Naziv kolegija: Estetika – opći predmet 
Nastavnik nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Goran Sunajko 
ECTS: 6 bodova 
Jezik: hrvatski 
Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente 
Trajanje: ljetni semestar (4 sata tjedno) 
Oblik nastave: predavanje 
Uvjeti za upis: nema 
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave 
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada 
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa 

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima filozofijske discipline – estetike, koja pruža opći uvid u ukupan filozofski pristup umjetnosti koji se može primijeniti u pristupima zasebnim poetikama, poput književnosti, slikarstva, muzike, arhitekture, filma itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, doživljaja i ukusa. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika) u kojima se navedeni odnosi i kategorije razmatraju. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije humanističkih i društvenih znanosti u cjelini, odnosno za studij komparativne književnosti, povijesti umjetnosti i sve filološke studije.  

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit). 

Nastavne jedinice:

     1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.

I. Antička filozofija umjetnosti

     2. Platonova kozmologija

     3. Aristotelov hilemorfizam i smisao katarze

 II. Novovjekovna i moderna estetika

     4. Kantova estetika 1: estetika kao teorija osjetilne spoznaje

     5. Kantova estetika 2 (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)

     6. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije

     7. Hegelova estetika: forme umjetnosti

     8. Schopenhauerov pojam genija

     9. Kierkegaardova estetika zavođenja

     10. Nietzscheova dionizijsko-apolonska dijalektika umjetnosti

III. Suvremena i postmoderna estetika

     11. Benjaminova i Marcuseova estetička razmatranja (marksistička estetika)

     12. Foucaultova teorija similarnosti umjetničkog djela

     13. Ranciéreova estetika kao »podjela osjetilnoga«, »eksces« i »nesuglasnost«

     14. Dantova konceptualistička estetika

     15. Ponavljanje nastavnih cjelina

A. Obvezna (ispitna) literatura:

• Platon, Država (osobito X. knjiga) 

• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005. 

• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja) te u istom izdanju: Goran Sunajko, »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50. 

• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod). 

• Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221-314) 

• Kierkegaard, Søren, Ili-Ili (bilo koje izdanje, poglavlje Neposredno erotski stadijumi – ako je izdanje 1979., str. 42-122) 

• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012. 

• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997. 

• Benjamin, Walter, Estetički ogledi (samo Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151), Školska knjiga 1986. 

• Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija, Školska knjiga, Zagreb 1981 (alternativno umjesto Benjamina). 

• Foucault, Michel, Ovo nije lula, Meandarmedia, Zagreb 2011.  

• Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112 (dostupno online). 

• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

B. Sekundarna literatura:

• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto) 

• Čačinovič, Nadežda, Parvulla aesthetica, Antibarbarus, Zagreb 2004. 

• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017. 

• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997. 

• Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001 

• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007. 

• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004. 

• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007. 

• Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003. 

• Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002. 

• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974. 

• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79. 

• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988. 

• Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979. 

• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990 

• Kierkegaard, Søren, Ili-ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1990 (dio) 

• Lukács, Gyorgy, Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990. 

• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005. 

• Michaud Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004. 

• Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008. 

• Ransijer, Žak, Politika književnosti, Adresa, Novi Sad 2008. 

• Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018. 

• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023.  

• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.