Filozofska antropologija – opći predmet (2025./2026.) 

Naziv kolegija: Od renesansnog čovjeka do problematike otuđenja 

ECTS bodovi: 4 boda  

Nositelj i izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić 

Jezik: hrvatski 

Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno 

Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije 

Uvjeti za upis kolegija: nema 

Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji, završni usmeni ispit. 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi. 

Način polaganja ispita: usmeni 

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi rađanjem i razvitkom moderne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te problematikom otuđenja. Istovremeno, kolegij daje povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, pri tome osobiti naglasak je na filozofijama koje su se bavile proučavanjem različitih oblika otuđenja (reifikacije i fetišizma). Kolegij problematizira aktualne oblike otuđenja danas te postavlja pitanje o odnosu između otuđenja, društvenog djelovanja i kulture općenito. 

Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku. 

Sadržaj kolegija 

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica) 

• Pico della Mirandola o čovjeku (2 sj.) 

• Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela (2 sj.) 

• Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.) 

• Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.) 

• Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.) 

• Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa (2 sj.) 

• Čovjek kao »animal symbolicum« 

• Suvremene teorije otuđenja 

ISPITNA LITERATURA 

OBAVEZNA 

• Pico della Mirandola (1496), O dostojanstvu čovjeka, u: E. Banić-Pajnić (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237. 

• Heller A. (1967), Renaissance Man, Routledge & Kegan Paul, London, Henley and Boston, 1978. (samo: „Introduction: Is there a Renaissance ideal of man?” str. 1-25 i „Philosophical Anthropology”, str. 371-374.). 

• Montaigne de M. (1588), Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50). 

• Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima. 

• Feuerbach, L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956. 

• Marx K. – Engels F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1975 [ili bilo koja druga godina izdanja]. Samo sljedeći tekstovi: Marx K., Prilog kritici Hegelove filozofije prava; Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844; Marx K., Teze o Feuerbachu; Engels F., Feuerbach; Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija. 

• F. Engels (1876), Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka, Kultura, Beograd/Zagreb, 1946. 

JEDNA KNJIGA NA IZBOR OD NAVEDENIH: 

• Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978, od str. 1- 78. 

• Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968. 

• Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvarnost, Zagreb, 1980. 

• Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. 

• Rosa H., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010. 

IZBORNA LITERATURA  

JEDNA KNJIGA NA IZBOR OD NAVEDENIH: 

• Agamben G. (1995), Homo sacer: suverena moć i goli život, Arkzin, Zagreb, 2006. 

• Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993. 

• Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014. 

• Engels F. (1884), Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, (bilo koje izdanje). 

• Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951. 

• Engels F. (1888), Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje)  

• Feuerbach L. (1851), Predavanja o suštini religije sa dodacima i primedbama, Bigz, Beograd 1974. 

• Feuerbach L., Društvo i religija, tom I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1962. 

• Foucault M., Znanje i moć. Odabrani spisi i razgovori 1972.-1977., NZ Globus, Zagreb 2001. 

• Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988. 

• Freud, S. (1913), Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000. 

• Fromm E. (1941), Begstvo od slobode, Nolit-Naprijed, Beograd – Zagreb, 1984. 

• Fromm E. (1961), Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979. 

• Gehlen A. (1940), Čovjek, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. 

• Godelier M. (1977), Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982. 

• Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici? Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006. 

• Herder J.G. (1772), Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb 2005. 

• Jaeggi R., Alienation, Columbia University Press, New York, 2014. 

• Kant I. (1798), Antropologija u pragmatičnom pogledu, Breza, Zagreb, 2003. 

• Lazzarato F., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013. 

• Löwith K. (1941), Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo 1987. [Prvi dio: I, II i III poglavlje; Drugi dio: poglavlja I, II, IV te V (peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa)]. 

• Lukács G. (1954), Mladi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974. 

• Marcuse H. (1955), Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965. 

• Marx, K. – Engels F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1975, (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja). 

• Petrović G., Mišljenje revolucije, (samo str. 27-91), Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd, 1986.  

• Petrović G., Mogućnost čovjeka, Razlog, Zagreb, 1969. 

• Plessner H. (1964), Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994. 

• Schaff A. (1965), Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967. 

• Scheler M. (1928), Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.