Naziv kolegija: Estetika – opći predmet
Nastavnik nositelj/izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 6 bodova
Jezik: hrvatski
Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente
Trajanje: zimski semestar (4 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima filozofijske discipline – estetike, koja pruža opći uvid u ukupan filozofski pristup umjetnosti koji se može primijeniti u pristupima zasebnim poetikama, poput književnosti, slikarstva, muzike, arhitekture, filma itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, doživljaja i ukusa. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika) u kojima se navedeni odnosi i kategorije razmatraju.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, filološke studije te filozofiju kulture i suvremenu estetiku.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.

I. Antička filozofija umjetnosti

2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i pojma lijepoga

3. Aristotelovo razumijevanje mimezisa, tragedije i katarze

II. Novovjekovna i moderna estetika

4. Kantova razmatranje lijepoga i uzvišenoga

5. Hegelovo razmatranje triju formi umjetnosti

6. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne književnosti

7. Schopenhauerov pojam genija

8. Kierkegaardov pojam zavođenja

9. Nietzscheova dionizijsko-apolonijska dijalektika umjetnosti

III. Suvremena i postmoderna estetika

10. Benjaminova razmatranja aure i tehničke reprodukcije

11. Foucaultovo razlikovanje sličnosti i similarnosti

12. Rancierèovo razmatranje raspodjela osjetilnoga i ekscesa

13. Dantoovo razmatranje konceptualnosti

14. Završna rasprava

15. Ponavljanje nastavnih cjelina i priprema za ispit

Obvezna (ispitna) literatura:

• Platon, Država (osobito X. knjiga)
• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja).
• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod).
• Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221-314)
• Kierkegaard, Søren, Ili-Ili (bilo koje izdanje, poglavlje Neposredno erotski stadijumi – ako je izdanje 1979., str. 42-122)
• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
• Benjamin, Walter, Estetički ogledi (samo Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151), Školska knjiga 1986.
• Foucault, Michel, Ovo nije lula, Meandarmedia, Zagreb 2011.
• Ransijer, Žak, Sudbina slika / Podela čulnog, Univerzitet Singidunum, Beograd 2013. (samo Podela čulnog)
• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

1. Sekundarna literatura:

• Asunto, Rozario, Teorija o lepom u srednjem veku, Srpska književna zadruga, Beograd 1975.
• Čačinovič, Nadežda, Parvulla aesthetica, Antibarbarus, Zagreb 2004.
• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.
• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
• Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001
• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
• Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
• Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002.
• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
• Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979.
• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
• Kierkegaard, Søren, Ili-ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1990 (dio)
• Lukács, Gyorgy, Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
• Michaud Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
• Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
• Ransijer, Žak, Politika književnosti, Adresa, Novi Sad 2008.
• Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.
• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023.
• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.