Naziv kolegija: Filozofija povijesti – seminar: Poimanja povijesti
Nositelj/nastavnik: Red. prof. dr. sc. Lino Veljak
Suradnik u nastavi: Dr. sc. Mirko Mlakar
ECTS: Tri (boda)
Jezik: Hrvatski
Trajanje: Jedan semestar (ljetni 2015/2016.), dva sata tjedno
Status: Izborni
Oblik nastave: Seminar
Korištene metode: Participativne i interaktivne − predavanja i referati te rasprave o njima. U seminarskom dijelu, temeljenom na individualnom radu studenata/studentica u dogovoru i suradnji s mentorom, ostvaruju se elementi istraživačke nastave.
Uvjeti za upis kolegija: Nema ih.
Obveze: Toleriraju se do tri neopravdana izostanka, a očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, uključujući predstavljanje referata.
Način praćenja kvalitete nastave: Redovito pohađanje nastave i konzultacije, studentska anketa.

Cilj kolegija: Svrha seminara je da studenti/ce steknu osnovna znanja nužna za razumijevanje problema (pitanja) iz korpusa filozofije povijesti postavljenih postavljenih ponajprije u filozofa i drugih autora (teologa, povjesničara i sl.) u Srbiji u XIX. i XX. stoljeću. Upoznati s filozof(ij)skim pristupima povijesti u specifičnim prilikama jedne od zemalja jugoistočne Europe (“periferija”), studenti/ce se osposobljavaju za samostalno promišljanje historiozofskih tema uopće.

Opis kolegija: Studenti se upoznaju s jednom od filozofija (u) malih naroda − u kojoj se mnogo pisalo o filozofiji povijesti, ali uglavnom u okviru drugih tema, a tome treba dodati česte refleksije humanističkih (duhovnih) i društvenih mislilaca o povijesti, pa i o povijesnom poslanju Srba i Srbije. U seminaru će se veća pozornost posvetiti iracionalističkim pravcima, u kojima se između dvaju svjetskih ratova razvijala misao o svečovještvu, koja je, prema svemu sudeći, uz praksisovsku misao (poglavito Mihaila Markovića), zasad najprepoznatljivije specifično filozofiranje u Srbiji. Kolegij je trodijelni. Prvi je krug kratki pregled filozofije u Srbiji (s naglaskom na filozofiju povijesti); u drugome je krugu naglasak na predstavljanju razmišljanja značajnih i/ili karakterističnih predstavnika srbijanske filozofije; a u zaključni je krug uključen i komparativni pristup.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar je svojevrsna primjena ili provjera stečenih i novih kompetencija studenata/studentica na konkretnom primjeru jedne hrvatskoj susjedne filozofije, što ima i praktičnu vrijednost. U široj perspektivi, ovaj bi kolegij sa sličnim predmetima (iz sociologije, povijesti itd.) mogao (s)tvoriti studij srbologije (Serbian studies; nije srbistika), te se iskustva sa seminara mogu iskoristiti u pripremama za uvođenje izučavanja filozofija/e i u ključu zemalja/država odnosno nacija ili regija (filozofija u BiH, talijanska filozofija, filozofija u jugoistočnoj Europi itd.).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija:

• Pristupno problematiziranje te napomene o ciljevima kolegija, načinu rada i obavezama (dva sata)
• Pregled filozofije u Srbiji (sedam sati)
• Srpska srednjovjekovna (teo)filozofija i filozofija do Liceja
• Filozofija u doba Velike škole i osnivanja Univerziteta (Kraljevina Srbija)
• Racionalizmi i iracionalističke struje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
• Marksistička, analitička i ostala filozofiranja u Srbiji (FNRJ/SFRJ i SRJ)
• Predstavnici (16 sati)
  • Mihailo Vujić
  • Božidar Knežević
  • Nikolaj Velimirović
  • Dimitrije Mitrinović
  • Dimitrije Najdanović
  • Bogdan Šešić
  • Branko Pavlović
  • Nikola Milošević
  • Smilja Tartalja
  • Zoran Đinđić
  • Radomir Konstantinović

  III. Zaključci (pet sati)

  • Završna razmatranja o historiozofskim temama u Srbiji
  • Usporedbe s filozofijama u drugim zemljama i mogući smjerovi razvoja

  Literatura:

   

  1. Osnovna

  Studenti/ce se upoznaju s odabranim poglavljima iz knjiga:

  – Knežević, Božidar, Misli, 3. izd., Beograd, 1931.

  – Konstantinović, Radomir, Filosofija palanke, Beograd (više izdanja)

  – Milošević, Nikola, Ima li istorija smisla?, Priština, 1998.

  – Stojković, Andrija, Filozofija istorije kod Srba: Do 1941. godine, Beograd, 2002.

  – Šešić, Bogdan, Filozofija istorije: Smisao istorije, Novi Sad, 1986.

  – Vujić, Mihailo, Filosofski radovi, Beograd, 2003.

  – Žunjić, Slobodan, Istorija srpske filozofije, 2., dopunjeno izd., Beograd, 2014.

   

  2. Proširena

  Studenti/ce biraju barem tri cijele knjige i/ili odabrana poglavlja iz knjiga:

  – Belančić, Milorad, Evropa na Balkanu, Beograd, 1998.

  – Đinđić, Zoran, Jesen dijalektike: K. Marks i utemeljenje kritičke teorije društva, Beograd, 1987.

  – Đorđević, Radomir, Čovek, vrednosti i istorija: Izabrani spisi iz praktičke i srpske filosofije, Beograd, 2006.

  – Đurić, Mihailo, O potrebi filozofije danas: Filozofija između Istoka i Zapada, Novi Sad, 1999.

  – Istorija srpske filozofije I, prir. Irina Deretić, 2011.

  – Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju II, Beograd, 2012.

  – Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju III, Beograd, 2014.

  – Jovanović, Milivoje, Impersonalije, Beograd, 2001.

  – Kučinar, Zdravko, Iz našeg filozofskog života: Prigodni tekstovi, Beograd, 2012.

  – Marić, Ilija, Filosofska delta: Ogledi o savremenim srpskim filosofima, Beograd, 2009.

  – Mitrinović, Dimitrije, Treća sila, Čačak, 2004.

  – Najdanović, Dimitrije, Filosofija istorije Imanuela Hermana Fihtea i drugi spisi, Beograd; 2003.

  – Pavlović, Branko, Filozofski triptih, Beograd, 1998.

  – Petronijević, Branislav, Filozofija u “Gorskom vijencu” i “Luči mikrokozma”, 3., dopunjeno izd., Beograd, 1924.

  – Stojković, Andrija, Razvitak filosofije u Srba 1804- 1944., Beograd: Slovo ljubve, 1972.

  – Stojković, Andrija, Srpski narod na razmeđu Istoka i Zapada: Prilozi istoriografiji, istoriologiji i istoriozofiji, Beograd, 1999.

  – Šijaković, Bogoljub, Istorija, nasilje, teorija: Izabrani “istoriosofski” eseji, Beograd, 2012.

  – Tartalja, Smilja, Skriveni krugovi: Obnova ciklizma u filozofiji istorije, Beograd, 1976.

  – Velimirović, Nikolaj, Religija Njegoševa, Beograd, 1911.