Marija Glasnović Kametnović rođena je u Nišu, 19. 4. 1988. godine. Završila je osnovne akademske studije na Filozofskom fakultetu u Nišu 2012. godine na odsjeku za filozofiju i diplomirala s tezom Da li je moguća teleološka suspenzija etičkog? Diplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odsjeku za filozofiju 2015. i obranila magistarski rad na temu: Fenomen strepnje u Hajdegerovoj i Kjerkegorovoj filozofiji.  Doktorsku disertaciju Da li je Kjerkegor volicionista? Preispitivanje Kjerkegorovog shvatanja verovanja, sumnje i vere obranila je u Beogradu, 2022. godine

Radila je kao nastavnik filozofije u srednjoj tehničkoj školi »12. februar« u Nišu 2016. godine i u građevinskoj tehničkoj školi »Neimar« u Nišu, u periodu od 2016. do 2017. godine. Zvanje docenta stekla je 2024. godine i od tada je angažirana kao predavačica na Filozofskom fakultetu u Nišu na predmetima Istorija savremene filozofije 1 i Ontologija 2.

Teme kojima se pretežno bavi su mogućnost prevladavanja subjekt–objekt referentnog okvira iz vizure egzistencijalističke ontologije, problem odnosa vjerovanja (sumnje) i volje, fenomenologija emocija, kao i mogućnost zasnivanja psihijatrije kroz egzistencijalističku fenomenologiju. 

U utorak, 17. ožujka 2026. godine u 11.45 h (predavaonica A101) održat će predavanje pod naslovom »Kierkegaardovo razumijevanje subjektivnosti«.

Analizu Kierkegaardovog razumijevanja subjektivnosti organizirat ćemo oko razlike koju je uveo Myron B. Penner. Naime, Penner upozorava da Kierkegaard koristi pojam subjektivnosti na dva načina – konstitucionalni i refleksivni (dinamički). U prvom dijelu predavanja bavit ćemo se konstitucionalnim aspektom subjektivnosti, za koji Penner kaže da »referira na prirodu i konstituciju subjekta kao takvog«, a time »predstavlja stanje koje se može opisati, koje se odnosi na to kako čovjek jest (ili treba biti)« (Penner, 1999:75). Konstitucionalni smisao subjektivnosti se, dalje, odnosi na strukturu subjektivnosti (kontradikcija ili sinteza), način bivstvovanja čovjeka (egzistencija) i zadatak koji postavlja egzistencija (koji proizlazi iz samog načina bivstvovanja). S druge strane, refleksivna subjektivnost se »odnosi na aktivnost koju čovjek mora poduzeti: Kierkegaard nas poziva da postanemo subjektivni, intenziviramo unutrašnjost i probudimo strast“ (Penner, 1999:76). Stoga, u okviru izlaganja o refleksivnom, odnosno, dinamičkom aspektu subjektivnosti, probat ćemo odgovoriti na pitanje – kako se postaje Individua?

U srijedu, 18. ožujka 2026. godine u 11.00 h (predavaonica A128) održat će predavanje pod naslovom »Kierkegaardov pojam subjektivne istine«.

Obavještavamo studentice i studente da se predavanje iz kolegija Povijest filozofije VI, koje bi se trebalo održati u ponedjeljak 2. ožujka 2026., odgađa zbog službene spriječenosti prof. Mikecina.

Obavještavamo studentice i studente da će se kolegij Filozofija uma, koji se u ljetnom semestru akad. godine 2025. / 2026. održava srijedom u 11:00 h, izvoditi u dvorani A128 umjesto u A101.

Obavještavamo studentice i studente da će kolegij »Čitati Darwina: Epistemologija i evolucija – seminar« započeti s nastavom 2. ožujka 2026. godine.

Obavještavamo studentice i studente da će izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić započeti s nastavom 2. ožujka 2026. godine.

Podsjećamo studente diplomskog studija da je sinopsis diplomskoga rada potrebno predati tijekom nominalnog trajanja diplomskog studija, a najkasnije do 1. travnja, bez obzira na planirani termin obrane. Sinopsis prethodno mora biti odobren od strane izabranog mentora. Budući da na Odsjeku trenutno nema tajnika/tajnice, sinopsis se predaje mentoru/mentorici koji ga prosljeđuje za dnevni red sljedeće sjednice Odsjeka, a najkasnije za sjednicu Odsjeka u travnju. Potrebni obrasci dostupni su na poveznici: https://filoz.ffzg.unizg.hr/studenti-diplomskogdodiplomskog-studija-filozofije/

Sukladno planu reformiranog studija, podsjećamo studente/studentice reformiranog dvopredmetnog studija filozofije koji studij planiraju nastaviti na diplomskom nastavničkom smjeru na potrebu da tijekom prijediplomskog studija upišu i polože tri kolegija temeljnih nastavničkih kompetencija (kolegiji Didaktika, Opća pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, PEDIPSI). Kolegiji se održavaju u svakom semestru, a studenti sami biraju kada će ih tijekom prijediplomskog studija odslušati. Svaki od njih donosi 4 ECTS-a, a biraju se iz fakultetske izbornosti. Kolegiji se izvode u okviru Centra za obrazovanje nastavnika i nisu pod organizacijom odsjeka.

Ispit iz Uvoda u filozofiju u ispitnom roku 16. 2. 2026. održat će se prema sljedećem rasporedu:

10.00 – 11.00 – Matija Jelena Bezer, Anja Brščić, Leon Lovrinović, Lucija Barišić, Jere Bekavac

11.00 – 12.00 – Lucija Bekavac, Andrej Beus, Ante Dominik Brko, Vanja Budimčević, Paula Čoklo

12.00 – 13.00 – Sara Dekalić, Mislav Herceg, Ivan Kokot, Đivo Kovačić, Dinko Lažeta

13.00 – 14.00 – Matej Leskovar, Lana Markan, Filip Mioč

14.00 – 15.00 – Pauza

15.00 – 16.00 – Marijeta Munivrana, Bruno Orel, Karla Palata, Lina Pleše, Brigita Požega

16.00 – 17.00 – Divna Puhmajer, Karlo Radica, Lara Stepanić, Dora Štefanić, Martina Štifanić,

17.00 – 18.00 – Stribor Trbojević, Roman Tučkar Peh, Ivana Vuzem, Lana Zorković

Sve studentice i svi studenti 2. godine reformiranoga studija Filozofije koji nisu uspjeli upisati ljetni semestar izravno preko sustava, bit će ručno upisani. Također, svima će biti odobrena molba upisa predmeta ili seminara preko kvote.

Pozivao sve zainteresirane da se prijave na ljetnu školu “What Is Life? – Scientific and Philosophical Perspectives”, koja će se održati od 31. kolovoza do 4. rujna 2026. u sklopu službenog programa Inter-University Centre (IUC) Dubrovnik te kao nastavak projekta Europski kolokvij filozofije biologije “EUPhilBio”.

Uvjet je za prijavu završen diplomski studij iz prirodnih znanosti (biologija, kemija, fizika), humanističkih znanosti (filozofija, povijest znanosti) ili formalnih znanosti (matematika, logika). Također, prijavitelji mogu biti doktorandi u istim akademskim područjima ili poslijedoktorandi, uz uvjet da imaju najmanje jednu znanstvenu publikaciju iz područja poput abiogeneze, darvinističke kemije, dinamike replikatora, egzobiologije i astrobiologije, sintetske biologije i ksenobiologije te biologije sustava.

Prijave na ovom linku.