Filozofija i psihoanaliza – seminar: Pojam vremena u filozofiji i psihoanalizi
Naziv kolegija: Pojam vremena u filozofiji i psihoanalizi
(zimski semestar 2020./2021.)
Nositeljica/ izvoditeljica kolegija: dr. sc. Ljiljana Filipović/ izv. prof. (naslovno zvanje)
Status i vrsta kolegija: izborni seminar
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS: 3
Jezik nastave: hrvatski (osim na hrvatskom, preporučena literatura za seminar je i na drugim jezicima)
Sadržaj kolegija: Tema kolegija je psihoanalitička i filozofska kontekstualizacija bezvremenosti nesvjesnog.
Seminar «Pojam vremena u filozofiji i psihoanalizi» započinje uvodom u filozofske temelje psihoanalize i otkrivanja nesvjesnog do Sigmunda Freuda (Platona, Aristotela, Schellinga, Herbarta, Schopenhauera, C. G. Carusa, G. T. Fechnera, E. von Hartmanna, Nietzchea, T. Lippsa i dr.) te Jungove i Lacanove uspostave promišljanja pojma nesvjesnog. Kolegij je usredotočen na filozofsko čitanje problematiziranja teme bezvremenosti nesvjesnog kod Adorna, Sartrea, Marcusea, Fromma, Wittgensteina, Derride, Rcoeura, Deleuza i Guattarija, Sarah Kofman i drugih.
Iščitavajući Freudovo djela Aus den Afängen der Psychoanalyse, Paul Ricoeur skreće pažnju na Freudovo uvoďenje problema vremena vezanog uz nesvjesno – da su vrijeme, svijest i realnost korelativna poimanja. Bezvremenost nesvjesnog implicira da nesvjesno nema odnos prema vremenu, taj je odnos naime vezan uz sustav svijesti, te je pitanje o odnosu nesvjesnog i vremena filozofska implikacija poimanja nesvjesnog.
Ontički, ustvrďuje Jacques Lacan, nesvjesno je neodreďeno, no može ga se zaokružiti u vremensku strukturu. Opisujući nesvjesno kao ono koje se pojavljuje u vremenskoj pulsaciji, poziva se na Heideggera kao i na Aristotelovo shvaćanje vremena.
Moguće je, bez obzira na pretencioznost, govoriti o ulozi koju nesvjesno kao bezvremeno ima u povijes(nos)ti. Odnosno o eventualnoj povijes(nos)ti nesvjesnog pri čemu je odgovore moguće tražiti posredno, kao na primjer u označiteljskom lancu.
Obaveze studenata: redovito sudjelovanje u nastavi, te ispit koji se sastoji od usmenog izlaganja i ogleda o odabranoj temi filozofsko psihoanalitičke interpolacije pojma nesvjesnog.
Metode rada: izlaganja, dokumentarni filmovi, rasprava u kolegiju, te pismeni ogledi.
Cilj: Upoznavanje s filozofskim i psihoanalitičkim tumačenjima odnosa nesvjesnog prema vremenu omogućava interakcijskim pristupom poticanje kritičkog uvida u različite teorije s područja filozofije i psihoanalize.
Tematske cjeline i plan rada:
- Uvod u temu kolegija:
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 2 seminara)
- susret filozofije i psihoanalize
- filozofske implikacije pojma nesvjesnog
- Povijest filozofije vremena i povijest psihoanalize:
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 3 seminara)
- Platon, Aristotel, sv. Augustin, G, Leibniz, I. Kant
- T. Lipps, Carl G. Carus, G. T. Fechner
- Schopenhauer, F. Nietzsche, E. von Hartmann
H. Bergson, M. Heidegger
- Psihoanalitički pristupi bezvremenosti nesvjesnog:
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 3 sjednice)
- Freudov i Kantov scenarij
- Lacanovo nesvjesno strukturirano kao jezik i M. Heidegger
– Psihologija nesvjesnog C.G. Junga i H. Bergson
- Filozofska kritika psihoanalitičkih tekstova:
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 3 seminara)
- Sartre, Adorno
- Marcuse, Fromm
- Wittgenstein, Davidson
- Nesvjesno i odnos prema vremenu:
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 3 seminara)
- Ricoeurovo Čitanje Freuda
- Žižekov Znak / označitelj / pismo.
- Naknadnost J. Derride i S. Kofman
- Antinomija nesvjesnog: Mora li vrijeme jednom stati?
(izlaganje, analiziranje tekstova i rasprava; 2 seminara)
- Foucaultova hemeneutika subjekta & Anti-Edip Deleuza & Guattaria
Kratka povijest vremena S. Hawkinga & Poslije konačnosti Q. Meillassouxa
«Time is out of joint» – «Time must have a stop» – Shakespeare, Proust & Deleuze
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Archard, D. (1984) Consciousness and the Unconscious. London: Hutchinson.
Adorno, T. W. (1973) Der Begriff des Unbewußten in der transzendentalen Seelenlehre. Frankfurt am Main: Suhrkamp
Adorno, T. (1991) “Psihoanalitička spoznaja nesvjesnog”, Treći program Hrvatskog radija, Zagreb: HRT, br. 32
Augustin, A. (2016) Ispovijesti, Zagreb, Krščanska sadašnjost
Belgrad, J./Busch, H. J./Görlich, B./Haull, R. (1988) Sprache – Szene – Unbewußtes. Frankfurt am Main: Nexus.
Bergson, H. (2001) Vrijeme i slobodna volja, Zagreb: Feniks knjiga
Carus, C. G. (1941) Psyche. Stuttgart: Alfred Kröner
Carus, C. G. (1991) “Psiha – o povijesti razvoja duše”, Treći program Hrvatskog radija, Zagreb: HRT, br.32
Derida, J. (1988) “Frojd i scena pisanja”. U Filozofsko čitanje Frojda. Beograd: SSO
Doane, M. A. (2002) The Emergance of Cinematic Time, Cambridge, Massachusetts & London: Harvard University Press
Ellenberger, H. (1970) The Discovery of the Unconscious. New York: Basic Books.
Fechner, G. T. (1860) Elemente der Psychophysik. Leipzig: Breitkopf und Härtel.
Deleuze, G. & Guattari, F. (2015) Antiedip, Zagreb: Sandorf
Deleuze, G. (2010/2012) Film I., II., (Slika-pokret, Slika-vrijeme,) Zagreb; Udruga Bijeli val
Filipović. Lj. (1997) Nesvjesno u filozofiji, Zagreb: Izdanja Antibarbarus
Filipović, Lj. (2006) Javne samoće, Zagreb: Izdanja Antibarbarus & Tvrďa
Foucault, M. (2017) Hermeneutika subjekta, Zagreb: Sandorf
Freud, S. (1982) Studienausgabe. Frankfurt am Main: Fischer.
Freud, S. (1986) Budućnost jedne iluzije. Zagreb: Naprijed.
Freud, S. (1987) Pronaďena psihoanaliza. Zagreb: Naprijed.
Frojd, S. (1984) Odabrana dela. Novi Sad: Matica srpska.
Fromm, E. (1986) Kriza psihoanalize. Zagreb: Naprijed / Nolit.
Fromm, E. (l984) Veličina i granice Freudove misli. Zagreb: Naprijed, Nolit, August Cesarec.
Groddeck, G. (1926) Das Buch vom Es. Leipzig/Wien/Zürich: Internationaler Psychoanalityscher Verlag.
Grünbaum, A. (1984) The Foundations of Psychoanalysis: A Philosophical Critique? Berkley, Los Angeles, Santa Fe: University of California Press.
Habermas, J. (1975) Saznanje i interes. Beograd: Nolit.
Hartmann, E. v. (1913) Philosophie des Unbewussten. Leipzig: Alfred Kröner
Hartmann, E. v. (1991) “Filozofija nesvjesnog”, Treći program HRT, br. 32
Hawking, S. (1996) Kratka povijest vremena, Zagreb: Izvori
Heidegger, M. (1988) Bitak i vrijeme, Zagreb: Naprijed
Jung, K. G. (1984) Odabrana dela. Novi Sad: Matica srpska.
Kant, I. (1922) Anthropologie. Berlin: Bruno Cassirer.
Kant I. (1984) Kritika čistog uma, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske
Kofman, S. (1987) Pourquoi rit-on? Freud et le mort d’ esprit. Paris: Galilée
Kofman, S. (1988) “Grafematika i psihoanaliza”, U Filozofsko čitanje Frojda. Beograd: SSO
Lacan, J. (1986.) Četiri temeljna pojma psihoanalize, Zagreb: Naprijed
Lacan, J. (1983) Spisi, Beograd: Prosveta
Leibniz, G. W. (1980) Izabrani filozofski spisi – monadologija. Zagreb: Naprijed.
Lipps, T. (1896), “Der Begriff des Unbewussten in der Psychologie”. U Dritter Internationaler Congres für Psychologie München: J.F. Lehmann
Lipps, T. (1991) “Pojam nesvjesnog u psihologiji”, Treći program HR, br. 32
Lorenzer, A. (1989), Intimnost i socijalna patnja. Zagreb: Naprijed.
Lütkehaus, L. (1989), “Dieses wahre innere Afrika”. Frankfurt am Main: Fischer.
MacIntyre, A. C. (l973), The Unconscious. London: Routledge & Kegan Paul.
Meillassoux, Q. (2016) Poslije konačnosti, Zagreb: Multimedijalni institut
Nietzschke, B. (1983), “Zur Herkunft des ‘Es’: Freud, Groddeck, Nietzsche -Schopenhauer und E. von Hartmann”. Psyche 9.
Proust, M. (1977) U traganju za izgubljenim vremenom I.-XIII. Zagreb: Zora – GZH
Ricoeur, P. (2005), O tumačenju: ogled o Freudu, Zagreb: Ceres
Sartre, J. P. (1948), L’ etre et le neant. Paris: Gallimard.
Sartre, J. P. (1984) Le Scénario Freud. Paris: Gallimard.
Sartre, J. P. (1985) The Freud Scenario. London: Verso.
Schelling, F. W. J. (1986) Sistem transcendentalnog idealizma. Zagreb: Naprijed.
Schopenhauer, A. (1977) Die Welt als Wille und Vorstellung. Zürich: Diogenes
Shakespeare, W. (1950) Hamlet, Zagreb: Matica hrvatska
Shakespeare, W. (1922) Kralj Henrik IV., Zagreb: Matica hrvatska
Žižek, S. (1976), Znak/označitelj/pismo. Beograd: Ideje
Whyte, L. L. (1960), The Unconscious before Freud. London: Tavistoc Publication.
Wittgenstein, L. (1982), “Conversations on Freud; excerpt from 1932-3 lectures”. U R. W. &. J. Hopkins (Izd.), Philosophical essays on Freud Cambridge: Cambridge University Press.
Kratki životopis Ljiljane Filipović i opis kompetencija za sudjelovanje u nastavi:
Ljiljana Filipović roďena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Radila je kao urednica za filozofiju na Trećem programu Hrvatskog radija. Za inovaciju u uredničkom radu 2002. dobiva nagradu Hrvatskog radija.
Od 1998. do 2013. godine predavala je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (kolegij “Filozofsko psihoanalitička kritika dramskog teksta” ) gdje je stekla i naslovno zvanje izvanredne profesorice.
Predavala je na konferencijama u Dublinu, Moskvi, Londonu, Firenci, Parizu, Beču, Lundu, Moskvi, Pekingu, Magdeburgu, Marrakeshu, Lisabonu, Barceloni i dr., te na sveučilištima u Buenos Airesu, Tokiju i dr.
U hrvatskim i inozemnim časopisima i zbornicima objavljuje radove koji se bave objašnjenjem kulturoloških fenomena preko interakcije filozofije, umjetnosti i psihoanalize.
Autorica je i nekoliko romana (Nevidljivi pas, Sokol u šusteraju, Nestali ljudi, Preljubnik) te desetak radio-drama.
Znanstvene/stručne publikacije (izbor):
l Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, Zagreb: Filozofska istraživanja 1990.
l Nesvjesno u filozofiji, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1997.
l “Die Anfänge der Psychoanalyse in Zagreb” u Ambivalenz des Fin de siècle: Wien-Zagreb, Wien & Köln & Weimar: Böhlau Verlag 1998)
l “Film as Abreaction of Totalitarianism” u The Couch and the Silver Screen, Hove and New York: Brunner-Routledge 2003.
l“Theatre of the Unconscious” u literature and psychology: a journal of psychoanalytic and cultural criticism, Volume 49 No. 1/2, 2003 Rhode Island College
l “Die Psychoanalyse im Gerichtsaal” u Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa, Uchtspringe: Sigmund-Freud-Zentrum 2003.
l “Breakdown of the Collective”/ “Der Zusammenbruch des Kollektivs”, Catalog of the exhibition Collective Creativity, Kassel: Kunsthalle Fridericianum 2005.
l“What makes us laugh?” u Maske und Kothurn 4, Wien & Köln & Weimar: Böhlau Verlag 2005.
l Javne samoće, Zagreb: Tvrďa & Izdanja Antibarbarus 2006.
l“Psychoanalysis, Expulsion, Exclusion”, u International Journal of Psychotherapy, Volume 12, Number 1, March 2008, Vienna: Journal of the European Association of Psychotherapy ISBN-1356-9082
l Prazne tvornice, Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008.
l Scenariji kože, Zagreb: Izdanja Antibarbarus 2012.
l “More than 50 years after: Laing, Sartre & the Other”, u R. D. Laing 50 years since The Divided Self, ed. Theodor Itten & Courtenay Young, Ross-on-Wye: PCCS Books 2012
l“Der Wunsch nach Freiheit”, u Sozialwissenschaftliche Literatur Rundschau 70, Lahnstein: Verlag neue praxis Gmbh, 2015.
l Klub krivaca, Zagreb; Izdanja Antibarbarus 2016. (knjiga je dobila je nagradu V. Machiedo za najbolju esejističku knjigu 2017.)
l “Posuďeni glas”, u Filozofija je ženskog roda u čast Nadeždi Čačinovič, ur. A. Čakardić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019.
Prijevodi knjiga iz humanističkih znanosti:
T.S. Szasz, Proizvodnja ludila, Zagreb: GZH 1970
M. Eliade, Okultizam, magija i pomodne kulture, Zagreb: GZH 1981
R.D. Laing, Glas iskustva, Zagreb: GZH 1982
D. Cooper, Jezik ludila, Zagreb: 1986