logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Obavijesti

Natječaj za upis na Doktorski studij “Filozofija”

23/03/2026

Obavještavamo sve zainteresirane da je objavljen natječaj za upis u Doktorski studij “Filozofija” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2026./2027.

Natječaj za upis kandidata i kandidatkinja otvoren je do 31. 5. 2026., a podrobnije informacije mogu se pronaći ovdje:

https://web2020.ffzg.unizg.hr/pds/

Ako imate pitanja o tome, obratite se prof. dr. sc. Hrvoju Juriću, voditelju Doktorskog studija “Filozofija”, na e-mail adresu: hjuric@m.ffzg.hr.

Drugi krug natječaja za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2026.

23/03/2026

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je drugi krug natječaja za sufinanciranje studentskih projekata za kalendarsku godinu 2026, budući da u prvom krugu natječaja nisu dodijeljena sva predviđena sredstva. Preostali je iznos koji će se dodijeliti u drugom krugu 9.884,31 EUR.

Detaljne informacije o natječaju dostupne su ovdje.

Nastupno predavanje dr. sc. Alena Sućeske

20/03/2026

Pozivamo sve zainteresirane na nastupno predavanje dr. sc. Alena Sućeske pod naslovom »Politička imaginacija i sloboda«, koje će se održati u srijedu, 25. ožujka, u 14 sati u dvorani A106.

Predavanje će se održati pred nastavnicima i studentima te stručnim povjerenstvom u vezi s izborom na znanstveno-nastavno radno mjesto docenta, za područje humanističkih znanosti, polje Filozofija, grana Filozofija politike na Odsjeku za filozofiju.

Stručno povjerenstvo čine:
  • prof. dr. sc. Ankica Čakardić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
  • izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
  • prof. dr. sc. Zdravko Kobe, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta

Poziv na gostujuća predavanja doc. dr. sc. Marije Glasnović Kamenović (Niš) u okviru programa razmjene CEEPUS

13/03/2026

Marija Glasnović Kamenović rođena je u Nišu, 19. 4. 1988. godine. Završila je osnovne akademske studije na Filozofskom fakultetu u Nišu 2012. godine na odsjeku za filozofiju i diplomirala s tezom Da li je moguća teleološka suspenzija etičkog? Diplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na odsjeku za filozofiju 2015. i obranila magistarski rad na temu: Fenomen strepnje u Hajdegerovoj i Kjerkegorovoj filozofiji.  Doktorsku disertaciju Da li je Kjerkegor volicionista? Preispitivanje Kjerkegorovog shvatanja verovanja, sumnje i vere obranila je u Beogradu, 2022. godine

Radila je kao nastavnik filozofije u srednjoj tehničkoj školi »12. februar« u Nišu 2016. godine i u građevinskoj tehničkoj školi »Neimar« u Nišu, u periodu od 2016. do 2017. godine. Zvanje docenta stekla je 2024. godine i od tada je angažirana kao predavačica na Filozofskom fakultetu u Nišu na predmetima Istorija savremene filozofije 1 i Ontologija 2.

Teme kojima se pretežno bavi su mogućnost prevladavanja subjekt–objekt referentnog okvira iz vizure egzistencijalističke ontologije, problem odnosa vjerovanja (sumnje) i volje, fenomenologija emocija, kao i mogućnost zasnivanja psihijatrije kroz egzistencijalističku fenomenologiju. 

 

U utorak, 17. ožujka 2026. godine u 11.45 h (predavaonica A101) održat će predavanje pod naslovom »Kierkegaardovo razumijevanje subjektivnosti«.

Analizu Kierkegaardovog razumijevanja subjektivnosti organizirat ćemo oko razlike koju je uveo Myron B. Penner. Naime, Penner upozorava da Kierkegaard koristi pojam subjektivnosti na dva načina – konstitucionalni i refleksivni (dinamički). U prvom dijelu predavanja bavit ćemo se konstitucionalnim aspektom subjektivnosti, za koji Penner kaže da »referira na prirodu i konstituciju subjekta kao takvog«, a time »predstavlja stanje koje se može opisati, koje se odnosi na to kako čovjek jest (ili treba biti)« (Penner, 1999:75). Konstitucionalni smisao subjektivnosti se, dalje, odnosi na strukturu subjektivnosti (kontradikcija ili sinteza), način bivstvovanja čovjeka (egzistencija) i zadatak koji postavlja egzistencija (koji proizlazi iz samog načina bivstvovanja). S druge strane, refleksivna subjektivnost se »odnosi na aktivnost koju čovjek mora poduzeti: Kierkegaard nas poziva da postanemo subjektivni, intenziviramo unutrašnjost i probudimo strast“ (Penner, 1999:76). Stoga, u okviru izlaganja o refleksivnom, odnosno, dinamičkom aspektu subjektivnosti, probat ćemo odgovoriti na pitanje – kako se postaje Individua?

U srijedu, 18. ožujka 2026. godine u 11.00 h (predavaonica A128) održat će predavanje pod naslovom »Kierkegaardov pojam subjektivne istine«.

U ovom predavanju, skoncentrirat ćemo se na ispitivanje Kierkegaardovih epistemoloških stavova, te ćemo probati najprije pronaći razliku između subjektivne i objektivne istine. Također, pokušat ćemo razotkriti smisao ostalih srodnih pojmova koji su zasnovani na ovom dualitetu, a koji uključuju pojmove subjektivnog i objektivnog stava, subjektivne i objektivne refleksije, te subjektivnog i objektivnog znanja. Probat ćemo pokazati da Kierkegaardovo isticanje značaja subjektivne istine, kao i nalog koji ostavlja čitaocu – treba pronaći istinu za koju će živjeti – ne vodi u površni subjektivizam niti implicira odbacivanje naučnog i spekulativno-filozofskog znanja. Također, vidjet ćemo da Kierkegaardova epistemološka analiza vodi u produbljeno shvaćanje istine kao korespondencije, koje zahtijeva da se, osim pitanja mogućnosti podudaranja mišljenja i bivstvovanja, otvore i pitanja ontološkog statusa subjekta spoznaje, domena bivstvovanja na koje se mišljenje odnosi (realno/idealno), kao i da se otvori problem epistemičkog interesa subjekta spoznaje, te postavi pitanje – zbog čega subjekt (Individua) uopće pita o istini? 
 
Napomena: Ukoliko se studenti žele pripremiti za diskusiju, mogu pročitati tekst »Subjektivna istina, unutarnjost; istina i subjektivnost« u Ozren Žunec (ur.), Suvremena filozofija I, Zagreb: Školska knjiga, str. 209-261.
 
Sve zainteresirane za konzultacije s profesoricom Marijom Glasnović Kamenović molimo da joj se jave na e-adresu: marija.glasnovic@filfak.ni.ac.rs 

Obavijest Katedre za povijest filozofije

26/02/2026

Obavještavamo studentice i studente da se predavanje iz kolegija Povijest filozofije VI, koje bi se trebalo održati u ponedjeljak 2. ožujka 2026., odgađa zbog službene spriječenosti prof. Mikecina.

Filozofija uma – promjena dvorane

24/02/2026

Obavještavamo studentice i studente da će se kolegij Filozofija uma, koji se u ljetnom semestru akad. godine 2025. / 2026. održava srijedom u 11:00 h, izvoditi u dvorani A128 umjesto u A101.

Obavijest Katedre za teoriju spoznaje

23/02/2026

Obavještavamo studentice i studente da će kolegij »Čitati Darwina: Epistemologija i evolucija – seminar« započeti s nastavom 2. ožujka 2026. godine.

Obavijest Katedre za socijalnu filozofiju

23/02/2026

Obavještavamo studentice i studente da će izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić započeti s nastavom 2. ožujka 2026. godine.

Studentima diplomskog studija– rok za predaju sinopsisa diplomskog rada je 1. travnja

14/02/2026

Podsjećamo studente diplomskog studija da je sinopsis diplomskoga rada potrebno predati tijekom nominalnog trajanja diplomskog studija, a najkasnije do 1. travnja, bez obzira na planirani termin obrane. Sinopsis prethodno mora biti odobren od strane izabranog mentora. Budući da na Odsjeku trenutno nema tajnika/tajnice, sinopsis se predaje mentoru/mentorici koji ga prosljeđuje za dnevni red sljedeće sjednice Odsjeka, a najkasnije za sjednicu Odsjeka u travnju. Potrebni obrasci dostupni su na poveznici: https://filoz.ffzg.unizg.hr/studenti-diplomskogdodiplomskog-studija-filozofije/

Studentima prijediplomskog reformiranog dvopredmetnog studija

14/02/2026

Sukladno planu reformiranog studija, podsjećamo studente/studentice reformiranog dvopredmetnog studija filozofije koji studij planiraju nastaviti na diplomskom nastavničkom smjeru na potrebu da tijekom prijediplomskog studija upišu i polože tri kolegija temeljnih nastavničkih kompetencija (kolegiji Didaktika, Opća pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, PEDIPSI). Kolegiji se održavaju u svakom semestru, a studenti sami biraju kada će ih tijekom prijediplomskog studija odslušati. Svaki od njih donosi 4 ECTS-a, a biraju se iz fakultetske izbornosti. Kolegiji se izvode u okviru Centra za obrazovanje nastavnika i nisu pod organizacijom odsjeka.