Naziv kolegija: Etika – seminar: Spinoza, Etika

Nositelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Izvoditelj: Jan Defrančeski, mag. ling. et mag. educ. phil.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprave

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, tjedni izvještaji o čitanju, jedan usmeno izloženi ili pisani rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata i konzultacije sa studentima

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Etika, Filozofija politike i Povijest filozofije III i IV

Cilj kolegija: Cilj je kolegija studentice i studente upoznati s temeljnim pojmovima, argumentima i strukturom Spinozine Etike, kako bi razvili sposobnost sustavne interpretacije filozofskog teksta i razumjeli specifičnost Spinozina shvaćanja prirode, duha, afekata i slobode. Dodatni je cilj razviti razumijevanje odnosa između metafizike, epistemologije i etike u Spinozinu sustavu te potaknuti kritičko promišljanje pojmova nužnosti i kontingencije, determinizma i slobode. Kroz analizu izvornog filozofskog teksta i suvremenih interpretacija kolegij usmjerava polaznike prema samostalnom i argumentiranom tumačenju jednoga od ključnih etičkih sustava novovjekovne filozofije.

Opis kolegija: U uvodnim predavanjima studentice i studenti upoznat će se s temom, strukturom i načinom rada seminara, kao i s osnovnim obilježjima Spinozina filozofskog projekta u kontekstu novovjekovne filozofije. Posebna će se pozornost posvetiti geometrijskoj metodi izlaganja i njezinoj ulozi u strukturi i argumentaciji Spinozina filozofskog sustava. U središnjem dijelu seminara, kroz analizu ključnih dijelova Spinozine Etike, razmatrat će se temeljni pojmovi njegove metafizike, epistemologije i etike, uključujući pojam supstancije, odnos atributa i modusa, nužnost i vječnost, jedinstvo duha i tijela te stupnjeve spoznaje. Nadalje, analizirat će se Spinozina teorija afekata, osobito razlika između djelovanja i trpljenja, te temeljni afekti poput žudnje, radosti i žalosti. U tom kontekstu raspravljat će se o problemu ljudskog ropstva, ulozi strasti u ograničavanju ljudske moći djelovanja te mogućnosti slobode shvaćene kao spoznata nužnost. U završnom dijelu seminara posebna će se pozornost posvetiti ulozi razuma u postizanju ljudske slobode, pojmu intelektualne ljubavi prema Bogu te etičkim implikacijama Spinozina determinizma. Seminar će također uključivati razmatranje suvremenih interpretacija Spinozine filozofije, kao i završnu sintezu glavnih problemskih cjelina i njihovog značenja za razumijevanje etike, slobode i ljudske prirode.

Sadržaj kolegija:

   1. Uvodno predavanje

   2. Spinoza u kontekstu povijesti filozofije

   3. Geometrijska metoda i zakoni prirode

 I. O BOGU

   4. Supstancija, atributi, modusi

   5. Beskonačnost, nužnost i vječnost supstancije

 II. O NARAVI I IZVORU DUHA

   6. Jedinstvo duha i tijela

   7. Stupnjevi spoznaje

 III. O IZVORU I NARAVI STRASTÎ

   8. Diferencija djelovanja i trpljenja 

   9. Žudnja, radost i žalost

 IV. O LJUDSKOM ROPSTVU ILI O SILAMA STRASTÎ

   10. Strast kao uzrok nemoći

   11. Sloboda kao spoznata nužnost

V. O MOĆI RAZUMA ILI O LJUDSKOJ SLOBODI

   12. Determinizam i apsolutna sloboda

   13. Intelektualna ljubav prema Bogu

   14. Suvremene interpretacije Spinozine nauke

   15. Završno predavanje i rasprava

Primarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Baruch de Spinoza (2000): Etika: dokazana geometrijskim redom, prev. Ozren Žunec, Demetra, Zagreb.

Sekundarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Gilles Deleuze (1988): Spinoza: Practical Philosophy, prev. Robert Hurley, City Lights Books, San Francisco.
• Margaret Gullan-Whur (1998): Within Reason: A Life of Spinoza, Jonathan Cape, London.
• Charles Huenemann (2008): Interpreting Spinoza: Critical Essays, Cambridge University Press, Cambridge.
• Steven Nadler (2006): Spinoza’s Ethics: An Introduction, Cambridge University Press, Cambridge.
• Arne Næss (1975): Freedom, Emotion and Self-subsistence: The Structure of a Central Part of Spinoza’s Ethics, Universitetsforlaget, Oslo.
• Danilo Pejović (2002): »Spinoza i historijsko mišljenje«, u: Danilo Pejović, Veliki učitelji mišljenja, Naklada Ljevak, Zagreb, str. 67–73.
• Michael Della Rocca (ur., 2022): The Oxford Handbook of Spinoza, Oxford University Press, New York.
• Roger Scruton (2002): Spinoza: A Very Short Introduction, Oxford University Press, Oxford.
• Pavao Vuk-Pavlović (2011): »Spinozina nauka«, u: Pavao Vuk-Pavlović, Povijesnofilozofski tekstovi, Milan Polić (ur.), Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, str. 63–171.