Naziv kolegija: Seminar iz etike: Integrativno mišljenje i etika
Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.
Izvoditelj: dr. sc. Marko Kos, poslijedoktorand
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje, dva pisana izvještaja o radu sredinom semestra (prema dogovoru u seminaru) i jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima “nove etičke kulture”, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom u povijesnom procesu prelamanja epoha; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih etičkih, bioetičkih i filozofskih tema; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s opasnostima znanstveno-tehničke civilizacije i za aktivno uključivanje u rasprave koje one potiču.

Sadržaj:

Rad u seminaru bit će strukturiran u četiri tematske cjeline. Predviđeno je da se svaka cjelina obrađuje na 3-4 seminarske sesije, ovisno o tijeku i širini rasprave, te o potrebi dodatnih razjašnjavanja.

Prva tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.

U drugoj tematskoj cjelini razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).

U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra, ali i doprinosi hrvatskih bioetičara.

Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja”. Rasprava o toj temi bit će uvedena linijom metodološkog određenja integrativne bioetike i bit će perspektivno usredotočena na filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike.

Literatura:

• Čović, Ante: Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb, 2004.
• Čović Ante: “Integrativna bioetika i pluriperspektivizam”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76.
• Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
• Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American/Farrar, Straus and Giroux, New York, 2014.
• Gabriel, Markus, Why the world does not exist, Polity Press, Cambridge-Berlin-Malden, 2015.
• Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
• Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
• Jahr, Fritz: Selected Essays in Bioethics 1927-1934, Medizinethische Materialien, Heft 186, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
• Jahr, Fritz: Aufsätze zur Bioethik 1927-1938, Medizinethische Materialien, Heft 187, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
• Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
• Jurić, Hrvoje: “Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99.
• Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
• Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990.
• Kangrga, Milan, “Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)” u: Praxis (3-4/ 1972), str. 519-532.
• Küng, Hans: Svjetski etos za svjetsku politiku, Zagreb: Intercon, 2007.
• Küng, Hans: Svjetski etos za svjetsko gospodarstvo, Zagreb: Intercon, 2007.
• Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza, Hrvatsko sociološko društvo et. al., Zagreb, 2006.
• Potter, van Rensselaer: Bioetika. Most prema budućnosti, Medicinski fakultet u Rijeci (…), Rijeka, 2007.
• Rinčić, Iva: Europska bioetika: ideje i institucije, Pergamena, Zagreb, 2011.
• Rinčić, Iva / Muzur, Amir: FritzJahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb.
• Muzur, Amir / Rinčić, Iva: “Fritz Jahr (1895-1953): a lifestory of the ‘inventor’ of bioethics and a tentative reconstruction of thechronology of the discovery of his work”, u: Jahr, god. II (2011), br. 4, str. 385-394.
• Sass, Hans-Martin: “European Roots of Bioethics: Fritz Jahr’s 1927 Definitionand Vision of Bioethics”, u: Od nove medicinske etike do integrativne bioetike, (ur.) A. Čović, N. Gosić i L. Tomašević, Pergamena/Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009, str. 19-32.
• Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Breza, Zagreb, 2013.
• Grundlagen einer lebensdienlichen Ökonomie, Haupt Verlag, Bern/Stuttgart/Wien, 2008.
• Zagorac, Ivana: “Fritz Jahr’s Bioioethical Imperative”, u: Synthesis philosophica, br. 51 (1/2011), str. 141-150.