logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofska antropologija – seminar: Čovjek i egzistencija

Naziv kolegija: Čovjek i egzistencija (seminar iz Filozofske antropologije)
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: ljetni semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju i izlaganja
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: seminarsko izlaganje ili pisani rad; redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa
 
Cilj kolegija: Cilj je kolegija sagledati čovjeka kao biće egzistencije, odnosno kao ono biće koje je, nasuprot determiniranosti vlastitom biti, u mogućnosti ovladati vlastitom egzistencijom ili je pro-izvesti. Smisao je u tome da čovjek samoga sebe omogućuje za egzistenciju, stoga on i nije ako nije sama egzistencija. Nasuprot Bogu, koji je u svojoj biti i bitku izjednačen, čovjek uvjetuje egzistenciju vlastitim naporom. Zbog toga kolegij obrađuje tri filozofa koja tematiziraju navedeni odnos, s time da dvojica i pripadaju filozofiji egzistencije koja je naglašavala krizu europske filozofije fin de sièclea te tražila izlaz u umjetnosti, volji za moći, nadčovjeku i egzistenciji. Smisao je filozofije egzistencije prevladavanje kako racionalizma i materijalizma tako i idealizma i romantizma ranijih epoha te samoutemeljenje u pojmu egzistencije koji dobija ontološku prednost pred pojmom esencije. Kolegij je, uz participativne metode rada (izlaganja, diskusije i pisane radove) zamišljan u tri dijela prema »sistemu spojenih posuda«, odnosno prikaza Schopenhauerove filozofije, potom Nietzscheove interpretacije Schopenhauera te na kraju Heideggerove interpretacije Nietzschea.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost je kolegija sagledati čovjeka kao biće egzistencije, stoga je pogodan prije svega za ontologiju i metafiziku, ali i za povijest filozofije te filozofiju politike.
Korištene metode: izlaganja i participativne metode rada.

Nastavne jedinice:

  • Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima filozofije egzistencije. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
  • Schopenhauer
  • Čovjekov svijet kao predodžba
  • Čovjekov svijet kao volja
  • Genij i estetika
  • Etika
  • Pesimizam
  • Nietzsche
  • Nietzsche o Schopenhaueru
  • Prevrednovanje moralnog sustava
  • Dekadencija
  • Europski nihilizam
  • Volja za moć i ne-volja za moć
  • Nadčovjek

III. Heidegger

    1. Heidegger o Nietzscheu
    2. Nietzscheova metafizika u pet točaka
    3. Završna rasprava o čovjeku kao biću egzistencije

A: Obvezna literatura:

      • Arthur Schopenhauer, Svet kao volja i predstava, Beograd 1981./1984.
      • Arthur Schopenhauer, O geniju, Cid-Nova. Zagreb 2012.
      • Friedrich Nietzsche, Volja za moć, Zagreb 1988.
      • Friedrich Nietzsche, Sumrak idola, Zagreb 2004 (str. 3 – 89)
      • Friedrich Nietzsche, Ljudsko, odviše ljudsko I, Demetra. Zagreb 2012 (II. dio)
      • Friedrich Nietzsche, Schopenhauer kao odgajatelj, Matica Hrvatska. Zagreb 2003.
      • Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zratustra, Moderna vremena. Zagreb 2001.
      • Martin Heidegger, Nietzscheova metafyzika, Zagreb 1994.

B: Sekundarna (pomoćna) literatura

      • Cioran, Emile Volja k nemoći, Zagreb 1995.
      • Fink, Eugen, Nietzscheova filozofija, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1981.
      • Jelkić, Vladimir, Nietzsche: Povratak vlastitosti, Zagreb 2001.
      • Vranić, Šime (ur.), Uvod u Nietzschea, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1980.
      • Santini, Maksim (ur), Šopenhauer i savremena misao. Bratstvo-jedinstvo, Novi sad. 1990.
      • Heidegger, Martin, Niče sv, I. i II., Fedon. Beograd 2009.
      • Lozar, Janko, Nietzsche and Heidegger, Synthesis philosophica, 23(2008)1, str. 121-133.

(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48788)

      • Lossi, Annamaria, “Od ničega naprijed”: razmišljanja na tragu Nietzscheova razumijevanja nihilizma, Prolegomena 8(2009)1, str. 79-92

       (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61021)