Naziv kolegija: Seminar iz filozofije povijesti: O sreći i nesreći u povijesti (izborni seminar, I. – IV. god.)
Nositelj/nastavnici: Doc. dr. sc. Marija Selak
Status: Izborni
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno
ECTS: 3 boda
Oblik nastave: Seminar
Korištene metode: Seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada.

Obveze: Jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: U sklopu seminara sustavno će se promotriti razmišljanja o svjetskoj povijesti Jacoba Burckhardta. U tom smislu uvodno će se izložiti razvoj filozofije povijesti kao filozofske discipline u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu, sa svrhom kontekstualizacije Burckardtove filozofije. Na tom tragu otvorit će se pitanje osposobljenosti 19. stoljeća za proučavanje povijesti na način na koji ga Burckhardt postavlja, ali i u sklopu suvremenih razmatranja. Nadalje, u fokusu će biti odnos „triju mogućnosti“: države, religije i kulture te okolnosti u kojima se one međusobno o(ne)mogućuju. Posebna pažnja bit će posvećena promišljanju povijesnih kriza te odnosa pojedinca i općenitosti. U završnom dijelu seminara razmotrit će se ravnoteža sreće i nesreće u svjetskoj povijesti te će se sagledati utemeljenost raznovrsnih interpretacija povijesnih događaja u svrhu razvijanja filozofsko-povijesnih sustava, jednako kao i opravdanost Burckhardtova negiranja filozofije povijesti.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar nadopunjuje kurikulum studija filozofije kritičkim promišljanjem Burckhardtove filozofije povijesti te aktualnim razmatranjem odnosa kulture, države i religije, na tragu Burckhardtova orginalnog doprinosa navedenoj problematici.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima seminara, načinu rada i preuzimanju seminarskih obaveza. Kratak opis osnovne ideje i svrhe seminara s obzirom na naslov kolegija.

2. Filozofija povijesti u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu: temeljni modeli filozofijsko-povijesnih objašnjenja: linearni, ciklički, konstelacijski.
3. Osposobljenost 19. stoljeća za proučavanje povijesti.

4. Država kao prva od tri mogućnosti
5. Religija kao druga od tri mogućnosti.
6. Kultura kao treća od tri mogućnosti.

7. Kultura uvjetovana državom i kultura uvjetovana religijom.
8. Država uvjetovana religijom i država uvjetovana kulturom.
9. Religija uvjetovana državom i religija uvjetovana kulturom.

10. Povijesne krize.
11. Pojedinac i općenitost.
12. O sreći i nesreći u svjetskoj povijesti.
13. Burckhardtovo negiranje filozofije povijesti.

14. Završna rasprava i evaluacija

Literatura

A. Primarna literatura

– Jacob Burckhardt, Razmišljanja o svjetskoj povijesti, Zagerb: Prosvjeta, 1999.

– Karl Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: „August Cesarec“; Svjetlost: Sarajevo, 1990.

B. Sekundarna literatura

– G. W. F. Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.

– Vladimir Filipović, Klasični njemački idealizam, Zagreb: Matica hrvatska, 1962.

– Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.

– Ante Pažanin, Um i povijest, Zagreb: Hrvatski filozofsko društvo, 1992.

– Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2004.

– Predrag Vranicki, Filozofija historije (I.-III.), Zagreb: Golden marketing, 2003.

– Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji, Zagreb: Prosvjeta, 1997.