logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija (II)

Naziv predmeta: Filozofska antropologija II
Kolegij: Suvremena filozofska antropologija
Nositelj i izvoditelj: Prof.dr.sc. Mladen Labus
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar 2013./2014.
Status kolegija: obvezatan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblika nastave:  predavanje s diskusijom
Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz Suvremene filozofske terminologije
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima zadaću uvođenja u najvažnije probleme filozofske antropologije, kao i upoznavanje s mišljenjima njezinih izvora i utemeljitelja u povijesti filozofije. Značenje filozofske antropologije nadilazi je kao disciplinu i otvara prema najurgentnijim filozofskim pitanjima čovjekova bitka danas. To se ponajprije odnosi na produktivnu suradnju s ostalim najvažnijim filozofskim orijentacijama današnjice, ali isto tako i na propitivanje i suradnju s dostignućima mnoštva znanstvenih (prirodnih i društveno-humanističkih) disciplina, u potrazi za pitanjem o biti  čovjeka i njegovom opstanku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, preko studija njezinog povijesnog razvoja, te njenih najvažnijih predstavnika. Metodski je posebno važno razvijanje smisla za izgradnju interdisciplinarnog i multidisciplinarnog diskursa u zahvaćanju fenomena čovjek. Samostalan pristup i analiza čovjekovih duhovnih i kulturnih tvorevina, treba pomoći u izgrađivanju vlastitog filozofskog stajališta, s kojega se može sagledati i problematizirati čovjekov povijesni bitak i njegove mogućnosti, ali i ograničenja. To se najproduktivnije može postići suradnjom predavanja i seminarskih izlaganja, kao i raspravom o najvažnijim temama  filozofske antropologije.
Korištene metode u ukupnom kurikulumu: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih seminarskih radova i rasprava o njima
Način polaganja ispita: pozitivno ocijenjen pisani seminarski rad i njegovo izlaganje, uvjet je za pristupanje usmenom ispitu
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:  Studentska evaluacija

 

Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2013/2014.)

Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura (1 sjednica)

– Suvremena filozofska antropologija: odnos prema drugim filozofskim i znanstvenim orijentacijama (fenomenologiji, hermeneutici, egzistencijalizmu, fenomenologijskoj ontologiji, psihoanalizi, socijalnim i kulturalnim teorijama, suvremenim teološkim orijentacijama itd.) (M.Scheler, H.Plessner, A.Gehlen, E.Cassirer) (2)

– Osnovni fenomeni ljudskog postojanja (sveobuhvatna struktura igre; struktura egzistencijalne antropologije; filozofska antropologija i pozitivno-naučna interpretacija čovjeka; fenomenologijska antropologija E.Finka (1)

–  Fenomenologija kulture i psihoanaliza; hermeneutička antropologija P. Ricoeura (1)

–   Uvod u povijest filozofske antropologije- temelji  (1)

–   Aristotel: O duši (2)

–  D. Hume: Rasprava o ljudskoj prirodi (1)

–   J.G. Fichte: Određenje čovjeka (1)

–  I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (4)

–  Završna sjednica

 

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

 

Obvezatna ispitna literatura:

–  Max Scheler: Ideja čovjeka i antropologija (Izbor tekstova)

–  Helmuth Plessner: Stupnjevi organskoga i čovjek /Uvod u filozofsku antropologiju/

–  Arnold Gehlen: Čovjek /Njegova narav i njegov položaj u svijetu/

–  Ernst Cassirer: Ogled o čovjeku

– Aristotel: O duši

– I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu

– J. G. Fichte: Određenje čovjeka

– D. Hume: Rasprava o čovjekovoj prirodi

 

Izborna literatura:

– H. Plessner: Conditio humana

– A. Gehlen: Čovjek i institucije

– E. Rothacker: Filozofska antropologija

– Filozofija modernog doba  /Filozofska antropologija/

– P. Ricoeur: O tumačenju /Ogled o Freudu/

– H. G. Gadamer: Jezik i razumijevanje

– E. Fink: Osnovni fenomeni ljudskog postojanja

– E. Fink: Igra kao simbol svijeta

– M. Heidegger: Bitak i vrijeme (Odabrana poglavlja)

–  J.P.Sartre: Bitak i ništa (Odabrana poglavlja)

– M. Labus: Kultura i društvo /onto-antropološka i sociološka pespektiva/

-Ivan D. Ivić: Čovek kao animal symbolicum

– G. E. Marcus, Michael M.J. Fischer: Antropologija kao kritika kulture

– E. Fromm: Čovjek za sebe

– J. Habermas: Budućnost ljudske prirode

– D. Pejović: Suvremena filozofija Zapada

– L. Landgrebe: Suvremena filozofija

– W. Dilthey: Izgradnja svijeta u duhovnim naukama

(Od navedene literature student je obavezan odabrati dva djela po vlastitom izboru)

 

Preporučena dopunska literatura na stranim jezicima:

Michael Landman: Philosophische Anthropologie. Menschliche Selbstdeutung in Geschichte und Gegenwart; Gabriel Marcel: Problematic Man; Paul Ricoeur: Falible Man: Philosophy of Will; Paul Ricoeur: Soi-meme comme un autre; H.G.Gadamer, P.Vogler: Neue Anthropologie; Joachim Fischer: Der Identitat der Philosophischen (Scheler, Plessner, Gehlen); Jacques Derrida:  l’Ecriture et la Difference; Teilhard de Chardin: The Phenomenon of Man.

(Od navedene literature studentu se preporuča jedno djelo)