Etika – seminar: Etika i budućnost

Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.

Izvoditelj: dr. sc. Marko Kos, viši asistent

Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentara studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje,  dva pismena izvještaja o radu (eseja) sredinom semestra i jedan usmeno izloženi rad, te aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama.
Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

Cilj kolegija: Cilj kolegija je da se u etičkom i bioetičkom horizontu artikulira pojam budućnosti. Jedna od ključnih specifičnosti ljudskog života jest naglašena vremenska dimenzija egzistencije, uključujući odnos prema budućnosti. Otkako je čovjeka, može se govoriti o predviđanju, projiciranju i planiranju u horizontu budućnosti te o važnosti kategorije budućnosti za ljudsko mišljenje, djelovanje i stvaralaštvo. Budućnosna orijentacija čovjeka nije, dakle, samo ontološko, antropološko i epistemološko, nego i etičko pitanje, a to je posebno došlo do izražaja s pojavom i razvojem bioetike u kontekstu ubrzanog razvoja znanosti i tehnologije. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća otvorili su se novi, dotad nezamislivi horizonti budućnosti, ali se, također, pokazalo da novovjekovno poimani napredak ima i svoje tamne strane, te da je novostečena znanstveno-tehnološka moć dovela čovječanstvo u ‘etički vakuum’, gdje ne postoje etičke norme kojima bi ljudsko djelovanje bilo primjereno obuhvaćeno. Nerazmjer između moći i odgovornosti zrcali se i u odnosu logike napretka i nemogućnosti predviđanja budućnosti te s time povezane egzistencijalne nesigurnosti. No, ipak je sve jača potreba da predviđamo daljnji razvoj čovječanstva i Planete, tj. da svojim znanjem ‘preduhitrimo budućnost’, kako bismo iznašli odgovarajuće (bio)etičke principe, kategorije, norme i kriterije. Ta potreba znači ne samo reafirmaciju imaginacije kao podloge ljudskih teorijskih, praktičkih i poietičkih nastojanja, nego zahtijeva i novovrsnu etičku refleksiju. Tome će biti posvećen ovaj kolegij.

Sadržaj:

Etika i budućnost: uvodna predavanja (3 termina).

Seminarske rasprave o pojedinim temama kao što su: apriorizam i konzekvencijalizam u etici; moralno usavršavanje; sloboda i determinizam; smrtnost i besmrtnost; etika odgovornosti kao etika budućnosti; nada, utopija, revolucija; futurologijska i znanstvenofantastička heuristika; roditeljstvo; tehnoznanstveno poboljšanje čovjeka; etika i politika u društvu rizika; kataklizma i preživljavanje; itd. (12 termina). 

Literatura:

Obavezna literatura:

1. Hans Jonas, Princip odgovornost, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1990.

2. Dieter Birnbacher, Verantwortung fuer zukuenftige Generationen, Reclam, Stuttgart, 1988.

3. Ernst Bloch, Princip nada, Naprijed, Zagreb, 1981.

Preporučena literatura:

4. Jeremy Rifkin, Posustajanje buducnosti, Naprijed, Zagreb, 1986.

5. Alvin Toffler, Sok buducnosti, Otokar Kersovani, Rijeka, 1975.