Naziv predmeta: Povijest filozofije – seminar

Naziv kolegija:  Stoicizam

Nositelj kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izv. prof.

Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izv. prof.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda

Nastavni jezik: hrvatski

Trajanje kolegija: ljetni semestar akad. god. 2024./2025., 2 sata tjedno

Status kolegija: izborni

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar je posvećen povijesti grčke filozofije u razdoblju helenizma i carskoga doba baveći se posebice istaknutom helenističkom sljedbom stoika – tzv. ranih, srednjih i kasnih – te posebnostima i ulogom stoičkih logičkih, kozmoloških i etičkih razmatranja u široj povijesti filozofije.  

Što će se točno i u kojoj mjeri raspraviti u samome seminaru i u seminarskim radovima ovisi i o dogovoru sa studentima.

Osnovne tematske jedinice

1. Uvod u kolegij, dogovor oko načina rada i izbora tekstova
2. Stara stoa: logika
3. Stara stoa: logika (II)
4. Stara stoa: fizika
5. Stara stoa: fizika (II)
6. Stara stoa: etika
7. Stara stoa: etika (II)
8. Stara stoa: teologija (Ciceron, De natura deorum)
9. Srednja stoa: Panaitij
10. Srednja stoa: Poseidōnij
11. Kasna stoa: Seneca
12. Kasna stoa: Epiktet
13. Kasna stoa: Marko Aurelij
14. Stoicizam u helenističkim židovskim i kršćanskim spisima, posebice u apostola Pavla
15. Zaključne rasprave i razmatranja

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije povezan je s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u starome, srednjem i novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za lakše svladavanje ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI.

Nastavne metode: uvodno profesorsko izlaganje, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta; nastavni materijali najvećim dijelom dostupni studentima preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu.

Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

Literatura:

I. Primarna literatura – odabrana poglavlja iz djela (izdanja izvornika i prijevodi):

• Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vilhar), Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, ¹1973., ²1979., ³1985. / Diogen Laertije, Životi i nauci znamenitih filozofa (prev. Jakša Bilić), Zagreb, Matica hrvatska, 2023.
• A. A. Long & D. L. Sedley (ur.), The Hellenistic Philosophers, sv. 1-2, Cambridge University Press, 1987.

• Von Arnim, Hans (ur.), Stoicorum Veterum Fragmenta, sv. 1-4, Stuttgart: Teubner, 1964.
• Inwood, Brad & Lloyd P. Gerson (prev.), The Stoics Reader: Selected Writings and Testimonia, Hackett Publishing Company, 2008.
• Nickel, Rainer, Stoa und Stoiker. Griechisch-Lateinisch-Deutsch, sv. I-II, Artemis & Winkler, 2008.
• Ludwig Edelstein & Ian Grey Kidd (ur.), Posidonius, sv. 1:The fragments, Cambridge University Press, 1972., ²

• I. G. Kidd (ur.), Posidonius, sv. 3: The Translation of the Fragments, Cambridge University Press, 1999.
• Van Straaten, Modestus (ur.), Panaetii Rhodii fragmenta, Brill, 1952.
• Alesse, Francesca (ur., prev..), Panezio di Rodi. Testimonianze, edizione, traduzione e commento, Bibliopolis, 1997.
• Inwood, Brad (ur.), Later Stoicism 155 BC to AD 200: An Introduction and Collection of Sources in Translation, Cambridge University Press, 2022.
• Seneka, Rasprava o blaženom životu i odabrana pisma Luciliju (prir. i prev. M. Đurić), Beograd: Grafos, 1986.
• Epiktet, Priručnik (prev. Pavel Gregorić), Zagreb: Kruzak, 2006.
• C. R. Haines (ur.), The Communings with Himself of Marcus Aurelius Antoninus, Together with his Speeches and Sayings, William Heinemann / G. P. Putnam’s son (Loeb Classical Library), 1916.

II. Sekundarna literatura – izbor:

• Karsten Friis Johansen, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998.
• Keimpe Algra, Johnathan Barnes, Jaap Mansfeld, Malcolm Schofield (ur.), The Cambridge History of Hellenistic Philosophy, Cambridge University Press, 1999.
• Kelly Arenson (ur.), The Routledge Handbook of Hellenistic Philosophy, Routledge, 2020.
• Brad Inwood (ur.), The Cambridge Companion to the Stoics, Cambridge University Press, 2011.
• Troels Engber-Pedersen, Cosmology and Self in the Apostle Paul: The Material Spirit, Oxford University Press, 2010.