Naziv kolegija: Od renesansnog čovjeka do problematike otuđenja

ECTS bodovi: 4 boda 

Nositelj i izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić

Jezik: hrvatski

Trajanje:1 semestar, 2 sata tjedno

Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije

Uvjeti za upis kolegija: nema

Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji, završni usmeni ispit.

Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi.

Način polaganja ispita: usmeni

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi rađanjem i razvitkom moderne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te problematikom otuđenja. Istovremeno, kolegiji daje povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, pri tome osobiti naglasak je na filozofijama koje su se bavile proučavanjem različitih oblika otuđenja (reifikacije i fetišizma). Kolegij problematizira aktualne oblike otuđenja danas te postavlja pitanje o odnosu između otuđenja, društvenog djelovanja i kulture općenito.

Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku.

Sadržaj kolegija

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
• Pico della Mirandola o čovjeku (2 sj.)
• Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela ( 2 sj.)
• Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.)
• Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
• Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.)
• Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa (2 sj.)
• Čovjek kao »animal symbolicum«
• Suvremene teorije otuđenje

ISPITNA LITERATURA

OBAVEZNA

• Pico della Mirandola: O dostojanstvu čovjeka, u: E. Banić-Pajnić (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
• Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 ( O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50).
• Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima
• Feuerbach, L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
• Marx, K. – Engles F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975 [ili bilo koja druga godina izdanja]. Samo sljedeći tekstovi: Marx K., Prilog kritici Hegelove filozofije prava; Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844; Marx K., Teze o Feuerbachu; Engels F., Feuerbach; Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija),.
• F. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka (1876), Kultura, Beograd/Zagreb, 1946.

JEDNA KNJIGA NA IZBOR OD NAVEDENIH:

• Casirer E. (1944), Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978, od str. 1- 78.
• Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
• Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvaranost, Zagreb, 1980.
• Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].
• Hartmut R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010.

IZBORNA LITERATURA 

JEDNA KNJIGA NA IZBOR OD NAVEDENIH:

• Agamben G. (1988), Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
• Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
• Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.
• Engels F. (1884), Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, (bilo koje izdanje).
• Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951.
• Engels F. (1888), Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje) 
• Feuerbach L. (1851), Predavanja o suštini religije sa dodacima i primedbama, Bigz, Beograd 1974.
• Feuerbach L., Društvo i religija, tom I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
• Foucault M., Znanje i moć odabrani spisi i razgovori 1972.-1977., NZ Globus, Zagreb 2001.
• Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988.
• Freud, S. (1913), Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000.
• Fromm E. (1941), Begstvo od slobode, Nolit-Naprijed, Beograd – Zagreb, 1984.
• Fromm E. (1961), Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.
• Ghelen A. (1940), Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
• Godelier G. (1977), Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici? Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
• Heller A. (1963), Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston, Routledge and Kegan Paul, 1978.
• Herder J.G. (1772), Rasprva o porijeku jezika, Demetra, Zagreb 2005.
• Jaeggi R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014.
• Kant I. (1798), Antropologija u pragmatičnom pogledu, Breza, Zagreb, 2003.
• Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvaranost, Zagreb, 1980.
• Lazzarato F., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
• Löwith K. (1941), Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo 1987. [Prvi dio: I, II i III poglavlje; Drugi dio: poglavlja I, II, IV te V (peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa)].
• Lukács G. (1954), Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
• Marcuse H. (1955), Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
• Marx, K. – Engels F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975, (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja).
• Montaigne de, M.(1588), Eseji, Disput, Zagreb, 2007. (Dijelove za pročitati treba dogovoriti s nastavnikom). 
• Petrović G., Mišljenje revolucije, (samo str. 27-91), Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd, 1986. 
• Petrović G., Mogućnost čovjeka, razlog, Zagreb, 1969.
• Plessner H. (1964), Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994.
• Schaff A. (1965), Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.
• Scheler M. (1928), Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.