Description of the Postgraduate doctoral study in English

Puni naziv doktorskog studija:
Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studijski program Filozofija

Nositelj doktorskog studija:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju

Znanstveno područje:
Humanističke znanosti

Znanstveno polje:
Filozofija

Voditelj doktorskog studija:
prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
(hjuric@yahoo.com)

Zamjenik voditelja doktorskog studija:
doc. dr. sc. Goran Sunajko

Jezik doktorskog studija:
Hrvatski jezik (uz mogućnost studiranja na engleskom i njemačkom jeziku)

Cijena doktorskog studija (po semestru):
5.500,00 HRK

Uvjeti za upis na doktorski studij:

Na studij se mogu upisati osobe sa završenim diplomskim studijem filozofije (a iznimno i sa završenim diplomskim studijem iz srodnih polja znanosti, ako polože razlikovni ispit na razini diplomskoga ispita, odnosno na razini magisterija znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine), s minimalnom prosječnom ocjenom relevantnih stručnih predmeta 4,00 (ili, u slučaju da je prosječna ocjena niža od toga, s objavljenim znanstvenim i stručnim radovima u polju filozofije te s obrazloženom preporukom kvalificiranih stručnjaka).

Na studij se mogu upisati i osobe koje su stekle magisterij znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine, i to na temelju položenoga razredbenoga ispita, nakon čega se upisuju u V. semestar studija. Ako je magisterij znanosti stečen u nekom srodnom polju znanosti, nužan je razlikovni ispit na razini diplomskoga ispita, odnosno na razini magisterija znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine (što se može nadomjestiti objavljenim znanstvenim radovima u polju filozofije u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom).

Kriteriji odabira polaznika temelje se na vrsnoći i perspektivnosti pristupnika, a dokazuju se uspjehom u dosadašnjem studiju, priređenim ili objavljenim znanstvenim i stručnim radovima te, prema potrebi, provjerom znanja i sposobnosti pristupnika pomoću razredbenih i razlikovnih ispita.

Program doktorskog studija:

a) Struktura i organizacija studija

Studij je organiziran u šest semestara.

U I. semestru svakom studentu imenuje se studijski savjetnik („privremeni mentor“) koji svoju funkciju vrši do imenovanja mentora i stoji studentu na raspolaganju u vezi s orijentacijskim problemima (izbor mentora i teme doktorskog rada, usmjeravanje znanstvenog istraživanja, itd.).

U I. i II. semestru održavaju se predavanja i seminari iz dvaju predmetnih, odnosno problemskih područja (u I. semestru po deset sati predavanja iz prvog i drugog područja, ukupno 20 sati predavanja, a u II. po deset sati seminara iz prvog i drugog područja, ukupno 20 sati seminara). U izvođenju nastave uz nastavnike s Odsjeka za filozofiju sudjeluju i pozvani vanjski predavači prema kriteriju izvrsnosti. Najkasnije do početka II. semestra studenti biraju studijskog savjetnika, s kojim provode konzultacije i dogovaraju se o temi seminarskog rada. U slučaju izrazitije interdisciplinarnosti teme ili druge opravdane potrebe, uz mentora se može odrediti i komentor. Na seminarima u II. semestru studenti izlažu svoje seminarske radove koje ocjenjuju dva nastavnika. Nakon završetka nastave organizira se za skupni ispit (rigorosum, strogi ispit) iz jednog od dvaju predmetnih područja, pred povjerenstvom koje se sastoji od najmanje dvoje nastavnika. Literatura za ispit određuje se u dogovoru sa studijskim savjetnikom i u principu je povezana s temom seminarskog rada u drugom semestru te s temom budućeg kvalifikacijskog rada.

U III. semestru studenti u dogovoru sa studijskim savjetnikom definiraju temu istraživanja te prijavljuju sinopsis doktorskog rada, koji javno brane u IV. semestru pred povjerenstvom koje se sastoji od troje ili petero članova, pri čemu mentor ne može biti predsjednik povjerenstva.

Studenti su obvezni da od II. do VI. semestra podnesu godišnje pisano izvješće o dosadašnjim rezultatima njihova istraživanja, a pored toga obvezni su provesti 20 sati mentorskih konzultacija po semestru s mentorom i/ili komentorom.

Najmanje jednom u III. semestru ili nekom višem semestru studenti su dužni na seminaru u okviru doktorskog studija ili u okviru završnih semestara preddiplomskog ili pak u okviru diplomskog studija filozofije izložiti neke relevantne aspekte rezultata dosadašnjih istraživanja. Uspješnost istraživanja ocjenjuje studentska zajednica, a verificira povjerenstvo koje se sastoji od mentora i još najmanje jednog nastavnika.

Nakon IV. semestra studenti su dužni izraditi kvalifikacijski rad, tematski vezan uz dosadašnje rezultate istraživanja (opsega od 60.000 do 75.000 slovnih znakova), koji uz mentora ocjenjuje još jedan nastavnik.

Doktorski se rad ne može predati prije upisanoga VI. semestra i objavljivanja (ili za objavljivanje prihvaćenog) najmanje jednog znanstvenog rada u publikaciji s međunarodnom recenzijom. Doktorski se rad ocjenjuje i javno brani na temelju standardnih kriterija. O prihvaćanju teme i naslova doktorskog rada, kao i o ocjeni doktorskog rada odlučuje tročlano ili peteročlano povjerenstvo (u kojemu mentor može biti član, ali ne i predsjednik, a najmanje jedan član mora biti s druge znanstvene ili znanstveno-nastavne institucije) te svoju odluku upućuje nadležnim fakultetskim i sveučilišnim tijelima, pri čemu je ključna odluka o tome je li rad izvorni doprinos filozofiji, odnosno interdisciplinarnom istraživanju utemeljenom na filozofiji ili povezanom s filozofijom.

Od III. semestra nadalje od studenata se očekuje da publiciraju svoje radove, kako one koji su izravan rezultat istraživanja, tako i onih koji spadaju u kontekst istraživanja ili su dio predradnji nužnih za istraživanje.

b) Predmeti na studiju i obveze studenata

Tri su predmeta na studiju. Dva se tiču dvaju predmetnih, odnosno problemskih područja, „Problemi povijesti filozofije i teorijske filozofije“ i „Praktička filozofija i estetika“, te se provode u formi predavanja i seminara, a treći, „Uvod u metodologiju doktorskog studija filozofije“, propedeutičke je naravi i obuhvaća seminarski rad i praktične vježbe za studente prve godine studija te je usmjeren na stjecanje generičkih znanja i vještina nužnih za uspješan istraživački rad u polju filozofije te u interdisciplinarnom znanstvenom radu.

Obveze studenata su sljedeće i na temelju dvaju jednakopravnih kriterija, istraživačkog angažmana i uspješnosti, za njih se dodjeljuju ECTS bodovi kako slijedi:

• pohađanje predavanja u I. semestru studija (10 ECTS bodova),
• izbor studijskog savjetnika (privremenog mentora) te izbor teme seminarskog rada, prihvaćene od strane savjetnika, u I. semestru studija (5 ECTS bodova),
• pohađanje seminara u II. semestru (5 ECTS bodova),
• aktivnost na seminaru u II. semestru (5 ECTS bodova),
• obranjen seminarski rad u II. semestru (20 ECTS bodova),
• položeni ispiti iz dvaju stranih jezika do kraja II. semestra (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• položen skupni ispit nakon II. semestra (10 ECTS bodova),
• dva pozitivno ocijenjena izvješća o dosadašnjim rezultatima istraživanja (u prvoj godini studija i u drugoj godini studija), što znači: obrazac DR.SC.-04 (Godišnji doktorandov izvještaj o napretku istraživanja; ispunjava polaznik) i obrazac DR.SC.-05 (Godišnji mentorov izvještaj o napretku doktoranda; ispunjava mentor) (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• predan sinopsis doktorskog rada (obrazac DR.SC.-01) do kraja III. semestra, u dogovoru s mentorom (15 ECTS bodova),
• obranjen sinopsis doktorskog rada do kraja IV. semestra (15 ECTS bodova),
• kvalifikacijski rad, napisan u dogovoru s mentorom i pozitivno ocijenjen od strane mentora, do kraja V. semestra (10 ECTS bodova),
• dvoje mentorskih konzultacija, u svrhu verificiranja dinamike istraživanja, do kraja V. semestra (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• predaja uvezanog doktorskog rada uz suglasnost mentora (20 ECTS bodova).

Za prijelaz u viši semestar studija potrebno je skupiti 30 ECTS bodova. Gore navedene obveze ne mogu se nadomjestiti drugim aktivnostima, ali se druge aktivnosti boduju kako slijedi:

• izlaganje dosadašnjih rezultata istraživanja na seminaru u okviru doktorskog studija ili u okviru završnih semestara preddiplomskog ili pak u okviru diplomskog studija filozofije (10 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak na svjetskom jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom (20 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak na hrvatskom ili nekom drugom jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom (15 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak u drugom znanstvenom ili stručnom časopisu (10 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u časopisu s međunarodnom recenzijom (8 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u drugom časopisu (4 ECTS boda),
• objavljen znanstveni rad na mrežnoj stranici (5 ECTS bodova),
• objavljen znanstveni rad na mrežnoj stranici s dvjema kvalificiranim recenzijama (14 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (12 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem (8 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na domaćoj znanstvenoj ili stručnoj konferenciji ili na okruglom stolu (4 ECTS boda),
• sudjelovanje u pripremi domaće ili međunarodne konferencije ili okruglog stola (3 ECTS boda),
• sudjelovanje u uređivanju znanstvene publikacije (3 ECTS boda),
• položen predmet ili modul na drugom doktorskom studiju, u dogovoru s mentorom, a prema kriteriju funkcionalnosti s obzirom na istraživačku temu i budući doktorski rad (najviše 5 ECTS bodova).

Uvjet za predaju doktorskog rada je objavljivanje (ili prihvaćanje za objavljivanje) najmanje jednog znanstvenog rada u publikaciji s međunarodnom recenzijom.

Trajanje doktorskog studija:

Trajanje doktorskog studija je maksimalno osam godina.

Studenti mogu predati doktorsku disertaciju godinu dana nakon što su završili VI. semestar studija.

U slučaju da studenti ne predaju doktorsku disertaciju u predviđenom roku, dužni su ponovo upisati VI. semestar, a ako doktorsku disertaciju ne predaju u roku od godinu dana od datuma gubitka prava na predaju disertacije, gube pravo na obnovu pohađanja studija.

Opravdane iznimke (zdravstvene, obiteljske, radne i druge okolnosti) rješavaju se u posebnom postupku, s mogućnošću da se u takvim slučajevima ponovljeni upis u VI. semestar odobri i po isteku propisanih rokova.

Na isti se način rješavaju i molbe za „zamrzavanjem“ studijskih obveza tijekom studija, odnosno „pauziranjem“ ili odgodom upisa narednog studijskog semestra.