Etika 2, 18. 6. 2026., raspored ispita
17/06/2026Ispit iz Etike 2, 18. 6. 2026., održat će se prema sljedećem rasporedu:
12:00 — 13:00 Mandić, Pogorelac
Ispit iz Etike 2, 18. 6. 2026., održat će se prema sljedećem rasporedu:
12:00 — 13:00 Mandić, Pogorelac
Ispit iz Uvoda u filozofiju, za 18. 6. 2026., održat će se prema sljedećem rasporedu:
10.00 – 11.00 Bekavac, Gazzari, Keserović, Kovačić
11.00 – 12.00 Stepanić, Trbojević, Vekić, Zorković
S velikim zadovoljstvom pozivamo vas na promociju nove knjige prof. dr. sc. Ankice Čakardić „Dionizijski socijalizam Praksis škole. Jugoslavenska marksistička filozofija i feminističko reispisivanje“.
Promocija će se održati idući tjedan, u utorak 16. lipnja u 19h u knjižari Fraktura, Ulica kneza Mislava 17, Zagreb. Uz prof. Čakardić, na promociji sudjeluju prof. emerita Nadežda Čačinovič, doc. dr. sc. Ana Maskalan i urednik knjige Roman Simić.
O knjizi su napisali:
“Značajan dio knjige Ankice Čakardić bavi se i onim što su praksisovci previdjeli ili marginalizirali. Budući da se radi o položaju polovice čovječanstva – ženama – to se čini ozbiljnim prigovorom. Nije im padalo na pamet da u svojoj radikalnosti nisu inkluzivni – to nije opravdanje, nego opis. Namjera da svijet učine boljim, neupitno polazište svega što su praksisovci poduzimali, ovom bi inkluzivnošću jamačno bila osnažena.”
— prof. emerita Nadežda Čačinovič, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Ova knjiga nije bitna samo s usko filozofskog aspekta, već je osobito interesantna i s općepovijesno-kulturalnog. Takav komparativni i interdisciplinarni, povijesni i sociološki, a ne samo usko filozofski pristup omogućuje autorici da izbjegne eventualna upadanja u jednostranosti i ponudi široku sliku bitnih društveno-filozofskih fenomena onog vremena na našim prostorima.”
— izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Knjiga „Dionizijski socijalizam Praksis škole. Jugoslavenska marksistička filozofija i feminističko reispisivanje“ predstavlja izuzetno svjež, promišljen i teorijski snažan doprinos suvremenim filozofskim i društvenim raspravama. […] Posebno je impresivan način na koji se kroz tekst prožimaju analitička preciznost, teorijska hrabrost i politička osjetljivost.“
— doc. dr. sc. Ana Maskalan, Institut za društvena istraživanja u Zagreb
Sveučilište u Grazu otvorilo je natječaj za istraživačku stipendiju Go Styria namijenjenu studentima diplomskih i doktorskih studija iz Hrvatske i drugih zemalja regije.
Program omogućuje istraživački boravak na Sveučilištu u Grazu u trajanju od jednog ili dva mjeseca tijekom ljetnog semestra akademske godine 2026./2027., u svrhu rada na diplomskom radu ili doktorskoj disertaciji.
Prijaviti se mogu:
• studenti diplomskih studija koji već rade na diplomskom radu i koji će biti upisani na diplomski studij tijekom akademske godine 2026./2027.
• doktorandi koji već rade na doktorskoj disertaciji i koji će biti upisani u doktorski studij tijekom akademske godine 2026./2027.
Istraživački boravak može započeti najranije u veljači 2027. godine.
Zainteresirani kandidati mogu sudjelovati na online informativnoj radionici koja će se održati 24. lipnja 2026. u 14:00 sati (CET).
Rok za dostavu podataka potrebnih za pristup prijavnom sustavu za studente diplomskih i doktorskih studija je 7. listopada 2026. Krajnji rok za prijavu je 12. listopada 2026. u 13:00 sati (CET).
Više informacija o programu, uvjetima prijave i prijavnom postupku dostupno je na mrežnim stranicama programa Go Styria.
U ponedjeljak, 1. lipnja 2026. godine u 14 sati u predavaonici A106 održat će se gostujuće predavanje multimedijalne umjetnice i istraživačice Ane Mušćet, u sklopu kolegija »Ontologija – seminar: Budućnost« koji zajednički izvode prof. dr. sc. Lino Veljak i Matija Vigato, mag. phil. Predavanje pod nazivom »Pitanje posljednje priče« usmjereno je na promišljanje umjetničke prakse suočavanja, aktivacije latentnih napetosti, memorijalnih ostataka i mogućnosti susreta. Kroz prezentaciju višegodišnjeg umjetničkog istraživačkog rada, Mušćet će predstaviti niz projekata koji od 2014. godine istražuju odnose prostora, traume, memorije i političkih imaginarija. Poseban fokus bit će stavljen na radove nastale kroz istraživanje Golog otoka – od izvedbenih aktivacija prostora i intervencija poput podizanja zastave na lokalitetu Žica, do označavanja mjesta predviđenih za »kontakt« unutar napuštenih prostora golootočkih restorana i stadiona. Predavanje će obuhvatiti i projekt »Zastave«, temeljen na preispisivanju i tkanju »Zastava« Miroslava Krleže, kao i recentne radove koji proizlaze iz dugotrajnog istraživanja krajolika i posljedica Domovinskog rata. Središnji metodološki okvir rada proizlazi iz autoričina pojma »stajanja u čekanju« – postupka koji promatranje uspostavlja kao oblik etičke nužnosti spram reperkusija političkih odnosa. U tom smislu, umjetnička praksa razvija se između memorijalnog impulsa i onoga što autorica definira kao »priređene posljedice« – pokušaj da se kroz umjetnički čin proizvede odgođeni odjek događaja, mjesta ili odsutnosti. Predavanje će se također dotaknuti autoričina pojma »posljednje priče«, uvedenog 2017. godine, kao prostora u kojem umjetnost još uvijek pokušava očuvati minimum ljudskog dostojanstva unutar suvremenih političkih i emocionalnih krajolika. Kroz pitanje obrata »nemoć–moć«, radovi Ane Mušćet nastoje otvoriti mogućnost drukčijeg razumijevanja sekularnog prostora – ne kao mjesta zatvorenog značenja, nego kao prostora potencijalnog suočavanja, prisutnosti i trajanja.
Ana Mušćet multimedijalna je umjetnica i istraživačica iz Zagreba. U svom radu razvija interdisciplinarne umjetničke metode koje povezuju skulpturu, instalaciju, fotografiju, izvedbu i teorijsko istraživanje. Mušćet je magistrirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Slavomira Drinkovića, a uz to magistrirala na Odsjecima za kroatistiku i rusistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina praksa usmjerena je na pitanja memorije, političkog krajolika, postratnih prostora i materijalnosti traume. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini recentni projekti istražuju odnose rada, pejzaža, svjetla i društvenih transformacija, s posebnim interesom za prostore industrijske i ratne baštine. Educirana je medijatorica pri Hrvatskoj udruzi za medijaciju te umjetnička suradnica pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje izborni predmet »Narativ«. Doktorandica je pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu s temom »Predikcije oprosta– aktualizacije osoba nestalih u Domovinskom ratu na primjeru istraživanja na području Vukovarsko-srijemske županije«.
Sveučilište u Zagrebu raspisalo je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2025./2026. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti prijediplomskih, diplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji u trenutku prijave rada imaju status studenta.
1) Za prijavu rada u kategorijama a) do d), studenti su dužni do petka 28. kolovoza 2026. do 16 sati:
Mentori svoje mišljenje o prijavljenom radu (najkasnije do petka 28. kolovoza 2026. do 16 sati) unose u aplikaciju korištenjem šifre koju im student dostavlja nakon prijave rada.
Studenti mogu pristupiti aplikaciji na mrežnim stranicama Sveučilišta svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom (ako ne znaju korisničko ime ili lozinku, za pomoć se mogu obratiti administratoru korisničkih računa). Molimo studente da nakon on-line prijave obavezno provjere status prijave u aplikaciji (pod „Pregled prijava“).
2) Za prijavu rada u kategorijama e) i f) potrebno je ispunjeni obrazac (dostupan na mrežnoj stranici Fakulteta) i obrazloženje mentora do ponedjeljka 24. kolovoza poslati na adresu rektorova@ffzg.hr kako bi radovi pravovremeno bili prijavljeni na stranicama Sveučilišta.
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se na Sveučilištu u Zagrebu u Tjednu Sveučilišta.
Više informacija o natječaju dostupno je na stranici Sveučilišta u Zagrebu.
Prilozi i poveznice:
Pozivamo nastavnike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se prijave za Erasmus+ kombinirani intenzivni program (Erasmus+ Blended Intensive Programme), odnosno međunarodnu ljetnu školu „Bioethics in Context XIII: The Natural and the Artificial. Bioethical Reflections“, koja će se, na engleskom jeziku, održati u gradu Retimno (otok Kreta, Grčka) od 13. do 18. rujna 2026., te će biti popraćena virtualnom komponentom (e-nastava) 2. listopada 2026. (13.00-16.00 sati).
Partneri u ovom programu, čiji će nastavnici i studenti sudjelovati u navedenim aktivnostima, su:
– Kretsko sveučilište (Grčka)
– Sveučilište u Hagenu (Njemačka)
– Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska)
– Katoličko privatno sveučilište u Linzu (Austrija)
– Sveučilište sv. Klimenta Ohridskog u Sofiji (Bugarska)
– Aristotelovo sveučilište u Solunu (Grčka)
– Katoličko veleučilište u Münchenu (Njemačka)
Prijaviti se mogu nastavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji vladaju engleskim jezikom, a imenovano povjerenstvo odabrat će dvoje nastavnika prema kriteriju dosadašnjih postignuća u području bioetike. Iznos potpore naveden je u tekstu Natječaja Sveučilišta u Zagrebu. Potpora će se dodijeliti u slučaju pozitivnoga ishoda prijave Erasmus+ kombiniranog intenzivnog programa za financiranje, o čemu će odabrani sudionici biti pravovremeno obaviješteni.
Rok za prijavu je 29. svibnja 2026. Prijavu treba poslati na e-mail adresu: filozofija@m.ffzg.hr. Prijava treba sadržavati: kratki životopis s popisom objavljenih radova i izlaganja na znanstvenim skupovima te motivacijsko pismo.
Pozivamo studente Doktorskog studija Filozofija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da se prijave za Erasmus+ kombinirani intenzivni program (Erasmus+ Blended Intensive Programme), odnosno međunarodnu ljetnu školu „Bioethics in Context XIII: The Natural and the Artificial. Bioethical Reflections“, koja će se, na engleskom jeziku, održati u gradu Retimno (otok Kreta, Grčka) od 13. do 18. rujna 2026., te će biti popraćena virtualnom komponentom (e-nastava) 2. listopada 2026. (13.00-16.00 sati).
Partneri u ovom programu, čiji će nastavnici i studenti sudjelovati u navedenim aktivnostima, su:
– Kretsko sveučilište (Grčka)
– Sveučilište u Hagenu (Njemačka)
– Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska)
– Katoličko privatno sveučilište u Linzu (Austrija)
– Sveučilište sv. Klimenta Ohridskog u Sofiji (Bugarska)
– Aristotelovo sveučilište u Solunu (Grčka)
– Katoličko veleučilište u Münchenu (Njemačka)
Prijaviti se mogu studenti Doktorskog studija Filozofija, koji vladaju engleskim jezikom, a imenovano povjerenstvo odabrat će petero studenata prema kriteriju dosadašnjih postignuća u području bioetike. Iznos potpore naveden je u tekstu Natječaja Sveučilišta u Zagrebu. Potpora će se dodijeliti u slučaju pozitivnoga ishoda prijave Erasmus+ kombiniranog intenzivnog programa za financiranje, o čemu će odabrani sudionici biti pravovremeno obaviješteni.
Za sudjelovanje u programu dodjeljuju se 3 ECTS boda.
Rok za prijavu je 29. svibnja 2026. Prijavu treba poslati na e-mail adresu: filozofija@m.ffzg.hr. Prijava treba sadržavati: kratki životopis s popisom objavljenih radova i izlaganja na znanstvenim skupovima te motivacijsko pismo.
Studenti koji su ranije ostvarili Erasmus+ mobilnost (studijski boravak i/ili stručna praksa) trebaju voditi računa o ograničenju ukupnog trajanja mobilnosti. Sukladno Pravilniku o međunarodnoj mobilnosti Sveučilišta u Zagrebu (čl. 10. st. 2), student može u tijeku studija sudjelovati u mobilnosti više puta s tim da se ukupno trajanje mobilnosti određuje studijskim programom, a ne može biti duže od polovice trajanja određenog studijskog programa. Studenti se nakon informacije o prihvaćanju prijave obavezno javljaju Službi za međunarodnu suradnju (erasmus-studenti@m.ffzg.hr) radi uputa u svrhu obveznog priznavanja ECTS bodova. Postupak je potrebno pokrenuti prije početka programa (virtualne i fizičke mobilnosti).
U srijedu, 20. svibnja, u 12 sati u Knjižnici HAZU prof. dr. sc. Igor Mikecin održat će predavanje pod naslovom »Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo«.
Pozivnicu i sažetak predavanja možete vidjeti na adresi: https://www.info.hazu.hr/events/u-hazu-predavanje-akademika-igora-mikecina-znanstvenost-znanja-i-njezino-filozofijsko-porijeklo/