Naziv predmeta: Akademsko pisanje

Šifra kolegija: 265681

Nositelj predmeta: doc. dr. sc. Luka Perušić

Izvoditelj kolegija: doc. dr. sc. Luka Perušić

Trajanje kolegija: 1 (zimski) semestar, 2 sata tjedno.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda.

Jezik izvođenja nastave: hrvatski.

Status kolegija: obvezni.

Oblik nastave: predavanje, seminar

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa.

Nastavne metode: interaktivna predavanja, usmene vježbe, demonstracije, domaće zadaće, pojedinačne i grupne konzultacije.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, nastavne pripreme.

Način provjere znanja: ocjenska evaluacija seminarskoga rada.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija.

Opis kolegija: Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja i vještina za čitanje, proučavanje, pripremanje i pisanje znanstvenih istraživanja te upoznavanje s posebnostima filozofijskog pristupa unutar općeg okvira akademske komunikacije i diseminacije.

Uloga kolegija: Uspješno polaganje kolegija olakšat će izvršavanje predmetnih obveza na prijediplomskom studiju, posebice na seminarima, poboljšati konačne rezultate studentskog rada te ojačati opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom.

Sadržaj susreta:

1. Znanstvena informacija i oblici komunikacije u akademskoj zajednici.
2. Norme akademskog stila i jezični standard obraćanja.
3. Vrste znanstvenih djela i uloga akademskih radova u studijskom programu.
4. Osnovna struktura pripreme i pisanja akademskog rada.
5. Odabir istraživačkog područja, teme, problema, cilja, pitanja, teze i pristupa.
6. Izvori znanstvene informacije, pretraživanje, hijerarhija važnosti izvora i tipologija korpusa znanja.
7. Kritičko čitanje, uočavanje argumenata i podataka, te strategije bilježenja, s posebnim smjernicama za filozofijska djela.
8. Oblikovne sastavnice pisanog akademskog rada i temeljna kompozicija formalnih, sadržajnih i referentnih elemenata.
9. Struktura sadržaja pisanog akademskog rada, oblikovanje odlomaka i upravljanje stilom.
10. Oblikovanje i usustavljivanje tvrdnji, argumenata i podataka I.
11. Oblikovanje i usustavljivanje tvrdnji, argumenata i podataka II.
12. Citiranje, sažimanje, parafraziranje, te navođenje i popisivanje izvora (referiranje) – razlozi, dobre prakse i stilovi.
13. Akademska čestitost i problem prisvajanja tuđeg djela.
14. Kritičko samovrednovanje vlastitog djela i procesa pisanja.
15. Objavljivanje pisanog akademskog rada i priopćavanje rezultata.

Popis literature:

Obvezna

• Vanja Pupavac, Akademsko pisanje, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet – Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini – Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2021.

Izborna

• Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2002.
• Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Lada Badurina, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb 2013.
• Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb 2007.
• Ranko Matasović (ur.), Etimološki rječnik hrvatskog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016. – 2020.
• Nives Opačić, Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude, 2. prošireno izdanje, Znanje, Zagreb 2015.
• Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Naklada Ljevak, Zagreb 2011.
• Luca Malatesti, Ana Gavran Miloš, Filip Čeč, Filozofsko pisanje bez filozofiranja, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2015.
• Lewis Vaughn, Writing Philosophy. A Student’s Guide to Writing Philosophy Essays, Oxford University Press, New York – Oxford 2006.
• Phyllis Creme, Mary R. Lea, Writing at University, Open University Press, Berkshire 2008.
• Milica Gačić, Pisanje u znanosti i struci, Narodne novine, Zagreb 2017.
• Hilary Glasman-Deal, Science Research Writing. For Non-Native Speakers of English, Imperial College Press, London 2010.
• Aloysius P. Martinich, Philosophical Writing. An Introduction, Wiley Blackwell, Chicester 2016.