Naziv kolegija: Etika (opći predmet)

Nositelj/izvođač: dr. sc. Hrvoje Jurić, izv. prof.
Status kolegija: izborni (namijenjen studentima koji ne studiraju filozofiju)
Trajanje kolegija: 1 semestar, 4 sata tjedno
ECTS bodovi: 6 bodova

Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: predavanja sa seminarskim izlaganjima i raspravama
Metode rada: predavanja, seminarska izlaganja, rasprave
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Cilj kolegija je da studentima pruži orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, da ih uputi u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi, te da etičke probleme i teorije osvijetli u kontekstu pojedinih problemskih područja i disciplina.

Ispit: Usmeni ispit. Za ispit je potrebno pripremiti jednu knjigu s popisa priručnika, pregleda i djela uvodnog karaktera, jednu knjigu s popisa temeljnih djela, te jednu knjigu s popisa dopunske literature. Uvjet za pristup ispitu je redovito pohađanje nastave i jedan usmeno izloženi ili pisani seminarski rad tijekom semestra.

Sadržaj:

• Pojmovi morala i etike. Odnos između morala i etike. Različita shvaćanja i podjele etike. Deskriptivna i normativna etika. Kratki pregled povijesti etike kao filozofijske discipline.
• Psihologija morala: dubinska psihologija (psihoanaliza), kognitivna teorija učenja, genetički strukturalizam.
• Priroda i kultura, uzgoj i odgoj. Moral i odgoj, etika i pedagogija. Moralni odgoj. Filozofija odgoja.
• Sociologija morala.
• Predpovijest etike kao filozofijske discipline. Etički momenti u predsokratovskoj filozofiji.
• Sokrat. Sokratovske škole. Platon.
• Aristotel. Tradicija aristotelizma i moderna rehabilitacija Aristotelove praktične filozofije.
• Seminarska rasprava: Aristotel, Nikomahova etika.
• Epikur i tradicija epikurejstva.
• Stoicizam (stari, srednji i novi/rimski stoicizam).
• Etika u razdoblju patristike i skolastike. Aurelije Augustin. Toma Akvinski. Kršćanska etika.
• Empirizam i racionalizam. Thomas Hobbes. René Descartes. Benedikt de Spinoza.
• Prosvjetiteljstvo i kritika prosvjetiteljstva. Jean Jacques Rousseau.
• Immanuel Kant.
• Seminarska rasprava: Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma.
• Utilitarizam. Jeremy Bentham. John Stuart Mill. Suvremena utilitaristička etika.
• Karl Marx. Marksizam i etika.
• Friedrich Nietzsche.
• Glavne tendencije, koncepcije i pravci u suvremenoj etici
• Etika i politika.
• Etika i mediji.
• Bioetika. Biomedicinski i ekološki aspekti bioetičke rasprave. Integrativna bioetika.
• Seminarska rasprava o bioetici (1): pobačaj i eutanazija.
• Seminarska rasprava o bioetici (2): moralni status i prava ne-ljudskih životinja.

Literatura:

Priručnici, pregledi i djela uvodnog karaktera
(1 knjiga po izboru)

• Čehok, Ivan; Koprek, Ivan (ur., 1996): Etika – priručnik jedne discipline. Zagreb: Školska knjiga.
• Frankena, William K. (1998): Etika. Zagreb: KruZak.
• Jodl, Friedrich (1975): Istorija etike kao filozofske nauke (I-II). Sarajevo: Veselin Masleša.
• Kangrga, Milan (2004): Etika – osnovni problem i pravci. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
• Perović, Milenko A. (2013): Filozofija morala. Novi Sad: Cenzura.
• Tugendhat, Ernst (2003): Predavanja o etici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

(S obzirom na priručnike, preglede i djela uvodnog karaktera, u obzir dolaze i druge knjige, uz prethodni dogovor s nastavnikom.)

Temeljna djela
(1 knjiga po izboru)

• Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
• Aristotel (1992): Nikomahova etika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Aurelije Augustin (1998): O slobodi volje. Zagreb: Demetra.
• Spinoza, Baruch de (2000): Etika. Zagreb: Demetra.
• Rousseau, Jean-Jacques (1978): Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor. Zagreb: Školska knjiga.
• Kant, Immanuel (1990): Kritika praktičkog uma. Zagreb: Naprijed.
• Hegel, G. W. F. (1989): Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Mill, John Stuart (1960): Utilitarizam. Beograd: Kultura.
• Nietzsche, Friedrich (1990): Genealogija morala. Beograd: Grafos.

Dopunska literatura
(1 knjiga po izboru)

• Arendt, Hannah (1991): Vita activa. Zagreb: August Cesarec.
• Aristotel (1992): Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Bauman, Zygmunt (2009): Postmoderna etika. Zagreb: AGM.
• Cifrić, Ivan (1989): Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.
• Čović, Ante (2004): Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena.
• Đurić, Miloš N. (1987): Istorija helenske etike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Epikur (1959): Osnovne misli / Poslanica Herodotu / Poslanica Menekeju. Beograd: Kultura.
• Freud, Sigmund (1984): Nelagodnost u kulturi, u: Sigmund Freud, Iz kulture i umetnosti, Novi Sad: Matica srpska.
• Fromm, Erich (1980): Čovjek za sebe. Zagreb: Naprijed.
• Hartmann, Nicolai (2003): Etika. Zagreb: Naklada Ljevak.
• Himanen, Pekka (2002): Hakerska etika i duh informacijskog doba. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Hösle, Vittorio (1996): Filozofija ekološke krize. Zagreb: Matica hrvatska.
• Illich, Ivan (1972): Dole škole. Beograd: Duga.
• Jaspers, Karl (2006): Pitanje krivnje. Zagreb: AGM.
• Jonas, Hans (1990): Princip odgovornost. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Jurić, Hrvoje (2010): Etika odgovornosti Hansa Jonasa. Zagreb: Pergamena.
• Kangrga, Milan (1980): Etički problem u djelu Karla Marxa. Beograd: Nolit.
• Kangrga, Milan (1989): Etika ili revolucija. Zagreb: Naprijed.
• Kant, Immanuel (1999): Metafizika ćudoređa. Zagreb: Matica hrvatska.
• Kant, Immanuel (2016): Utemeljenje metafizike ćudoređa. Zagreb: KruZak.
• Klein, Melanie (1983): Zavist i zahvalnost. Zagreb: Naprijed.
• Krznar, Tomislav (2011): Znanje i destrukcija. Zagreb: Pergamena, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
• Krznar, Tomislav (ur., 2013): Čovjek i priroda. Zagreb: Pergamena.
• Ledić, Jasminka (1999): Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
• Legrand, Louis (1995): Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa.
• MacIntyre, Alasdair (2002): Za vrlinom. Zagreb: KruZak.
• Matulić, Tonči (2001): Bioetika. Zagreb: Glas Koncila.
• Mead, George Herbert (2003): Um, osoba i društvo sa stajališta socijalnog biheviorista. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Moore, G. E. (2009): Principia ethica. Zagreb: KruZak.
• Morin, Edgar (2002): Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa.
• Nietzsche, Friedrich (2002): S onu stranu dobra i zla. Zagreb: AGM.
• Pažanin, Ante (2001): Etika i politika. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
• Pharo, Patrick (2005): Sociologija morala. Zagreb: Masmedia.
• Piaget, Jean; Inhelder, Bärbel (1990): Psihologija deteta. Novi Sad, Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
• Potter, Van Rensselaer (2007): Bioetika – most prema budućnosti. Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci et al.
• Primorac, Igor (2001): Filozofija na djelu. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
• Primorac, Igor (2006): Etika na djelu. Zagreb: KruZak.
• Rinčić, Iva; Muzur, Amir (2012): Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena.
• Rousseau, Jean-Jacques (1989): Emil ili O vaspitanju. Valjevo, Beograd: Estetika.
• Schopenhauer, Arthur (1990): O temelju morala. Novi Sad: Bratstvo-jedinstvo.
• Selak, Marija (2013): Ljudska priroda i nova epoha. Zagreb: Naklada Breza.
• Seneka, Lucije Anej (1986): Rasprava o blaženom životu i odabrana pisma Luciliju. Beograd: Grafos.
• Singer, Peter (1998): Oslobođenje životinja. Zagreb: Ibis grafika.
• Singer, Peter (2003): Praktična etika. Zagreb: KruZak.
• Toma Akvinski (1990): Izbor iz djela (I-II). Zagreb: Naprijed.
• Visković, Nikola (2001): Stablo i čovjek. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
• Visković, Nikola (2009): Kulturna zoologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Vuk-Pavlović, Pavao (1996): Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Waal, Frans de (2001): Prirodno dobri. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Weber Max (1989): Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: Veselin Masleša, Svjetlost.

(S obzirom na dopunsku literaturu, u obzir dolaze i druge knjige, uz prethodni dogovor s nastavnikom.)