Naziv kolegija: Etika – seminar: Bioetika, ekonomija, politika

Nositelj: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Izvoditelji:  prof. dr. sc. Hrvoje Jurić; Lidija Knorr, mag. educ. phil. et mag. bibl., asistentica

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Metode rada: interaktivne i participativne metode rada

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, periodični pisani izvještaji

Ispit: ocjena periodičnih pisanih izvještaja i evaluacija ukupnog rada u seminaru

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija nastavničkog rada, nastavnička evaluacija studentskih pisanih radova

Cilj kolegija: Ciljevi kolegija, iz kojih proistječu i odgovarajuće kompetencije, su sljedeći: istražiti, razmotriti i kritički raspraviti utjecaj antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela na odnos čovjeka i prirode u suvremenom globaliziranom društvu; ukazati na neodrživost današnjeg načina ophođenja čovjeka prema prirodi kroz razvoj korporativne moći u ključu neoliberalizma; upoznati studente s osnovnim pojmovima antropocentrizma i biocentrizma, slobode i odgovornosti te »centričnosti«, koristeći potencijale integrativne bioetike s metodološkim postulatima interdisciplinarnosti, transdisciplinarnosti, pluriperspektivnosti i integrativnosti.

Sadržaj:

Polazište je kolegija teza o neodrživosti antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela s obzirom na odnos čovjeka i prirode u suvremenom globaliziranom društvu. Rad u seminaru bit će strukturiran u četiri tematske cjeline. Svaka cjelina obrađivat će se u tri seminarska susreta:

I. tematska cjelina: razlika između predindustrijskog i industrijskog društva s obzirom na poimanje odnosa čovjeka i prirode; razvoj antropocentrizma i biocentrizma; razvoj kapitalizma i problematika akumulacije kapitala;

II. tematska cjelina: fenomen globalizacije i globalizacijski trendovi te etički, društveni i politički problemi povezani s time; akumulacija kapitala s obzirom na korporacije i korporativnu logiku u kontekstu neoliberalizma; utjecaj spomenutih trendova na čovjekov odnos prema prirodi i pitanje odgovornosti;

III. tematska cjelina: fenomen privatizacije prirodnih dobara sa svrhom prikaza teze o neodrživosti antropocentrizma kao svjetonazora i kapitalizma kao ekonomsko-socijalno-političkog modela;

IV. tematska cjelina: primjena metodološkog obrasca integrativne bioetike na razmatranje i rješavanje problema uočenih u trima navedenim tematskim cjelinama.

Literatura (izbor):

• Amulić, Slavko (2019): Perspektivizam i pluralizam: prilog zasnivanju pluriperspektivizma. Zagreb: Pergamena.
• Beck, Ulrich (2003): Što je globalizacija?. Zagreb: Vizura.
• Bubalo, Ivan (1984): Kantova etika i odgovornost za svijet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
• Cifrić, Ivan (1989): Socijalna ekologija: prilozi zasnivanju discipline. Zagreb: Globus.
• Cifrić, Ivan (2005): „Antropocentrična i biocentrična odgovornost za život“, Socijalna ekologija, 14 (2005) 3, str. 195-215.
• Cifrić, Ivan (2006): „Odnos prema životu: kontekst biocentrične orijentacije“, Socijalna ekologija, 15 (2006) 1-2, str. 43-79.
• Čović, Ante (2004): Etika i bioetika: razmišljanja na pragu bioetičke epohe. Zagreb: Pergamena.
• Čović, Ante (2006): „Pluralizam i pluriperspektivizam“, Filozofska istraživanja, 26 (2006) 1, str. 7-12.
• Čović, Ante (2009): „Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića“, u: Čović, Ante; Gosić, Nada; Tomašević, Luka (ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena.
• Harvey, David (2013): Kratka povijest neoliberalizma. Zagreb: VBZ.
• Jonas, Hans (1990): Princip odgovornost: pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Jurić, Hrvoje (2007): „Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera“, u: Valjan, Velimir (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Sarajevo: Bioetičko društvo u BiH.
• Jurić, Hrvoje (2012): „Privatisation of Life“, u: Schweidler, Walter (ur.), Bioethik – Medizin – Politik / Bioethics – Medicine – Politics, Sankt Augustin: Academia Verlag.
• Kant, Immanuel (1990): Kritika praktičkog uma. Zagreb: Naprijed.
• Koprek, Ivan (1996): „Ekoetika“, Filozofska istraživanja, 16 (1996) 1, str. 13-18.
• Kuhn, Thomas S. (2002): Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
• Marx, Karl; Engels, Friedrich (1985): Rani radovi. Zagreb: Naprijed.
• Mill, John Stuart (1988): „O slobodi“, u: Mill, John Stuart, Izabrani politički spisi: prvi svezak, Zagreb: Informator; Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, str. 112-194.
• Perušić, Luka (2019): „Narav i metoda integrativne bioetike: rasprava“, u: Čović, Ante (ur.), Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja, Zagreb: Pergamena, Hrvatsko filozofsko društvo, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
• Rifkin, Jeremy (1999): Biotehnološko stoljeće: trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
• Rinčić, Iva (2011): Europska bioetike: ideje i institucije. Zagreb: Pergamena.
• Shiva, Vandana (2006): Biopiratsvo: krađa prirode i znanja. Zagreb: DAF.
• Singer, Peter (2005): Jedan svijet: etika globalizacije. Zagreb: Ibis grafika.
• Supek, Rudi (1989): Ova jedina Zemlja: idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?. Zagreb: Globus.
• UN World Commission on Environment and Development (1987): Report of the World Commission on Environment and Development: Our Common Future. Oxford: Oxford University Press.