ETIKA I

Naziv kolegija: Etika I

Status: obavezni kolegij (pohađa se se od I. do III. godine prijediplomskog studija)

Nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski semestar)

ECTS-bodovi: 2 boda

Oblik nastave: predavanja

Metode rada: predavanja, diskusije, konzultacije s nastavnikom

Uvjeti upisa: nema uvjeta za upis kolegija

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, aktivno praćenje nastavnih sadržaja

Način provjere znanja: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave i putem konzultacija s nastavnikom, a po potrebi i usmeni kolokvij

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: praćenje redovitosti pohađanja nastave, praćenje i evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave i putem konzultacija s nastavnikom, studentska evaluacija

Cilj kolegija: upoznati studente/studentice s predmetom etike, ključnim pojmovima i razlikovanjima unutar etike te podjelama i metodama etike; pružiti studentima/studenticama orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija (s fokusom na prednovovjekovnom razdoblju) te ih uputiti u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi

Sadržaj:

Sadržaj se izlaže uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj način da se na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim ekskursima, kao što se problemska razmatranja nadopunjuju povijesnim ekskursima.

1. Uvodno predavanje. Smisao života, djelovanje i orijentacija te svrha morala i etike.
2. Pojmovi morala i etike te odnos između morala i etike. Različita shvaćanja i podjele etike kao filozofijske discipline te različiti etički pristupi (deskriptivna i normativna etika te metaetika; eudaimonistički, deontološki i konzekvencijalistički pristup; etički apsolutizam i etički relativizam).
3. Psiha i moral. Psihologija morala (psihoanaliza; kognitivna teorija učenja; genetski strukturalizam, socijalni biheviorizam).
4. Pitanje o ljudskoj prirodi te odnos prirode i kulture u etičkoj perspektivi. Evolucija i moral, biologija i etika. Društvo i moral, sociologija i etika. Pravo i etika.
5. Odgoj i moral, pedagogija i etika. Moralni odgoj. Prosvjeta i prosvjetiteljstvo. Jean-Jacques Rousseau.
6. Kritike morala, kulture i civilizacije te imoralizam. D. A. F. de Sade, Sigmund Freud, Friedrich Nietzsche.
7. Kratki pregled povijesti etike kao filozofijske discipline. Pretpovijest etike kao filozofijske discipline.
8. Etički momenti u predsokratovskoj filozofiji. Sofistička etika. Sokrat. Sokratovske škole.
9. Platonov etički idealizam. Platonova Država.
10. Aristotelova eudaimonistička i aretaička etika.
11. Aristotelova Nikomahova etika.
12. Povijest etike kao povijest pojma slobode.
13. Epikur i tradicija epikurejstva. Stoicizam (stariji i srednji stoicizam; Epiktet, Seneka, Marko Aurelije).
14. Etika u razdoblju patristike i skolastike. Aurelije Augustin, Toma Akvinski.
15. Religija i moral. Etika u perspektivi kršćanstva i drugih monoteističkih religija.

ETIKA II

Naziv kolegija: Etika II

Status: obavezni kolegij (pohađa se se od I. do III. godine prijediplomskog studija)

Nositelj i izvoditelj: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni semestar)

ECTS-bodovi: 3 boda

Oblik nastave: predavanja

Metode rada: predavanja, diskusije, konzultacije s nastavnikom

Uvjeti upisa: odslušan kolegij Etika I

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, aktivno praćenje nastavnih sadržaja, jedan pisani seminarski rad

Način provjere znanja: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave i putem konzultacija s nastavnikom, usmeni ispit (na temelju literature kako je segmentirana u popisu literature)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: praćenje redovitosti pohađanja nastave, praćenje i evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave i putem konzultacija s nastavnikom, evaluacija pisanog seminarskog rada, studentska evaluacija

Cilj kolegija: upoznati studente/studentice s predmetom etike, ključnim pojmovima i razlikovanjima unutar etike te podjelama i metodama etike; pružiti studentima/studenticama orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija (s fokusom na novovjekovnom razdoblju) te ih uputiti u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi

Sadržaj:

Sadržaj se izlaže uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj način da se na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim ekskursima, kao što se problemska razmatranja nadopunjuju povijesnim ekskursima.

1. Uvodno predavanje. Kontinuitet etičkih rasprava: antika, srednji vijek, novi vijek.
2. Empirizam i etika. Thomas Hobbes, John Locke, Anthony Ashley-Cooper Shaftesbury, Francis Hutcheson, David Hume.
3. Racionalizam i etika. René Descartes, Gottfried Wilhelm Leibniz, Benedikt de Spinoza.
4. Spinozina Etika.
5. Etika Immanuela Kanta.
6. Kantova Kritika praktičkog uma.
7. Kantova Metafizika ćudoređa.
8. Utilitaristička etika. Jeremy Bentham, John Stuart Mill, Henry Sidgwick.
9. Benthamov Uvod u principe morala i zakonodavstva te Millov Utilitarizam.
10. Etika u kontekstu klasičnog njemačkog idealizma. Johann Gottlieb Fichte, Georg Wilhelm Friedrich Hegel.
11. Etika u djelu Arthura Schopenhauera.
12. Etika u djelu Friedricha Nietzschea. Nietzscheova Genealogija morala.
13. Etika u djelu Sørena Kierkegaarda.
14. Etika i revolucija. Karl Marx, marksistička etika, Milan Kangrga. Anarhizam i etika.
15. Završno predavanje: retrospektiva i perspektiva etike.

LITERATURA (zajednička za Etiku I i Etiku II)

Priručnici, pregledi i djela uvodnog karaktera (jedna knjiga prema vlastitom izboru)

• Babić-Avdispahić, Jasminka; Mujkić, Asim (2019): Etika. Zenica: Eidos.
• Cekić, Nenad (2023): Etika: teorijski minimum. Novi Sad: Akademska knjiga.
• Dittrich, Ottmar (1964): Geschichte der Ethik (I–IV). Aalen: Scientia Verlag.
• Đurić, Miloš N. (1987): Istorija helenske etike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Frankena, William K. (1998): Etika. Zagreb: KruZak.
• Goergen, Klaus (2010): Zugänge zur Ethik: Allgemeine und angewandte Ethik im Überblick. Berlin: LIT Verlag.
• Jodl, Friedrich (1975): Istorija etike kao filozofske nauke (I–II). Sarajevo: Veselin Masleša.
• Kangrga, Milan (2004): Etika: osnovni problem i pravci. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga.
• MacIntyre, Alasdair (1998): A Short History of Ethics: A History of Moral Philosophy from the Homeric Age to the Twentieth Century. London, New York: Routledge.
• Marković, Franjo (2016): Etika. Zagreb: Matica hrvatska.
• Morin, Edgar: Etika. Zagreb: Masmedia.
• Perović, Milenko A. (2013): Filozofija morala. Novi Sad: Cenzura.
• Rohls, Jan (1999): Geschichte der Ethik. Tübingen: J. C. B. Mohr.
• Spaemann, Robert (2008): Osnovni moralni pojmovi. Sarajevo, Zagreb: Svjetlo riječi.
• Tugendhat, Ernst (2003): Predavanja o etici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

(S obzirom na priručnike, preglede i djela uvodnog karaktera, u obzir dolaze i druge knjige, uz prethodni dogovor s nastavnikom.)

Obavezna literatura (sve tri knjige)

• Aristotel (1992): Nikomahova etika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Spinoza, Baruch de (2000): Etika: dokazana geometrijskim redom. Zagreb: Demetra.
• Kant, Immanuel (2022): Kritika praktičkoga uma. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Dodatna literatura (jedna knjiga prema vlastitom izboru)

• Abelard, Petar (1992): Povijest nevolja / Etika / Pisma Abelarda i Heloize. Zagreb: Naprijed.
• Arendt, Hannah (1991): Vita activa. Zagreb: August Cesarec.
• Arendt, Hannah (2016): O zlu. Zagreb: Naklada Breza.
• Aristotel (1992): Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Aurelije Augustin (1998): O slobodi volje. Zagreb: Demetra.
• Bauman, Zygmunt (2009): Postmoderna etika. Zagreb: AGM.
• Berdica, Josip (2024): Pravednost i mišljenje kao prve vrline: u čast Johna Rawlsa (2002.–2022.). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Bloch, Ernst (1981): Princip nada (I–III). Zagreb: Naprijed.
• Bonhoeffer, Dietrich (2009): Etika. Rijeka, Sarajevo: Ex libris, Synopsis
• Bubalo, Ivan (1984): Kantova etika i odgovornost za svijet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Burger, Hotimir (2008): Ljudska moralnost: studije o antropologiji i etici. Zagreb: Naklada Breza.
• Burger, Hotimir (ur., 1979): Socijalizam i etika. Zagreb: Globus.
• Camus, Albert (1998): Mit o Sizifu. Zagreb: Matica hrvatska.
• Ciceron, Marko Tulije (1975): O krajnostima dobra i zla. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Cipra, Marijan (1999): Misli o etici. Zagreb: Školska knjiga.
• Cortina, Adela (2010): Etika minimumâ: uvod u praktičku filozofiju. Zagreb: Demetra.
• Čović, Ante (2004): Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe. Zagreb: Pergamena.
• Descartes, Réne (1951): Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska.
• Emerson, Ralph Waldo (1923): Upravljanje životom. Beograd: S. B. Cvijanović.
• Epiktet (2006): Priručnik. Zagreb: KruZak.
• Epikur (2005): Osnovne misli / Poslanica Herodotu / Poslanica Menekeju. Beograd: Dereta.
• Eterović, Igor (2017): Kant i bioetika. Zagreb: Pergamena, Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
• Fichte, Johann Gottlieb (1974): Osnova cjelokupne nauke o znanosti. Zagreb: Naprijed.
• Freud, Sigmund (1988): Nelagodnost u kulturi. Beograd: Rad.
• Fromm, Erich (1984): Bekstvo od slobode. Zagreb, Beograd: Naprijed, August Cesarec, Nolit.
• Fromm, Erich (1984): Čovjek za sebe: istraživanje o psihologiji etike. Zagreb, Beograd: Naprijed, Nolit.
• Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine: vladanje sobom i drugima (II). Zagreb: Sandorf, Mizantrop.
• Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje: princip individualnosti. Zagreb: Demetra.
• Grušovnik, Tomaž (2023): Etika životinja: o prekovrsnoj gostoljubivosti. Zagreb: Pergamena, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
• Gutiérrez, Gustavo (1989): Teologija oslobođenja: povijest, politika, spasenje. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Habermas, Jürgen (2006): Budućnost ljudske prirode / Vjerovanje i znanje. Zagreb: Naklada Breza.
• Hadot, Pierre (2016): Unutarnja tvrđava: uvod u „Misli“ Marka Aurelija. Zagreb: Sandorf, Mizantrop.
• Hare, R. M. (1998): Jezik morala. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
• Hartmann, Nicolai (2003): Etika. Zagreb: Naklada Ljevak.
• Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1989): Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Heziod (1970): Poslovi i dani. Zagreb: Matica hrvatska.
• Hobbes, Thomas (2024): Levijatan ili građa, oblik i moć crkvene i građanske države. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Hösle, Vittorio (1996): Filozofija ekološke krize: moskovska predavanja. Zagreb: Matica hrvatska.
• Irigaray, Luce (2018): Etika polne razlike. Novi Sad, Podgorica: Akademska knjiga, Arto.
• Iveković, Rada; Veljačić, Čedomil (ur., 1980): Indijska i iranska etika. Sarajevo: Svjetlost.
• Jaspers, Karl (2006): Pitanje krivnje: o političkoj odgovornosti Njemačke. Zagreb: AGM.
• Joas, Hans (2020): Sakralnost osobe: nova genealogija ljudskih prava. Zagreb: Naklada Breza.
• Jonas, Hans (1990): Princip odgovornost: pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Jurić, Hrvoje (2010): Etika odgovornosti Hansa Jonasa. Zagreb: Pergamena.
• Jurić, Hrvoje (2023): Iskušenja humanizma: drugo, dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
• Kangrga, Milan (1980): Etički problem u djelu Karla Marxa: kritika moralne svijesti. Beograd: Nolit.
• Kangrga, Milan (1983): Etika ili revolucija: prilog samoosvješćivanju komunističke revolucije. Zagreb: Naprijed.
• Kangrga, Milan (1984): Praksa – vrijeme – svijet: iskušavanje mišljenja revolucije. Beograd: Nolit.
• Kant, Immanuel (1999): Metafizika ćudoređa. Zagreb: Matica hrvatska.
• Kant, Immanuel (2000): Pravno-politički spisi. Zagreb: Politička kultura.
• Kant, Immanuel (2016): Utemeljenje metafizike ćudoređa. Zagreb: KruZak.
• Kelsen, Hans (2015): Opća teorija normi. Zagreb: Naklada Breza.
• Kerber, Walter (2002): Socijalna etika. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
• Kierkegaard, Søren (1990): Ili-ili. Sarajevo: Veselin Masleša, Sarajevo.
• Kropotkin, Petar Aleksejevič (2009): Anarhija. Zagreb: Demetra.
• Krznar, Tomislav (2011): Znanje i destrukcija: integrativna bioetika i problemi zaštite okoliša. Zagreb: Pergamena, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
• Krznar, Tomislav (ur., 2013): Čovjek i priroda: prilog određivanju odnosa. Zagreb: Pergamena.
• Leibniz, Gottfried Wilhelm (2012): Teodiceja: ogledi o dobroti Božjoj, slobodi čovjekovoj i podrijetlu zla. Zagreb: Demetra.
• Levy, Neil (2004): Moralni relativizam. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Locke, John (2007): Ogled o ljudskom razumu (I–II). Zagreb: Naklada Breza.
• Machiavelli, Niccolò (2020): Vladar ili De principatibus. Zagreb: Disput.
• MacIntyre, Alasdair (2002): Za vrlinom: studija o teoriji morala. Zagreb: KruZak.
• Marko Aurelije (2017): Meditacije: vodič za dobar život najplemenitijeg rimskog cara. Zagreb: Planetopija.
• Marx, Karl (1979): Filozofsko-politički spisi. Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, Liber.
• Marx, Karl; Engels, Friedrich (1989): Rani radovi. Zagreb: Naprijed.
• Matulić, Tonči (2001): Bioetika. Zagreb: Glas Koncila.Tanović, Ar
• Mill, John Stuart (1960): Utilitarizam. Beograd: Kultura.
• Mill, John Stuart (2020): O slobodi. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Moore, G. E. (2009): Principia ethica. Zagreb: KruZak.
• Nida-Rümelin, Julian (2007): O ljudskoj slobodi. Zagreb: Naklada Breza.
• Nietzsche, Friedrich (2002): S onu stranu dobra i zla: predigra filozofiji budućnosti. Zagreb: AGM.
• Nietzsche, Friedrich (2004): Uz genealogiju morala. Zagreb: AGM.
• Nussbaum, Martha C. (2019): Terapija žudnje: teorija i praksa u helenističkoj etici. Zagreb: Mizantrop.
• Nussbaum, Martha C. (2019): Izdizanje misli: inteligencija emocija. Zagreb: Sandorf, Mizantrop.
• Pažanin, Ante (2001): Etika i politika. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
• Platon (1974): Zakoni. Zagreb: Naprijed.
• Platon (2004): Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
• Pharo, Patrick (2005): Sociologija morala: smisao i vrijednost između prirode i kulture. Zagreb: Masmedia.
• Potter, Van Rensselaer (2007): Bioetika – most prema budućnosti. Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci et al.
• Primorac, Igor (1995): Kazna, pravda i opće dobro. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
• Primorac, Igor (2006): Etika na djelu: ogledi iz primijenjene etike. Zagreb: KruZak.
• Radić, Stjepan (2023): Dobro i norma: lingvističko-analitički pristup problemu „biti“ vs. „trebati“. Zagreb: Naklada Breza.
• Rinčić, Iva; Muzur, Amir (2012): Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena.
• Ritter, Joachim (1987): Metafizika i politika: studije o Aristotelu i Hegelu. Zagreb: Informator, Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu.
• Rousseau, Jean-Jacques (1978): Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor. Zagreb: Školska knjiga.
• Sadžakov, Slobodan (2013): Egoizam. Novi Sad: Mediterran Publishing.
• Sartre, Jean-Paul (1964): Egzistencijalizam je humanizam. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Schelling, Friedrich Wilhelm Joseph von (1985): O bitstvu slobode. Zagreb: Cekade.
• Schopenhauer, Arthur (1990): O temelju morala. Novi Sad: Bratstvo-jedinstvo.
• Selak, Marija (2013): Ljudska priroda i nova epoha. Zagreb: Naklada Breza.
• Seneka, Lucije Anej (1986): Rasprava o blaženom životu i odabrana pisma Luciliju. Beograd: Grafos.
• Singer, Peter (1998): Oslobođenje životinja. Zagreb: Ibis grafika.
• Singer, Peter (2003): Praktična etika. Zagreb: KruZak.
• Sorabji, Richard (2016): Emocije i duševni mir: od stoičke uznemirenosti do kršćanskog iskušenja. Zagreb: Sandorf, Mizantrop.
• Svendsen, Lars Fr. H. (2021): Filozofija laži. Zagreb: TIM press.
• Svendsen, Lars Fr. H. (2023): Filozofija slobode. Zagreb: TIM press.
• Šarčević, Abdulah (2005): Filozofija i etika: suvremena fenomenologija svijeta života; kritika filozofije povijesti i metafizika Zapada. Sarajevo: Svjetlost, Bemus.
• Tanović, Arif (1972): Vrijednost i vrednovanje: prilog proučavanju aksiologije. Sarajevo: Svjetlost.
• Toma Akvinski (1990): Izbor iz djela (I-II). Zagreb: Naprijed.
• Vidanec, Dafne (2018): Charles Taylor i njegov moralni svijet. Zagreb: Naklada Breza.
• Voltaire (1997): Rasprava o toleranciji, Zagreb: Matica hrvatska.
• Waal, Frans de (2001): Prirodno dobri: podrijetlo ispravnog i pogrešnog kod ljudi i životinja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Weber Max (1989): Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: Veselin Masleša, Svjetlost.
• Weil, Simone (2003): Ukorijenjenost: preludij za deklaraciju o dužnostima prema ljudskom biću. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
• Wolff, Robert Paul (2001): U obranu anarhizma. Zagreb: DAF.
• Yazdi, Muhammed Taqi Misbah (2023): Putevi i staze dobra: savjeti Božijeg poslanika, s.a.v.a., Ebu Zeru, r.a. Sarajevo: Fondacija „Mulla Sadra“.
• Young, Iris Marion (2005): Pravednost i politika razlike. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Zagorac, Ivana (2018): Bioetički senzibilitet. Zagreb: Pergamena, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
• Zajović Staša; Kovačević, Ljupka (ur., 2012): Feministička etika brige: čitanka. Beograd, Kotor: Žene u crnom, Anima.

(S obzirom na dodatnu literaturu, u obzir dolaze i druge knjige, uz prethodni dogovor s nastavnikom.)