Naziv kolegija: Filozofija jezika 1 (2P, 3 ECTS)

Šifra: 51269

Nositelj/izvođač kolegija: prof. dr. Borislav Mikulić

Status i vrsta kolegija: izborni predmet

Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS: 3

Jezik nastave: hrvatski (materijali na stranim jezicima)

Tema i sadržaj: Prikaz i analiza odabranih filozofskih i jezično-teorijskih izvora (antičkih i modernih) o porijeklu i konstituciji jezika te o odnosu jezika i mišljenja uopće i konstituciji značenja nasuprot tradicionalnoj reprezentacionalističkoj koncepciji svijesti. Kao polazište služi normativni pojam filozofije jezika u tradiciji analitičke filozofije od kasnog 19. stoljeća (Frege) i njegova razlika spram hermeneutičke i strukturalističke refleksije o jeziku 20. stoljeća te zajedničko porijeklo obiju linija u historijskoj filozofiji jezika u tzv. “romantičkom krugu” (Herder i dr.), njemačkom idealizmu (Fichte, Hegel) te post-idealističkim pozicijama (Nietzsche). Riječ je o karijeri i značenju jezično-teorijski inspirirane kritike Kantova ‘transcendentalnog kriticizma’ za oblikovanje moderne filozofije jezika, semiologije, hermeneutike te strukturalne lingvistike. Posebno težište prikaza čini razlikovanje univerzalističkog (Fichte, Hegel) te kulturno-partikularnog koncepta jezika i mišljenja (W. v. Humboldt) i radikalnog individualizma (Schleiermacher) kao i posljedice tih koncepcija za teorije prevođenja i komunikacije. Predavanje slijedi putanju različitih aspekata filozofskih i bliskih teorija o prirodi i porijeklu znaka u antici te ideji logike kao semiotike (Locke), o relaciji označavanja i konstituciji značenja te povezanim koncepcijama reprezentacije i istine (odslikavanje, adekvacija, korespondencija). Prikaz služi suočavanju s idejno-povijesnim, kulturnim, socijalnim vidovima označavanja i simboličke reprezentacije te njihovom epistemološkom i lingvističkom analizom; ocrtavanje podloge za konceptualnu (strukturno-epistemološku) i primijenjenu (socijalno i kulturno-filozofsku i ideološko-kritičku) analizu pojedinih sistematskih i socijalno-teorijskih aspekata jezika u rasponu od otkrivalačke preko komunikacijske do terapijske funkcije.

Mjesto kolegija u ukupnom kurikulumu: tematika kolegija obuhvaća raspon od povijesti ideja i teorijske filozofije do znanosti o jeziku, književnosti, kulturne antropologije i sl.

Metode rada: izlaganja (predavanja), diskusija, pismeno izvještavanje o praćenju tematike kolegija kroz literaturu.

Uvjeti za pristup: bez formalnog preduvjeta; preporučuje se studentima viših semestara.

Obaveze studenata: obavezna prijava na prvom sastanku kolegija; redovito pohađanje nastave (s najviše 3 izostanka obavezan izvještaj o vlastitom radu i usmeni kolokvij); završni pismeni rad o temi po izboru studenta (12-14 kartica kompjuterskog ispisa).

Cilj: upoznavanje s idejama filozofskih teorija jezika, mišljenja i tvorbe diskursa; razvijanje analitičkih i interpretacijskih kompetencija iz filozofije jezika, semiologije i hermeneutike; primjena na društvene fenomene.

Način praćenja kvalitete rada u kolegiju: diskusija, praćenje pismenih radova studenata, konzultacije, komunikacija putem mailing liste kolegija; fakultetska anketa

Tematske cjeline i plan rada

I. Uvodna pitanja:

• Pojam filozofije jezika, odnos prema semiologiji, hermeneutici, lingvistici;
• Reprezentacionalistički modeli u filozofskim teorijama svijesti i pojam “idealnog jezika”; mit o naknadnom karakteru jezika u odnosu na mišljenje;

II. Porijeklo i teorijski sadržaji jezičnih refleksijâ u antičkoj filozofiji

• Agalmatske teorija značenja (Pitagora, Demokrit)
• Platon: teorija imenovanja u Kratilu, teorija ‘tipova’ u Teetetu, teorija pisma u Fedru
• Aristotel: glas, simbol i ‘hermeneia’

III. Moderne posljedice

• Logika kao ‘semeiotiké’ i pitanje znakovne konstitucije svijesti (Locke);
• Kant i leibniz-wolffovska škola
• Jezično-filozofska kritika reprezentacionalizma i transcendentalnog ‘kriticizma’
• “Znakovnost” svijesti; determinizam vs. sloboda mišljenja; univerzalizam vs. individualizam;
• Pojam jezika kao strukture i porijeklo ideje filozofskog sistema;

 IV. Teorijske posljedice

• Teorije razumijevanja, tumačenja i prevođenja;
• Jezične slike svijeta: univerzalizam vs. kulturni partikularizam;
• Filozofije jezika i filozofski materijalizam

Literatura:

A) Primarne reference za rad u kolegiju

(izbor prema dostupnosti u prijevodu na hrvatski, srpski i engleski; daljnji izvori u kolegiju)

• John Locke, Ogled o ljudskom razumu, sv. I-II, Beograd: Kultura, 1962. (završno poglavlje, “O podeli nauka”; engl. verzija dostupna i na: http://carbon.cudenver.edu/~mryder/itc/locke.html)
• Platon, Kratil, Teetet, Sofist, Fedar (različita izdanja)
• Aristotel, ‘O tumačenju’, Poetika, Retorika (različita izdanja)
• G. Herder, “Abhandlung über den Ursprung der Sprache” (1771) (hrv. pr. “Rasprava o porijeklu jezika”, Zagreb: Demetra, 2005). Također, “On the Cognition and Sensation of the Human Soul” (1788), u: Herder’s Philosophical Writings, ed. M. N. Forster, Chicago UP, 2002.
• G. Hamann, “Metakritik über den Purismus der Vernunft”, u: Sämtliche Werke, hrsg. Josef Nadler, Wien, 1949 (engleski prijevod u: Writings on Philosophy of Language, ed. K. Haynes, Oxford UP, 2007)
• G. Fichte, “Von der Sprachfähigkeit und dem Ursprung der Sprache” (1795), u J. G. Fichte, Gesamtausgabe der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, ur. R. Lauth et al., Stuttgart-Bad Canstatt: Friedrich Fromann Verlag, Reihe I, Bd. 3, 1962. (engleski prijevod u: Surber, Jere Paul (1996), Language and German Idealism: Fichte’s Linguistic Philosophy, New Jersey: Humanities Press).
• W. F. Schlegel, “Philosophie der Philologie” (1797), u: Logos 17, 1928; “Über die Sprache und Weisheit der Inder” (1808), pogl. I. 1-6 (dostupno na http://www.zbk-online.de/texte/A0099.htm. (Engl.: “Philosophy of Language”, ed. A. J. W. Morrison, London 1859).
• W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo: Veselin Masleša, 1987.
• D. E. Schleiermacher, Hermeneutik und Kritik (1838), engl. Hermeneutics and Criticism. And Other Writings, ed. A. Bowie, Cambridge, 1998.
• v. Humboldt (V. f. Humbolt), Uvod u delo o Kawi jeziku i drugi ogledi, Novi Sad: Književna zajednica 1988.
• Charles S. Perice, On signs: writings on semiotic, James Hoopes, Chapel Hill: University of North Carolyna Press, 1991. Također: Čarls Sanders Pers, Pragmatizam, izbor i prevod Dušan Veličković, Beograd: Grafos, 1984.
• Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, Zagreb: ArTresor naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000 (također, Opšta lingvistika, Beograd: Nolit, 1977. i drugi prijevodi), osob. Uvod, pogl. VI (“Jezik i pismo”), Prvi dio, pogl. I (“Priroda jezičnog znaka”).

 B) Sekundarna literatura (uži izbor):

• Bahtin, Mihail (1980), Marksistička filozofija jezika, Beograd: Nolit.
• Benveniste, Emile, Problemi opšte lingvistike, Beograd: Nolit 1975. (osob. pogl. “Priroda lingvističkog znaka”)
• Donato, Eugenio and Richard Macksey (ed.), The Structuralist Controversy (v. Strukturalistička kontroverza, ur. E. Donato, R. Meksi. Beograd: Prosveta, 1988).
• Dummett, Michael, Origins of Analytical Philosophy, Harvard UP, 1993.
• Eco, Umberto Kultura, informacija, komunikacija (= La struttura assente), Beograd, Nolit, 1973. (pogl. 1-2)
• Fontanille, Jacques, The semiotics of discourse, New York: Peter Lang, 2006.
• Forster, Michael N. (2010), After Herder. Philosophy of Language in the German Tradition, Oxford-New York: Oxford UP.
• Forster, Michael N. (2011), German Philosophy of Language. From Schlegel To Hegel and Beyond, Oxford University Press.
• Forster, Michael N. (2012), “Kant’s Philosophy of Language”, u Tijdschrift voor Filosofie 74/2012, 485-511.
• Frank, Manfred, Kazivo i nekazivo, Zagreb: Naklada MD, 1994. (Izvorno Das Sagbare und das Unsagbare. Studien zur französischen Hermeneutik und Texttheorie, Frankfurt a. M.: Suhrkamp 1980 (2. erw. Auflage); također, Was ist Neostrukturalismus?, Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1984.
• Hyppolite, Jean [Ipolit, Žan] (1988), “Struktura filozofskog jezika prema ‘Predgovoru’ za Hegelovu Fenomenologiju duha”, u: Strukturalistička kontroverza, ur. E. Donato i R. Meksi, Beograd: Prosveta, 1988, 189-218.
• McCumber, John (2006), “Sound-Tone-Word. Towards a Hegelian Philosophy of Language”, u: Surber, J. O’Neill, ur. (2006), 111-125.
• Miščević, Nenad, Govor drugoga, Ogledi iz filozofske hermeneutike, Beograd: Mladost, 1977, str. 125-147.
• Ponzio, Augusto (1973), Produzione lingusitica e idelogia sociale. Per una teoria marxista del linguaggio e della comunicazione, Bari: De Donato editore (hr. pr. Jezična proizvodnja i društvena ideologija, Zagreb: Školska knjiga, 1978).
• Silverman, Alan (2000), “Flux and Language in the Theaetetus”, u: Oxford Studies in Ancient Philosophy 18, 109-152.
• Surber, Jere O’Neill, ur. (2006), Hegel and Language, New York: SUNY.
• Surber, Jere Paul (1996), Language and German Idealism: Fichte’s Linguistic Philosophy, New Jersey: Humanities Press.
• Škiljan, Dubravko, U pozadini znaka: esej iz semiologije značenja, Zagreb: Školska knjiga, 1985.
• Vernon, Jim (2007), Hegel’s Philosophy of Language, New York: Continuum International Publishin Group.
• Žižek, Slavoj, Znak, označitelj, pismo, Beograd: Mladost, 1976.

C) Sistematski zbornici, priručnici i pregledi

• Richard Rorty, ur. (1967/1992), The Linguistic Turn. Essays in Philosophical Method, Chicago UP.
• Bouissac, Paul, ur. (1998), Oxford Encyclopedia of Semiotics, New York-Oxford: Oxford UP 1998 (online 2007).
• Nöth, Winfried, Priručnik semiotike, Zagreb: Ceres 2004.
• Hawkes, Terence, Structuralism and semiotics, London: Methuen and Co., 1977.
• Coward, Rosalind i Ellis, John (1977), Jezik i meterijalizam. Razvoji u semiologiji i teoriji subjekta, Zagreb: Školska knjiga, 1985. (izvorno Language and materialism. Developments in Semiology and the Theory of the Subject, London, Boston and Henley: Routledge & Kegan.