Naziv predmeta: Socijalna filozofija (ISVU: 51256)
Nositeljica/izvođačica kolegija: doc. dr. Ankica Čakardić
Status: obavezan predmet
Trajanje: nastava se odvija u prvom semestru (4 sata tjedno)
Oblici nastave: uvodna izlaganja i dijaloška nastava
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost razumijevanja nastavne građe na engleskom jeziku)
ECTS: 6 bodova
Uvjeti za upis kolegija: upisan 3. semestar studija

Opis: Kolegij razmatra problemsko-historijski pregled pretpostavki nastanka društva, specifično određenje pojmovnosti društva i njegovo razlikovanje od države, kako se ono nagoviješta u Hobbesa, provodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, specificira u Kanta i Hegela te se u raznim filozofemima razvija do danas. Društveni odnosi bitno oblikuju koncepciju političkog mišljenja, do te mjere da analiza cjeline neke teorijske studije mora uključiti i ona pitanja koja se referiraju na političku svrhu studije, knjige, teze ili ideje. Upravo će ta intelektualno-historijska pitanja biti u fokusu predavanja. Centralne teme predmeta bit će: izvori liberalizma i posjedničkog individualizma, društveno-ugovorna metoda, „tranzicija“ feudalizma u kapitalizam i polazišne točke modernističkog projekta. Predavanja ćemo sistematizirati u sljedećih 5 točaka:

1. politika je prije svega praktički posao uronjen u svakodnevni život, zaokupljen odnosima pojedinaca i društvenih grupa koji djeluju u javnom prostoru kako bi opstali i, uobičajeno govoreći, realizirali vlastite prednosti često označene u terminima javnog interesa ili “zajedničkog” dobra;
2. klasična politička teorija je tijesno povezana s praktičkim društveno-historijskim kontekstom u kojem je koncipirana;
3. svaki klasični tekst političke teorije, između ostaloga, važan je odraz vremena u kojem nastaje i govori nam mnogo o prirodi nekog specifičnog društva;
4. klasični tekst političke teorije nastaje u okviru nekih društvenih odnosa i u analizi kojom mu pristupamo možemo istraživati i poziciju koju teoretičar brani i kojom se predstavlja nudeći rješenja za neki društveni sukob vremena u kojem živi;
5. klasični rad iz područja političke teorije mahom je ideološki, i to stoga jer se njegov ključni dio sastoji od društveno-političkih prijedloga i uputa – teorijski utemeljenih argumentacijama iz područja prirodnih znanosti, religije, teologije, metafizike, epistemologije, psihologije, etike itd. – koje su isključivo u interesu određene društvene grupe ili klase, a protiv neke druge.

Cilj kolegija: Historijsko-materijalistička analiza društva i države. Jedini uputni način da istražimo ideju određene klasične političke teorije ili poziciju nekog individualnog teoretičara sastoji se iz predanog pokušaja da razjasnimo motive i humanističke ideale teorije ne kao zasebne i iz svakodnevlja izdvojene principe, već kao elementarne čestice uronjene u konkretne socijalne i proizvodne odnose. Stoga su nam analize ekonomije i politike kao aspekata društva u kojem teoretičar živi, misli i piše nužne u detaljnom poimanju sadržaja i smisla nekog stava, ideje ili teorije. Analiza klasne podjele i postojeće strukture društva, religijski kontekst, odnos statusa i klase i njihove veze s državom i upravom, kao i aktualne škole mišljenja i teme kojima se teoretičari bave ili one koje namjerno zaobilaze ključni su parametri u preciznom određivanju materijalnih i historijskih motiva konkretnih političkih teorija. U konačnici postavljamo i pitanje imaju li intelektualni sukobi konkretne socijalne razloge i jesu li oni rezultat afirmacije neke klasne pozicije ili, uzevši šire, restauracije postojećih klasnih odnosa?

Korištene metode: uvodna izlaganja i dijaloška nastava.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, 3 kolokvija, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.

Provjera znanja: nužno je osobno doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije samoga prijavljivanja ispita (najkasnije tri tjedna prije prijave ispita) dogovorila literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi koja se sastoji iz dva dijela: obvezna 7 naslova i izborna 4 naslova. (Popis literature i ostale ispitne propozicije pogledati u Općem opisu predmeta.).

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi, uspješno polaganje kolokvija i sudjelovanje u raspravi.

Sadržaj kolegija:

1. Uvodne napomene o ciljevima seminara, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline
2. Socijalna historija: Neal Wood i Ellen Meiksins Wood
3. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
4. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba
5. Karl Marx: historijski materijalizam
6. Karl Marx: društvo i proizvodni odnosi
7. Michel Foucault: društvo i struktura
8. Louis Althusser: Ideologija i ideološki aparati države
9. Niccolo Machiavelli: analiza Antonija Gramscija
10. Jean Bodin: suverenitet i upravljanje
11. Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam
12. Thomas Hobbes: posjednički individualizam
13. John Locke: teorija vlasništva
14. John Locke: agrarni kapitalizam
15. Zaključno izlaganje i diskusija

Obavezna literatura (izbor iz), bilo koje izdanje:

• Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Kapital 1
• Michel Foucault, Volja za znanjem
• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države
• Niccolò Machiavelli, Vladar
• Antonio Gramsci, Problemi revolucije. Intelektualci i revolucija, BIGZ, Beograd.
• Jean Bodin, Šest knjiga o republici
• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi

Dopunska literatura:

• Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property, Verso, London/New York, 2012.
• Ellen Meiksins Wood, The Pristine Culture of Capitalism, Verso, London/New York, 1992.
• Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View, Verso, London/New York 2002.
• Ellen Meiksins Wood, “Radicalism, Capitalism and Historical Contexts: Not Only a Reply to Richard Ashcraft on John Locke” (pdf)
• Ellen Meiksins Wood, Democracy Against Capitalism. Renewing Historical Materialism, CUP, Cambridge 2000.
• Ellen Meiksins Wood i Neal Wood, A Trumpet of Sedition, Political Theory and the Rise of Capitalism, 1509-1688, NYUP, New York 1997.
• Ellen Meiksins Wood, Citizens to Lords. A Social History of Western Political Thought. From Antiquity to the Middle Ages, Verso, London/New York 2008.
• Neal Wood, “Baconian Character of Locke’s ‘Essay'” (pdf)
• Maurice Dobb, Studies in the Development of Capitalism, Routledge and Paul Kegan, London 1950.
• Robert Brenner, “Agrarian class structure and economic development in pre-industrial Europe” (pdf)
• Vivek Chibber, Postcolonial Theory and the Specter of Capital, Verso, London/New York 2013.
• Perry Anderson, Passages from Antiquity to Feudalism, NLB, London 1974.
• Georges Lefebvre, The French Revolution. From its origins to 1793, Routledge. London/New York 2001.
• Geoff Kennedy, “Capitalism, contextualisation and the political theory of possessive individualism”
• B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma, Naklada CDD, Zagreb 1981.
• Džon Lok (John Locke), „Pismo o toleranciji“, u: Dve rasprave o vladi.
• Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm
• Ishay Landa, The Apprentice’s Sorcerer, Haymarket Books, 2012.
• Sheldon S. Wolin, Politics and Vison, PUP, Princeton/Oxford, 2004.
• David Hume, Political Essays, ur. K. Haakonssen, CUP, Cambridge, 1994.