Naziv predmeta: Seminar iz povijesti filozofije
Naziv kolegija: Kant: Religija unutar granica samoga uma
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.

Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, poslijedoktorand
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2015/2016., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija: Kantova Religija unutar granica samoga uma (1793.) jest prvi veliki Kantov spis nakon njegovih triju čuvenih kritika. Ona čini prijelaz Kantove filozofije, najavljen u uvodu treće kritike, od kritike ka doktrini. Kantov spis zato nije “četvrta kritika”, kakvu su mnogi Kantovi suvremenici zabunom ugledali u anonimno objavljenome i kantovski pisanome Fichteovu prvijencu Pokušaj kritike sve objave (1792.). Ipak, kako sam Kant svjedoči u pismu göttingenskomu teologu Stäudlinu netom po prvome izdanju spisa o religiji te Stäudlin potom u recenziji Kantova spisa, spis o religiji (Religionsschrift) sastavni je, ili točnije treći dio Kantova obuhvatna filozofijskoga pothvata. Prvi se je dio naime u liku metafizike kao kritike čistoga uma bavio teoretičkim pitanjem Što mogu znati?, drugi u liku kritike praktičkoga uma moralnim pitanjem Što trebam činiti?, dok se treći bavi praktičko-teoretičkim pitanjem Čemu se onda (ako činim što trebam) smijem nadati? kao religijskim pitanjem, za kojim onda još samo slijedi sva dosadašnja pitanja u sebi sažimljuće Što je čovjek?, obrađeno u zadnjem Kantovu obavljenome djelu – Antropologiji u pragmatičkome pogledu (1798.).

Potvrđujući osobitost i neovisnost filozofijske teologije, pripadne filozofskomu (tzv. nižemu) fakultetu, naprama biblijskoj teologiji, pripadnoj teološkomu (tzv. višemu) fakultetu, napose zbog tadašnjih pokušaja teološke cenzure njegovih rasprava o religiji te opomene u posebnome njemu upućenome reskriptu kralja Friedricha Wilhelma II, Kant pristupa odgovaranju gornjega trećega pitanja s obzirom na opstojnost Boga i besmrtnost duše u okviru moralne teologije (prva i druga kritika) odnosno čiste umske religije (spis o religiji). Dok biblijska teologija svojom učenošću podupire povijesnu i crkvenu vjeru zasnovanu na statutima, filozofijska teologija izlaže religijsku vjeru koja je, kao čisto umska (prirodna) i moralna, jedina opća vjera, stoga svrha kojoj kao vehikli služe i kojom na koncu postati teže sve crkvene vjere.

Jednaka po materiji, a različna samo po formi od morala, religija se za Kanta već od njegove druge kritike jasno sastoji u “prepoznavanju naših dužnosti kao Božjih zapovijedi”.

U seminaru se studenti intenzivnim radom na tekstu upoznaju s ključnim temama Kantove filozofije religije uopće i Kantova spisa o religiji napose.

Osnovne tematske jedinice

1. Kanon čistoga uma kao kanon praktičke uporabe uma
2. Opstojnost Boga i besmrtnost duše kao postulati praktičkoga uma
3. Objava i um, praznovjerje, nevjera i umska vjera
4. Biblijska teologija, prosvjetiteljski naturalizam i kritička filozofijska teologija
5. Povijesna i crkvena vjera te čista religijska vjera
6. Princip zla (radikalno zlo) u ljudskoj prirodi i njegov iskon
7. Princip dobra i mogućnost obraćenja
8. Crkva, etička zajednica i kraljevstvo Božje na zemlji
9. Moral i religija, dužnosti i Božje zapovijedi
10. Kršćanstvo i kritička filozofija

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno klasični njemački idealizam.
Nastavne metode: uvodno profesorsko izlaganje, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta; nastavni materijali dostupni studentima preko Omege.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu..
Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

Literatura:

 I. Osnovna primarna literatura:

• Kant, Immanuel, Religija unutar granica pukoga uma (prev. Kiril Miladinov), Breza, Zagreb, 2012.
• izdanje njemačkoga teksta: Kant, I., Die Religion innerhalb der Grenzen der bloßen Vernunft (ur. Bettina Stangneth), Felix Meiner, Hamburg, 2003.

II. Preporučena dodatna primarna literatura:

a) Kantovi spisi

• Kant, I., Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld)
• Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld)
• Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. (prev. V. D. Sonnenfeld)
• Kant, I., Spor fakulteta (prev. Branko Despot), u: Ideja univerziteta (Kant, Schelling, Nietzsche; izabrao, preveo i predgovor napisao Branko Despot), Globus, Zagreb, 1991.

Popis Kantovih izvornih tekstova na njemačkome i poveznice na njih (preporuča se već klasično izdanje Pruske akademije znanosti u Berlinu – Akademie-Ausgabe – dostupno i u Fakultetskoj knjižnici, svezak VI za Religiju):

http://de.wikisource.org/wiki/Immanuel_Kant

Kantova djela u njemačkoj digitalnoj knjižnici Zeno.org:

http://www.zeno.org/Philosophie/M/Kant,+Immanuel

b) Tematski povezani spisi Kantovih suvremenika

• Flatt, Johann Friedrich, Briefe über den moralischen Erkenntnisgrund der Religion überhaupt, und besonders in Beziehung auf die Kantische Philosophie, Cotta, Tübingen, 1789.
• Fichte, Johann Gottlieb, Versuch einer Kritik aller Offenbarung, u: Fichtes sämmtliche Werke (ur. I. H. Fichte), sv. V, str. 11-174. (engl. prijevod: Attempt at a Critique of All Revelation, prev. Garrett Green, Cambridge University Press, New York, 2010.)
• Storr, Gottlob Christian, Annotationes quaedam theologicae ad philosophicam Kantii de religione doctrinam, Tübingen, 1793.
• [Süßkind, Friedrich Gottlieb,] D. Gottlob Christian Storr’s Bemerkungen über Kant’s philosophische Religionslehre. Aus dem Lateinischen. Nebst einigen Bemerkungen des Uebersetzers über den aus Principien der praktischen Vernunft hergeleiteten Ueberzeugungsgrund von der Möglichkeit und Wirklichkeit einer Offenbarung in Beziehung auf Fichte’s Versuch einer Critik aller Offenbarung, Cotta, Tübingen, 1794.
• [Schulze, Gottlob Ernst,] Einige Bemerkungen über Kants philosophische Religionslehre, Carl Ernst Bohn, Kiel, 1995.

III. Suvremena sekundarna literatura (izbor):

• Michalson, Gordon E. (ur.), Kant’s Religion within the Boundaries of Mere Reason. A Critical Guide, Cambridge University Press, 2014.
• Pasternack, Lawrence R., Kant on Religion within the Boundaries of Mere Reason, Routledge, London i New York, 2014.