Naziv kolegija: Heideggerovo tumačenje Augustina i Parmenida (seminar iz filozofske antropologije)
Nastavnik nositelj: prof. dr. Lino Veljak, red. prof.
Nastavnik izvoditelj: dr. sc. Mladen Planinc, viši asistent
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akademske 2013./2014. godine
Oblik nastave: 2 sata seminara tjedno
Uvjeti za upis: Posebnih uvjeta za upis kolegija nema. Seminar mogu upisati studenti filozofije i drugih studijskih grupa na Filozofskom fakultetu.
Uloga kolegija u kurikulumu: Izborni kolegij iz ponude Katedre za filozofsku antropologiju.
Cilj kolegija i korištene metode: Interdisciplinarni pristup problematici: filozofska antropologija, ontologija, metafizika, hermeneutika, fenomenologija. Razvijanje kompetencije kritičkoga mišljenja u filozofskom životu.
Način polaganja ispita: Ispita nema. Kolokvij, seminarski rad.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa.
Sadržaj kolegija: Heideggerova fenomenologijska interpretacija Augustinovih Ispovijesti, knjiga X., odnosno njegova rana freiburška predavanja o Augustinu iz 1921. godine, presudna su za formuliranje temeljnih postavaka egzistencijalne hermeneutike tubitka, kako je kasnije detaljno razrađeno u Bitku i vremenu. Hermeneutička analitika Augustina nadilazi okvire tadašnje filološke i historijsko-filozofske analize, otvarajući problem hermeneutike čovjekova svakodnevna života i egzistiranja. Kasni Heidegger je nakon „okreta“ i unutrašnjih kontradikcija koje otvara pitanje o smislu bitka, nanovo postavio ključna pitanja o tome što su stari Grci mislili pod biti i ne biti, te mu izazov promišljanju postaju predsokratici, a napose Parmenid. Augustin i Parmenid predstavljaju stoga Heideggerovo traganje za pitanjem o bitku i onom Ništa, te su dva moguća polazišta za detaljnije proučavanje Bitka i vremena, odnosno propitivanje Heideggerove nemogućnosti da napiše najavljeni drugi dio svoje temeljne studije o smislu bitka.

Prikaz kolegija

1.     Egzistencijalno-hermeneutička metoda tumačenja Augustinovih Ispovijesti – kako tumačiti?

2.     Ono kako imanja vita beata. Opreka duševnoga i tjelesnoga.

3.     Veritas – falsitas: u izbjegavanju samoga sebe u faktičnom životu.

4.     Život kao sebe-rastvaranje (versus „sjaj“).

5.     Curare: zabrinutost kao temeljni karakter faktičnoga života.

6.     Rasipanje života u svakodnevnosti: in multa defluximus.

7.     Problem „ja sam“. Značenje teze: „Moj je život pravi život, ja egzistiram“.

8.     Molestia- fakticitet života, tj. kako bitka života u iskušavanju i zabrinutosti.

9.     Kritičko promišljanje Heideggerove egzistencijalno-hermeneutičke „destrukcije“ Augustina .

10.   Povratak Parmenidu: hermeneutičko tumačenje spjeva „O prirodi“.

11.  Biti – ne-biti, pseudos. Što znači bitak? Može li biti ono što ni-jest? Ne-biće? Značaj pričina.

12.  Problem tumačenja termina sphaira. Opreka monizma i dualizma.

13.  Heideggerovo tumačenje odnosa mišljenja i biti, problem tumačenja III fragmenta poeme.

14.  Prvobitno pitanje metafizike: zašto uopće jest nešto bivstvujuće, a ne ništa (Parmenid, Platon, Leibniz,Hegel, Heidegger). Bitak, Ništa i čovjekova ek-sistencija.

15.  Zaključni osvrt:  je li Heideggerovo pitanje o smislu bitka u tradiciji elejske ontologike?

Temeljna literatura:

• Hermann Diels/ W. Kranz: Predsokratovci. Fragmenti I i II, Naprijed 1983., „Parmenid“, str. 193-216.
• Martin Heidegger: Uvođenje u metafiziku, AGM, Zagreb 2012.
• Martin Heidegger: Što se zove mišljenje?, Naklada Breza, Zagreb 2008.
• Martin Heidegger: Augustin i neoplatonizam, Fenomenologijska interpretacija Ispovijesti knjiga X, str. 157-260., u: Fenomenologija religioznog života, Demetra, Zagreb 2004.
• Martin Heidegger: Ontologija: hermeneutika faktičnosti, Akademska knjiga, Novi Sad 2007.
• Martin Heidegger: Gesamtausgabe, Band 54: Parmenides, Vittorio Klostermann, Frankfurt / Main 1982.
• Martin Heidegger: Vorträge und Aufsätze, III,  G. Neske Verlag, Pfullingen1967.
• Martin Heidegger: Bitak i vrijeme, Naprijed, drugo izdanje, Zagreb 1988.
• Platon, Parmenid i Sofist (razna izdanja prijevoda)
• Platonis Opera I-II, Oxford Classical Texts, Oxford University Press 1995.
• Fragmenti elejaca: Parmenid – Zenon – Melis, Filozofska biblioteka, BIGZ 1984.
• Aurelii Augustini Confessionum libri XIII, Rec. M. Skutella, Leipzig 1934.
• Aurelije Augustin: Ispovijesti, KS, Zagreb 1982.
• Marijan Cipra: Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978., poglavlje: „Parmenid. Bitak i privid“, str. 32-57., i slikovni prikazi str. 312-317.

Napomena: detaljnu sekundarnu literaturu na stranim jezicima studenti će dobiti tokom nastave.