Naziv kolegija: Etika – seminar: Anarhizam i etika

Nositelj: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Izvoditelj: Jan Defrančeski, mag. ling. et mag. educ. phil.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprave

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata i konzultacije sa studentima

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Etika, Filozofija politike i Socijalna filozofija

Cilj kolegija: Cilj je kolegija studentice i studente upoznati s pojmovima anarhije i anarhizma te osnovnim postavkama raznih (i međusobno različitih) anarhističkih teorija, kako bi se iz njih ekstrahirali, odnosno u njihovu svjetlu razmotrili neki klasični i suvremeni etički koncepti i problemi.

Opis kolegija: U uvodnim predavanjima studenti i studentice upoznat će se s temom i strukturom seminara te načinom rada i seminarskim obavezama. U tematskom aspektu bit će riječi, prije svega, o pojmovima anarhije i anarhizma, osnovnim postavkama raznih (i međusobno različitih) anarhističkih teorija te povijesti anarhizma kao teorijskog pravca i socijalno-političkog pokreta. Potom će se, u nizu studentskih izlaganja i pratećih diskusija, tematski fokus pomaknuti na anarhističke doprinose etičkim raspravama, tj. na »anarhističku etiku« i »etiku anarhizma«. Pritom će naglasak biti na shvaćanju ljudske prirode i slobode u djelima anarhističkih autora, ali i na anarhističkim pogledima na etički relevantne koncepte kao što su individuum i zajednica, jednakost i solidarnost, moć i odgovornost, država i demokracija te evolucija i revolucija. Jedan dio seminara bit će posvećen problematici obrazovanja, religije, ženskih prava i odnosa čovjek – priroda u anarhističkoj perspektivi. Navedene će teme biti razmatrane na podlozi tekstova »klasika anarhizma« poput P. Kropotkina, M. Bakunjina, E. Malateste, V. de Cleyre, E. Goldman, A. Berkmana i E. Mühsama, zatim tekstova kasnijih anarhističkih autora poput H. Reada, P. Goodmana, J. Ellula, M. Bookchina, C. Warda, H. Barclaya, N. Chomskog, R. P. Wolffa i J. Zerzana te protoanarhista i pseudoanarhista poput W. Godwina, P.-J. Proudhona, M. Stirnera i H. D. Thoreaua, a u raspravama o određenim temama konzultirat će se i djela T. Hobbesa, J.-J. Rousseaua, I. Kanta, G. W. F. Hegela, K. Marxa, F. Engelsa, A. Schopenhauera i F. Nietzschea. U završnome predavanju i diskusiji sumirat će se prethodne rasprave te utvrditi nedovoljno razmatrane ili nerazmatrane, a interesantne i važne teme u problemskom polju nazvanom »anarhizam i etika«, u svrhu planiranja daljnjih individualnih studentskih istraživanja i eventualnog novog seminara o istoj ili sličnoj temi.

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje (studentske obveze)
2. Uvodno predavanje (anarhija i anarhizam)
3. Uvodno predavanje (anarhizam i etika)
4. Anarhizam i ljudska priroda (sloboda)
5. Anarhizam i ljudska priroda (moć)
6. Anarhizam i ljudska priroda (odgovornost)
7. Jednakost i solidarnost u anarhističkoj perspektivi
8. Država i demokracija u anarhističkoj perspektivi
9. Anarhizam i odnos čovjek – priroda (okoliš)
10. Anarhizam i odnos čovjek – priroda (životinje)
11. Anarhizam i ženska prava
12. Anarhizam i anarhija jezika
13. Anarhizam i religija
14. Anarhizam, odgoj i obrazovanje
15. Završno predavanje i rasprava

Primarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Bakunjin, Mihail (1979): Država i sloboda, Zagreb: Globus.
• Barclay, Harold (2006): Narod bez vlade: antropologija anarhije, Zagreb: DAF.
• Berkman, Alexander (1977): B.C. of Anarchism, London: Freedom Press.
• Bookchin, Murray (1982): The Ecology of Freedom: The Emergence and Dissolution of Hierarchy, Palo Alto: Cheshire Books.
• Bonanno, Alfredo Maria (2010): Anarhistička tenzija; Kritika sindikalizma; Oružana radost, Što čitaš: Zagreb.
• Chomsky, Noam (2004): Politika bez moći, Zagreb: DAF.
• Chomsky, Noam (2006): Mediji, propaganda i sistem, Što čitaš: Zagreb.
• Christoyannopoulos, Alexandre J. M. E. (ur., 2009): Religious Anarchism: New Perspectives, Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing.
• Cleyre, Voltairine de (2005): Exquisite Rebel: The Essays of Voltairine de Cleyre – Feminist, Anarchist, Genius, Albany: State University of New York Press.
• Ellul, Jacques (2011): Anarhija i kršćanstvo, Zagreb: DAF.
• Franks, Benjamin; Wilson, Matthew (ur., 2010): Anarchism and Moral Philosophy, Basingstoke: Palgrave Macmillan.
• Gelderloos, Peter (2023): Anarhija je moguća: primjeri anarhije u praksi, Što čitaš: Zagreb.
• Goldman, Emma (2001): Anarhizam i drugi ogledi, Zagreb: DAF.
• Goodman, Paul (1964): Compulsory Mis-education and the Community of Scholars, New York: Vintage Books.
• Goodman, Paul (2011): Crna zastava anarhizma, Zagreb: DAF.
• Graeber, David (2004): Fragments of an Anarchist Anthropology, Chicago: Prickly Paradigm Press.
• Guérin, Daniel (1980): Anarhizam: od doktrine do akcije, Zagreb: Naprijed.
• Harper, Clifford (2008): Anarhija: grafički vodič, Što čitaš: Zagreb.
• Kinna, Ruth (ur., 2012): The Continuum Companion to Anarchism, London, New York: Continuum.
• Kirinić, Višeslav (ur., 2003): Antologija anarhizma, Zagreb: Naklada MD.
• Klemm, Ulrich (ur. 2002): Anarchisten als Pädagogen: Profile libertärer Pädagogik, Frankfurt a/M: Verlag Edition AV.
• Kropotkin, Petar (1984): Anarhizam i moral, Beograd: Prosveta.
• Kropotkin, Petar Aleksejevič (2009): Anarhija, Zagreb: Demetra.
• Malatesta, Errico (1974): Anarchy, London: Freedom Press.
• Mühsam, Erich (2011): Liberating Society from the State and Other Writings: A Political Reader, Oakland: PM Press.
• Nettlau, Max (2000): Povijest anarhizma, Zagreb: DAF.
• Nozick, Robert (2003): Anarhija, država i utopija, Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.
• Proudhon, Pierre-Joseph (1982): Što je vlasništvo i drugi spisi, Zagreb: Globus.
• Rammstedt, Otthein (ur., 1969): Anarchismus: Grundtexte zur Theorie und Praxis der Gewalt, Köln, Opladen: Westdeutscher Verlag.
• Read, Herbert (1940): The Philosophy of Anarchism, Freedom Press: London.
• Stirner, Max (1976): Jedini i njegovo vlasništvo, Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSOH.
• Strpić, Marko (ur., 2001): Anarhizam i nasilje, Zagreb: Što čitaš?
• Suissa, Judith (2006): Anarchism and Education: A Philosophical Perspective, London, New York: Routledge.
• Šimleša, Dražen (2005): Snaga utopije: anarhističke ideje i akcije u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, Zagreb: Što čitaš?
• Thoreau, Henry David (2011): Građanski neposluh, Zagreb: DAF.
• Ward, Colin (2004): Anarchism: A Very Short Introduction, Oxford: Oxford University Press.
• Wolff, Robert Paul (2001): U obranu anarhizma, Zagreb: DAF.
• Zerzan, John (2021): When We Are Humans: Notes from the Age of Pandemics, Feral House: Port Townsend.

Sekundarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1989): Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo: Veselin Masleša.
• Hobbes, Thomas (2024): Levijatan ili Građa, oblik i moć crkvene i građanske države, Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.
• Kant, Immanuel (1990): Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed.
• Marx, Karl; Engels, Friedrich (1985): Rani radovi, Zagreb: Naprijed.
• Nietzsche, Friedrich (2004): Uz genealogiju morala, Zagreb: AGM.
• Rousseau, Jean-Jacques (1978): Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, Zagreb: Školska knjiga.
• Schopenhauer, Arthur (2020): O temelju morala, CID-Nova: Zagreb.