Naziv kolegija: Etika – seminar: Odgovornost za ne-ljudska živa bića

Nositelj/Izvoditelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, izv. prof. / Marko Kos, mag. phil.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentara studenata.

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje, dva izvještaja o radu (eseja), jedan usmeno izloženi ili pisani rad

Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

Cilj kolegija: Rad u seminaru treba uvesti studente u  problemsko područje kroz razmatranje danog polja na razini suvremenih rasprava. Studenti radom u seminaru trebaju razvijati sposobnost kritičkog pristupa problemu, te sposobnost građenja vlastitog stava kroz dijalošku pa i polemičku izmjenu argumenata o određenoj temi. Osim metodološkog osposobljavanja za argumentirano vođenje rasprave, cilj je seminara studentima ponuditi temeljna znanja i kategorijalna razlikovanja koja tvore nužnu pretpostavku za vođenje sadržajno kompetentne rasprave.

Sadržaj:

Rad u seminaru bit će strukturiran u šest tematskih cjelina. Predviđeno je da se svaka cjelina obrađuje na 2-3 seminarske sesije, ovisno o tijeku i širini rasprave, te o potrebi dodatnih razjašnjavanja.

U prvoj tematskoj cjelini obradit će se moralna odgovornost u sklopu moralne zajednice, tj. zajednice umnih bića. Ta odgovornost proizlazi iz univerzalnog važenja moralnog zakona koji nalaže moralnom subjektu da se u konkretnim situacijama ravna samo prema onim subjektivnim načelima (maksime) koja se mogu poopćiti, što znači dosegnuti razinu univerzalnog važenja. Moralna odgovornost člana moralne zajednice podrazumijeva uzajamnost odnosa među članovima, ali se nipošto ne zasniva na uzajamnosti nego na praktičkoj nužnosti pokoravanja praktičkom zakonu (kategorički imperativ).

U drugoj tematskoj cjelini razmatrat će se nužnost proširivanja kruga moralne odgovornosti u uvjetima suvremene znanstveno-tehničke civilizacije na ne-ljudska živa bića pa i na neživu prirodu. Rasprava će obuhvatiti problem dovršenosti znanstveno-tehničke epohe (novi vijek), koji se očituje u dosegnutim mogućnostima samouništenja, te nužnost uspostavljanja nove paradigme odgovornosti (etike budućnosti) koja uključuje odgovornost za ne-ljudska živa bića.

Treća tematska cjelina bit će posvećena bioetici kao ključnom obliku “etike budućnosti”, njenoj razvojnoj preobrazbi do stadija integrativnosti, na kojem je bioetika u predmetnom pogledu obuhvatila cjelinu života te uvjete i implikacije njegova održanja, dok je u metodološkom pogledu obilježena idejom pluriperspektivizma. U tom kontekstu bit će posebno obrađen bioetički imperativ kojim je još 1927. godine Fritz Jahr, novootkriveni “otac bioetike”, pokušao moralno važenje Kantova kategoričkog imperativa sa zajednice umnih bića proširiti na zajednicu živih bića.

Četvrta tematska cjelina obuhvatit će razmatranje fenomenologije odnosa čovjeka prema životinjama te raznolike pokušaje zasnivanja moralne, političke i pravne odgovornosti čovjeka za životinjski svijet.

Peta tematska cjelina paralelno će razmatrati fenomenologiju odnosa čovjeka prema biljkama te raznolike pokušaje zasnivanja moralne, političke i pravne odgovornosti čovjeka za biljni svijet. Utoliko će se te dvije linije rasprave preplitati, ali će nositi svoje posebnosti, što će s jedne strane omogućiti preciziranje razlike dviju razina odgovornosti (ontičke i filoničke) te s druge strane utvrditi potrebu hijerarhiziranog odnosa odgovornosti prema ne-ljudskim živim bićima.

Zaključna, šesta cjelina zamišljena je kao otvoreni prostor rasprave u kojem će se sumirati rezultati i iskristalizirali stavovi sudionika, najvjerojatnije u pro et contra obliku. Tek kao kategorijalna podloga za vođenje zaključne rasprave bit će eksplicirana i ponuđena dva teorijska koncepta u kojima se sažimaju ključne dileme i razlike u određivanju odnosa odgovornosti čovjeka prema ne-ljudskim živim bićima: speciesizam i apsurdizam.

Literatura:

• Coetzee, John M.: Život životinja, AGM, Zagreb, 2004.
• Čović, Ante: “Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: Od medicinske etike do integrativne bioetike, ur. A. Čović, N. Gosić i L. Tomašević, Pergamena / Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009, str. 33-46.
• Čović, Ante: “Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika”, u: Bioetika i dijete, ur. A. Čović i M. Radonić, Pergamena, Zagreb, 2011, str. 11-24.
• Des Jardins, Joseph R.: Environmental Ethics, Cengage learning, Wadsworth, 2013.
• Dunayer, Joan: Specizam, Dvostruka duga / Institut za etnologiju i folkloristiku, Čakovec / Zagreb, 2009.
• Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
• Eterović, Igor: “Kant’s Categorical Imperative and Jahr’s Bioethical Imperative” u: Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Muzur, Amir; Sass, Hans-Martin (ur.) Zürich – Münster, Lit Verlag, 2012. Str. 81-95.
• Fiddes, Nick: Meso – prirodni simbol, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
• Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
• Jahr, Fritz: Selected Essays in Bioethics 1927-1934, Medizinethische Materialien, Heft 186, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
• Jahr, Fritz: Aufsätze zur Bioethik 1927-1938, Medizinethische Materialien, Heft 187, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
• Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.

• Jošt, Marijan / Cox, Thomas S.: Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, Matica hrvatska, Križevci, 2003.

• Jurić, Hrvoje: “Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99.
• Jurić, Hrvoje: “Životinjska duša i životinjska prava. Pitanja i odgovori (o) filozofiji Hansa Jonasa”, u: Arhe, god. VI (2009), br. 12, str. 107-120.
• Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 3. izd., 1990 (ili druga izdanja).
• Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza, Hrvatsko sociološko društvo et. al., Zagreb, 2006.
• Muzur, Amir / Rinčić, Iva: “Fritz Jahr (1895-1953) – the Man Who Invented Bioethics”, u: Synthesis philosophica, br. 51 (172011), str. 133-140.
• Muzur, Amir / Rinčić, Iva: “Fritz Jahr (1895-1953): a life story of the ‘inventor’ of bioethics and a tentative reconstruction of the chronology of the discovery of his work”, u: Jahr, god. II (2011), br. 4, str. 385-394.
• Patterson, Charles: Vječna treblinka, Genesis/Prijatelji životinja, Zagreb, 2005.
• Safran Foer, Jonathan: Eating Animals, Back Bay Books, New York, 2009.
• Sass, Hans-Martin: “European Roots of Bioethics: Fritz Jahr’s 1927 Definition and Vision of Bioethics”, u: Od nove medicinske etike do integrativne bioetike,  ur. A. Čović, N. Gosić i L. Tomašević, Pergamena/Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009,  str. 19-32.
• Singer, Peter: Oslobođenje životinja, Ibis grafika, Zagreb, 1998.
• Singer, Peter: Praktična etika, KruZak, Zagreb, 2003.
• Smith, M. Jeffrey: Sjeme obmane, Biovega, Zagreb, 2005.
• Visković, Nikola: Stablo i čovjek, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2001.
• Visković, Nikola: Kulturna zoologija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
• Vrček, Valerije: GMO između prisile i otpora, Pergamena, Zagreb, 2010.
• Zagorac, Ivana: “Fritz Jahr’s  Bioioethical Imperative”, u: Synthesis philosophica,  br. 51 (1/2011), str. 141-150.