Naziv kolegija: Od ideala renesansnog homo universalis-a do problematike otuđenja

ECTS: 5

Nositelj kolegija/izvoditelji: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić

Jezik nastave: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, 4 sata tjedno

Status i vrsta kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost

Uvjeti za upis kolegija: položena Suvremena filozofska terminologija

Način provjere znanja: studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji i završni usmeni ispit.

Način polaganja ispita: usmeni ispit

Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave, praćenje rada tokom kolegija (izvještaji o čitanju na kolegiju), diskusija na nastavi.

Način praćenja kvalitete nastave: studentska anketa.

Oblik nastave te korištene metode: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature te rasprava na satu.

Cilj i opis kolegija: Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi rađanjem i razvitkom moderne koncepcije čovjeka (osobito idejom čovjeka kao potencijalno svestranog stvaralačkog bića). Predavanja će se razvijati kroz povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansi. Unutar kolegija namjerava se rasvijetliti mjesto nastajanja i razrade problematike otuđenja koje je dominiralo – u različitim formama – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Osobita pažnja bit će posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Također cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.

Sadržaj kolegija:

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada, te kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njenih različitih interpretacija
• pojam i problematika čovjeka u Renesansi (nastanak dinamične koncepcije čovjeka – prve ideje o čovjeku kao svestranom biću)
• Pico della Mirandola o čovjeku
• Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
• Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po Feuerbachu;
• Odnos teologije i filozofije u djelu Feuerbacha
• Razlika između političke i opće ljudska emancipacija u djelu K. Marxa
• Problematika otuđenja i Marxova antropologija u Ekonomsko-filozofskim rukopisima Marxa (2 sj.)
• Religija i otuđenje u djelu K. Marxa
• Čovjek kao povijesno biće
• Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi
• Čovjek jedne dimenzije ili o ideologiji razvijenog industrijskog društva
• Otuđenje u suvremenom društvu
• Završna rasprava

Ispitna literatura

A

Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu čovjeka, u: E. Banić-Pajnić (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].

B (jedno djelo na izbor)

Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Kant I. (1798 ), Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje – preporučeno izdanje; Breza, Zagreb, 2003).

C

Feuerbach L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.

Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.

Marx K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)

1946. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka (1876), Kultura,Beograd/Zagreb, 1946.

D (jedno djelo na izbor)

Freud  S. (1930), Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)

Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.

Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.

E (djelo na izbor)

Hartmut R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010.

Balibar E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012.

Petrović G., (1986): Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb-Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173 [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].

Chomsky N., Foucault M. (2006), Debate on human nature, New Press.

Butler J., “The inorganic body in the early Marx: A limit-concept of anthropocentrism”, Radical Philosophy, 206, Winter 2019, str. 3–17. i “Philosophy Has Become Worldly”: Marx on Ruthless Critique“, u: PMLA, Vol. 131, No. 2 (March 2016), str. 460-468 (ili u: Butler, J. (2019), Deux lectures de jeune Marx, Les éditions sociales, Paris.).

Izborna literatura (jedno djelo na izbor):

Agamben G. (1988), Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.

Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.

Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.

Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997.

Cassirer, E., Kristeller, O.P., Randall, J.H., (ur.): The Renaissance Philosophy of Man: “Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives”, University of Chicago Press, 1961.

Cerutti F., (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.

Engels F. (1884), Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, (bilo koje izdanje).

Engles F. (1888), Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).

Feuerbach L., Društvo i religija, tom I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1962.

Feuerbach L. (1851), Predavanja o suštini religije sa dodacima i primedbama, Bigz, Beograd 1974.

Foucault M., Znanje i moć odabrani spisi i razgovori 1972.-1977., NZ Globus, Zagreb 2001.

Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988.

Freud, S. (1913), Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000.

Fromm E. (1941), Begstvo od slobode, Nolit-Naprijed, Beograd – Zagreb, 1984.

Fromm E. (1961), Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.

Ghelen A. (1940), Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.

Godelier G. (1977), Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici? Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.

Hegel, W.F., (1807): Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb 1987. (Samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”, “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 130-148.) [čitanje Hegela se preporuča uz paralelno čitanje sekundarne literature npr. komentar Fenomenologije Jean Hyppolite-a].

Heller A. (1963), Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston, Routledge and Kegan Paul, 1978.

Herder J.G. (1772), Rasprva o porijeku jezika, Demetra, Zagreb 2005.

Jaeggi R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014.

Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvaranost, Zagreb, 1980.

Lazzarato F., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.

Löwith K. (1941), Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo 1987. [Prvi dio: I, II i III poglavlje; Drugi dio: poglavlja I, II, IV te V (peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa)].

Lukács G. (1954), Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.

Lukács G. (1923), Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.

Marcuse H. (1955), Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.

Petrović G., Mišljenje revolucije, (samo str. 27-91), Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd, 1986. 

Petrović G., Mogućnost čovjeka, razlog, Zagreb, 1969.

Marx K (1867), Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, (prev. M. Pijade i R. Čolaković), Kultura, Zagreb 1947. 

Montaigne de, M.(1588), Eseji, Disput, Zagreb, 2007. (Dijelove za pročitati treba dogovoriti s nastavnikom). 

Plessner H. (1964), Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994.

Schaff A. (1965), Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.

Scheler M. (1928), Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Suchodolski B., Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972.

Dopunska literatura(preporučeno)

Aristotel, O Duši (bilo koje izdanje)

Aristotel, Politika (bilo koje izdanje)

Balibar E. (1993): La philosophie de Marx, La Découverte (ili engleski prijevod: Balibar, The Philosophy of Marx, Vreso, London, 2017

Bloch E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.

Borrelli F., (ur.), Nuovi disagi della civiltà, Einaudi, Torino, 2013.

Colletti L.(1969), Ideologija i društvo (prev. Vera Frangeš), Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Colletti L. (1969), Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd, 1982.

De Carolis M., Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.

Esposito R., Le persone e le cose, Einaudi, Torino, 2014.

Groethuysen B., Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris, 1953.

Hartmut R., Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010 (ili na fr. Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, Paris 2011; ili na nj. Beschleunigung und Entfremdung: Entwurf einer kritischen. Theorie spätmoderner Zeitlichkeit, Suhrkamp Verlag, Berlin 2013).

Heller A., Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u: „Marksizam u svetu“, god.II, 1975, br. 11, str. 1-33 (dostupno online)

Platon, Država (bilo koje izdanje)

Platon, Timej (bilo koje izdanje)

Sumpter C., Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.