Naziv predmeta: Ontologija 1 (Studij filozofije prema starom programu)

Nositelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko

Izvoditelj: Matija Vigato, mag. phil.

Status kolegija: obvezni na prijediplomskom studiju filozofije
Broj ECTS bodova: 3
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: predavanja
Uvjeti upisa: za upis kolegija Ontologija 1 potrebno je položiti kolegij Suvremena filozofska terminologija 2

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, esej
Ispit: nakon odslušanog kolegija Ontologija 2

Vrednovanje kolegija: konzultacije, studentska anketa

Cilj: Upoznati studente s temeljnim ontološkim temama i povijesnim razvojem ontologije kao filozofijske discipline te ih potaknuti na vlastite filozofske refleksije i kritički pristup ontologiji.

Opis predmeta: U prvom dijelu kolegija studenti će se upoznati s temeljnim ontološkim pojmovima i temama, kao što su: odnos ontologije i metafizike, odnos teorijske i praktičke filozofije, metaontologija, ontološka diferencija bitka i bića, bit, nebitak, supstancija, supstrat, esencijalizam, kategorije, stvarnost i zbilja, pojedinačnosti i univerzalije, realizam i nominalizam, teorija supstrata i teorija svežnja, konkretni i apstraktni objekti, numerički i kvalitativni identitet, identitet kroz vrijeme, kvalitativna i supstancijalna promjena, modalni pojmovi, de dicto vs. de re, transvjetski identitet i dr. U drugom dijelu kolegija analizirat će se, interpretirati i uspoređivati odabrana klasična djela iz povijesti ontologije, s posebnim fokusom na neke ključne ontološke koncepte i rasprave kod sljedećih autora – (I) Aristotel: οὐσία, nauk o četiri uzroka, hilemorfizam, δύναμις i ἐνέργεια; (II) Akvinski: esencija i egzistencija, Bog kao actus purus; (III) Descartes: res cogitans i res extensa, ontološki dokaz postojanja Boga, cogito, ergo sum; (IV) Kant: čisti razumski pojmovi ili kategorije, antinomije, Ding an sich; (V) Hegel: bitak–bit–pojam, bitak–ništa–postajanje, apsolutni duh; (VI) Heidegger: zaborav bitka, fundamentalna ontologija, ontologija vs. ontika, Dasein. U trećem dijelu kolegija fokus će biti stavljen na suvremenim ontološkim raspravama, posebice na raspravu o odnosu promjene i zbilje te raspravu između modalnog realizma i aktualizma. U zaključnoj diskusiji integrirat će se klasične i suvremene perspektive te će se potaknuti studente da artikuliraju ontološka stajališta i razmotre implikacije ontoloških istraživanja u suvremenom kontekstu.

Sadržaj kolegija

1. Uvodno predavanje
2. Ontologija i metafizika
3. Bitak, biće, bit
4. Univerzalije i pojedinačnosti
5. Identitet i promjena
6. Mogućnost i nužnost
7. Aristotel, Metafizika
8. Akvinski, Suma teologije
9. Descartes,  Razmišljanja o prvoj filozofiji
10. Kant, Kritika čistog uma
11. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti
12. Heidegger, Bitak i vrijeme
13. Suvremena ontologija I
14. Suvremena ontologija II
15. Zaključna diskusija

Obvezna literatura (odabrani dijelovi)

• Lino Veljak, Uvod u ontologiju, Zagreb: Naklada Breza, 2019.
• Marijan Cipra, Temelji ontologije, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
• Michael J. Loux, Metafizika: suvremeni uvod, preveo Zvonimir Čuljak, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2010.
• J. Lowe, A Survey of Metaphysics, Oxford University Press, 2002.
• Aristotel, Metafizika, preveo Tomislav Ladan, filozofijska redaktura Danilo Pejović, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
• Toma Akvinski, »Suma teologije«. u: Izabrano djelo, preveli Anto Gavrić i Tomo Vereš, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005.
• René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, preveo Tomislav Ladan, Zagreb: Demetra, 1994.
• Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, predgovor napisao Goran Sunajko, Zagreb: Jesenski i Turk, 2019.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, »Logika«, u: Enciklopedija filozofijskih znanosti, preveo Viktor Sonnefeld, pogovor napisao Goran Sunajko, Zagreb: Jesenski i Turk, 2024.
• Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, preveo Hrvoje Šarinić, predgovor napisao Gajo Petrović, Zagreb: Naprijed, 1985.
• Gilles Deleuze, Razlika i ponavljanje, preveo Ivan Milenković, Beograd: Fedon, 2009. ILI Alain Badiou, Being and Event, preveo Oliver Feltham, New York: Continuum, 2007.
• David Lewis, O mnoštvu svjetova, preveo i uvodnu studiju napisao Filip Grgić, Zagreb: Kruzak, 2011. ILI Alvin Plantinga, The Nature of Necessity, Oxford University Press, 1979.