacobi und Mendelssohn, Reuther & Reichard, Berlin, 1916. (kritičko izdanje četiriju osnovnih djela: Mendelssohnovih Morgenstunden oder Vorlesungen über das Dasein Gottes i An die Freunde Lessings, Jacobijevih Über die Lehre des Spinoza in Briefen an den Herrn Moses Mendelssohn i Wider Mendelssohns Beschuldigungen in dessen Schreiben an die Freunde Lessings).
• [Wizenmann, Thomas,] Die Resultate der Jacobischen und Mendelssohnschen Philosophie. kritisch untersucht von einem Freywilligen, G. J. Göschen, Leipzig, 1786.
• Kant, Immanuel, “Was heißt: sich im Denken orientieren?”, u: Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften. Band VIII: Abhandlungen nach 1781, Walter de Gruyter, Berlin und Leipzig, 1923., str. 131-147.

Preporučena dodatna primarna literatura:

• Mendelssohn, Moses, „Jutarnji satovi ili Predavanja o tubitku Boga“ (prev. A. S. Kalenić), u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 2, Demetra, Zagreba, 2001., str. 39-199.
• Mendelssohn, M., „Lessingovim prijateljima“ (prev. A. S. Kalenić), u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 2, Demetra, Zagreba, 2001., str. 209-242.
• Mendelssohn, M., „Razgovori“, u: Mendelssohn, M., Opera selecta. Sv. 1 (prev. V. Ratković), Demetra, Zagreb, 2000., str. 81-99 (prva dva razgovora).
• Lessing, Gotthold Ephraim, Die Erziehung des Menschengeschlechts und andere Schriften, Reclam, Stuttgart, 1980.
• Kant, I., „Der einzig mögliche Beweisgrund zu einer Demonstration des Daseins Gottes“, u: Kant’s gesammelte Schriften. Herausgegeben von der Königlichen Preußischen Akademie der Wissenschaften. Band II: Vorkritische Schriften II 1757-1777, Georg Reimer, Berlin, 1912., str. 63-163.
• Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld) (napose 3. poglavlje 2. dijela “Ideal čistoga uma”).
• Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld) (napose V. dio 2. poglavlja „Opstojnost boga kao postulat čistog praktičkog uma“).
• Kant, I., Religija unutar granica pukoga uma (prev. K. Miladinov), Breza, Zagreb, 2012.
• Spinoza, Dokazana geometrijskim redom (prev. O. Žunec), Demetra, Zagreb, 2000.
• Spinoza, Razmjena pisama između Spinoze i njegovih prijatelja i suvremenika od 1661. do 1676. (prir. i prev. O. Žunec), Demetra, Zagreb, 2003.
• Wolff, Christian, Theologia naturalis. Pars posterior. Editio secunda priori emendatior, Officina Libraria Rengeriana, Francofurti & Lipsiae, 1741. (§ 671-716, tj. prikaz i pobijanje spinozizma).

Sekundarna literatura (izbor):

• Hegel, G. V. F., Istorija filozofije. Sa jubilarnog izdanja 1940. Sv. 3 (prev. N. M. Popović), Kultura, Beograd, 1964. (poglavlje “Jakobi” u 3. odsjeku 3. dijela, str. 416-428).
• Beiser, Frederick C., 1987., The Fate of Reason. German Philosophy from Kant to Fichte, Cambridge, Massachusetts i London: Harvard University Press (napose 2., 3. i 4. poglavlje).
• Scholz, H., 1916., „Einleitung“, u: Scholz, H. (ur. i prir.), Die Hauptschriften zum Pantheismusstreit zwischen Jacobi und Mendelssohn, Berlin: Reuther & Reichard, str. IX-CXXVIII.
• Sandkaulen, Brigit, „Friedrich Heinrich Jacobi. Prethodna napomena“ (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 133-157.
• Ježić, Ljudevit Fran, „O umskoj potrebi za vjerom u božju opstojnost po raspravi Wizenmanna i Kanta“, Časopis za filozofiju i religiju 2/2013,
• “O umskoj potrebi za vjerom u božju opstojnost po raspravi Wizenmanna i Kanta”, Časopis za filozofiju i religiju 1 (2013), br. 2, str. 81-102.