Naziv kolegija: H. G. Gadamer i filozofska hermeneutika
Nositelj i izvoditelj: prof.dr.sc. Mladen Labus
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, ljetni
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje s diskusijom
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom klurikulumu: uvođenje u hermeneutičku filozofiju, osnovano ponajprije na mišljenju i djelu njezina osnivača, kao i najznačajnijeg predstavnika u dvadesetom stoljeću, H.G.Gadamera. Kolegij, u svojoj konkretnoj izvedbi, smjera hermeneutiku situirati unutar suvremene filozofije, kao jednu od temeljnih (uz fenomenologijsku filozofiju) filozofskih orijentacija razumijevanja i tumačenja čovjekova povijesnog opstanka. Cjelina ljudskog iskustva svijeta i života zahtijeva univerzalni horizont razumijevanja duhovne i kulturne tradicije kao predaje u njezinoj povijesnoj fenomenologiji.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: nastava u obliku predavanja s diskusijom, uvodi (povijesno) u hermeneutičku filozofiju, u njezine osnovne pojmove, predstavnike, način pitanja o istini; ovakav način uvođenja u hermeneutičku filozofiju, ima zadatak razvijanja smisla za hermeneutički pristup duhovnim fenomenima; metodsko upućivanje na prevladavanje opreke prirodnih i duhovnih znanosti; razvijanje smisla za samostalan pristup i analizu duhovnih i kulturnih tvorevina; postavljanje pitanja o istini na osnovi izvornog iskustva svijeta i cjeline čovjekovih duhovnih tvorbi i kulture (povijesnost, umjetnička djela, jezik, znanost, religija, mit, pravo itd.); preko izvornih tekstova i diskusije u seminaru, razvijati smisao studenta za tumačenje duhovnih oblika.
Korištene metode: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih seminarskih radova i rasprava o njima
Način polaganja ispita: pozitivno ocijenjen pisani seminarski rad uvjet je za pristupanje usmenom ispitu.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2012/2013.)

–  Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura. (1)

– Uvodni dio. Povijesni uvod u zasnivanje i razumijevanje duhovnih znanosti (Dilthey,    Heidegger, Gadamer, Misch, Špet, Lipps, Bolnow, Betti, Habermas i dr.) (2)

– Pitanje o istini i razumijevanje u duhovnim znanostima (Romantička hermeneutika i njezina primjena na povijest; Dilthey i aporije povijesnosti; Prevladavanje spoznajno-teorijskog postavljanja pitanja putem fenomenologijskog istraživanja) (2)

-Teorija i bit hermeneutičkog iskustva (Uzdizanje povijesnosti razumijevanja u hermeneutički princip; Hermeneutička aktualnost Aristotela; Granice refleksivne filozofije) (2)

–Heideggerov nacrt hermeneutičke fenomenologije (1)

-Razotkrivanje istine na osnovi iskustva umjetnosti (Transcendiranje estetske dimenzije;  Kantova Kritika rasudne snage i subjektiviranje estetike; Obnavljanje pitanja o istini u umjetnosti) (2)

-Ontologija umjetničkog djela i hermeneutičko značenje (Igra kao linija vodilja ontološke   eksplikacije; Estetske i hermeneutičke posljedice (2)

-Ontološki obrat hermeneutike na niti vodilji jezika (Jezik kao medij hermeneutičkog iskustva; Jezik i logos; Jezik kao iskustvo svijeta; Univerzalni aspekt hermeneutike) (2)

–Zaključna sjednica (1)

 Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

A)    Obvezatna

• H .G. Gadamer, Istina i metoda
• H. G. Gadamer, Ogledi iz filozofije umjetnosti
• H .G. Gadamer, Nasljeđe Europe
• H. G. Gadamer, Jezik i razumijevanje
• H. G. Gadamer, Čitanka.
• Gadamer i filozofijska hermeneutika (zbornik radova)
• M. Heidegger, Bitak i vrijeme
• M. Heidegger, O humanizmu
• Aristotel, Retorika
• Aristotel, Nikomahova etika
• Platon, Kratil
• Platon, O jeziku i saznanju
• Platon, Država
• Platon, Sofist
• P. Ricoeur, O tumačenju
• D. Pejović, Hermeneutika, znanost i praktična filozofija
• E. Hufnagel, Uvod u hermeneutiku
• W. Dilthey, Izgradnja svijeta u duhovnim naukama
• E. Fink, Igra kao simbol svijeta

(Od navedene literature student je za ispit obavezan odabrati četiri djela, pri čemu je djelo Istina i metoda H.G.Gadamera neizostavno)

B) Dopunska literatura:

• E. Husserl, Filozofija kao stroga znanost
• I. Kant, Kritika rasudne snage
• F. Schiller, Pisma o estetskom odgoju čovjeka
• J. Habermas, Spoznaja i interes
• L. Landgrebe, Suvremena filozofija
• W. Stegmüller, Glavne struje suvremene filozofije
• G. Vico, Načela nove znanosti
• K. Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa
• M. Vlačić, Katalog svjedoka istine

(Od navedene literature student je za ispit obavezan odabrati jedno djelo po izboru)

C) sekundarna literatura:

• J. Grondin, Introduction to Philosophical Hermeneutics
• Hermeneutik und Ideologiekritik
• M. Heidegger, Der Zeitbegriff in der geschichtswissenschaft
• F. Schleiermacher, Hermeneutik
• E. Betti, L’Ermeneutica storica e la storicita dell intendere
• G. Vattimo, Schleiermacher filosofo dell’ Interpretationa
• C. Perelman, Traité de l’ Argumentation
• R. Bernstein, Beyond Objectivism and relativism: Science, heremneutics and Praxis
• R. Palmer, Hermeneustics: Interpretation Theory in Schleiermacher, Dilthey,Heidegger and Gadamer

(Od sekundarne literature preporuča se jedno djelo ili neko drugo djelo po vlastitom odabiru)